>

novosti logo

Društvo Društvo

Odjavna televizija

Istaknuti novinari koji su posljednjih godina otišli s Hrvatske radiotelevizije brane Hrvoja Zovka nakon izvanrednog otkaza i prisjećaju se kako su sami napustili kuću zbog utjecaja vlasti, uredničkih pritisaka, zatiranja slobode govora, pada profesionalnih standarda i kontinuiranog uništavanja javnog medija

U ponedjeljak, prije početka sjednice Programskog vijeća, ispred zgrade HRT-a na zagrebačkom Prisavlju okupili su se radnici javnog medijskog servisa kako bi protestirali protiv cenzure i podsjetili na nedavni izvanredni otkaz predsjedniku HND-a i dugogodišnjem novinaru i uredniku te kuće Hrvoju Zovku, koji je također upozoravao na cenzuru na HRT-u. Od gotovo tri tisuće zaposlenih protestiralo je njih jedva stotinjak i to tek pet minuta. Ubrzo se pojavila policija, pa se skup samorazišao. Policiju je, navodno, poslao netko s HRT-a. Poslijepodne je održana sjednica Programskog vijeća koje je donijelo određene zaključke u vezi sa stanjem na HRT-u, upozorilo da se ne poštuju novinarski standardi, etičke norme i medijske slobode, prigovorilo čestim pokušajima povijesnog revizionizma i ignoriranju javnosti, a održana je i sjednica ogranka HND-a na HRT-u koji se također javio saopćenjem o cenzuri. Sve skupa nije se pretjerano dojmilo urednika televizijskih programa Brune Kovačevića koji je kazao da je u dvije godine mandata održao 2960 sastanaka i da mu se nitko nikad nije obratio u vezi s pritiscima vlasti ili cenzurom u javnoj medijskoj kući, pa iz toga izveo zaključak da ih – nema. Ni pritisaka ni cenzure.

Građanima je očito puna kapa hrt-a i svega oko njega, pa je tako malo koga briga i za Zovka, što je pogrešno. Dok god postoji parafiskalni namet, pristojba od 80 kuna koju svi plaćamo, imamo pravo tražiti bolju i kvalitetniju televiziju – govori Robert Tomić Zuber

Kako program HTV-a izgleda u praksi, vidjelo se već sutradan, u utorak, kad je izišao novi broj Nacionala s naslovnicom na kojoj se potpredsjednik Sabora i HDZ-a Milijan Brkić teško optužuje za odavanje detalja policijske istrage vezane za lanac prostitucije. I dok je cijela država brujala o Vasi, sve rjeđim gledaocima HTV je u emisiji Otvoreno, na Prvom programu, ponudio raspravu o huliganskom izgredu na derbiju Hajduk-Dinamo koji se igrao – u subotu. Tri dana prije emisije?!

Pad gledanosti koji je toliki da prije nekoliko mjeseci nitko u Hrvatskoj – baš nitko! – nije gledao Treći program HTV-a, organizacijski kaos koji je za posljedicu imao prekid programa od sat i petnaest minuta čega nije bilo ni usred rata, kao i nametanje podobnih i zabrana nepodobnih sugovornika, doveli su do sve masovnijeg egzodusa urednika, novinara, tehničara, realizatora, informatičara, sve redom profesionalnog osoblja s HTV-a. Bivša novinarka javnog servisa Ivana Dragičević prisjeća se za Novosti svog odlaska.

- Uz sav moj životni i profesionalni optimizam, rad na HRT-u postao je pretežak. Prilikom mog odlaska prije četiri i pol godine, na pozdravnom razgovoru tadašnji ravnatelj Goran Radman rekao mi je, parafrazirat ću ga – da sustav čine ‘kućice’ te da mu je jasno da je kreativnim pojedincima ‘teško’. Ja sam mu odvratila da onda stojimo na potpuno suprotnim pozicijama, jer mislim da ‘kućice’ trebaju slijediti kreativne pojedince i timove, kako bi se na javnom servisu stvorio nepovratan proces promjena i kako bi se ustoličio profesionalizam. Tako smo se rastali. Što se tiče godina koje su uslijedile i naposljetku ‘slučaja Zovko’, jasno mi je da su kućice još uvijek ‘in’. Hrvoje je moj prijatelj, pošten čovjek, te bi svaka druga ocjena nakon što sam ovo rekla bila suvišna - zaključuje Dragičević.

Većina onih koji su otišli ili su potjerani s Prisavlja uspjela se snaći i pronaći novi posao ili u medijima ili daleko od njih. Dobar dio čak zahvaljuje dojučerašnjim šefovima koji su im priuštili teške i frustrirajuće dane i mjesece, ali i – ne želeći – omogućili da otvore nove horizonte i svladaju izazove. Među njima je i Robert Tomić Zuber, nekadašnji novinar i urednik HRT-a, danas priznati dokumentarist koji radi za Al Jazeeru.

- Meni je HRT puno dao i želio bih se jednog dana vratiti tamo, naravno, u sasvim drukčijim okolnostima - govori i priznaje da nerado prati vijesti koje stižu s Prisavlja.

- Nakon što sam se mentalno oprostio od HRT-a u obostrano dobronamjernom razvodu pokušavam se što manje kontaminirati vijestima iz moje bivše kuće. Na HRT-u ima više problema. Jedan od najvećih svakako je što tamo još ne shvaćaju da nisu centar univerzuma i da postoji život onkraj HRT-a. Problem je i što oni koji su sada na vlasti i udaraju po onima s druge strane cijelo vrijeme govore o tržištu koje će te kazniti ako nisi dovoljno dobar. Ja im poručujem neka odu na tržište kad znaju da vrijede. Zanima me je li itko od tih koji se godinama izmjenjuju u foteljama ikada bio na tržištu i bi li uopće postojali da nije bilo HRT-a - objašnjava Tomić Zuber.

Na pitanje što je potrebno napraviti da se trendovi okrenu i spasi javni servis, odgovara da je stanje toliko kontaminirano i zatrovano, da su međuljudski odnosi u potpunosti otišli k vragu, da nema ni ljudske, kamoli profesionalne kolegijalnosti.

Umobolni utjecaj vlasti je toliki da su novinari uglavnom sretni da ih se cenzurira, uokviruje i usmjerava. Zato što bezbrižno mogu postaviti pitanje, a ne dva, bez straha da će otvoriti neku Pandorinu kutiju zbog koje će se natezati s urednicima – kaže Ranko Stojanac

- S jedne strane, svi misle da su najpametniji i da sve znaju, a s druge postoji puno profesionalaca koji su u zapećku i nemaju prilike raditi svoj posao. Empatija je nestala iz društva, pa je onda nema ni prema Zovku. Građanima je očito puna kapa HRT-a i svega oko njega, pa je tako malo koga briga i za Zovka, što je pogrešno. Dok god postoji parafiskalni namet, pristojba od 80 kuna koju svi plaćamo, pa tako i ja, imamo pravo tražiti bolju i kvalitetniju televiziju, s boljim sadržajem, s manje spinanja i političarenja s bilo koje strane.

Prema njegovim riječima, otkaz Zovku još je jedan primjer kamo je sve skupa otišlo.

- Netko tamo vrlo spretno izokreće stvari pa Istanbulsku konvenciju – oko koje je bilo prijepora i koja je spomenuta u otkazu Zovku – koristi na ciničan način, na čemu bih mu skinuo kapu zbog smisla za humor da se ne radi o igranju s ljudskim životima i sudbinama. Zovko je vrlo častan novinar koji pokušava raditi pošteno. Vjerujem da mu je i u HND-u kašeta brokava pala na glavu. Osobno mi nije simpatičan način na koji je raspravljao s urednicom Informativno-medijskog servisa Katarinom Perišom Čakarun, mada su povišeni tonovi uobičajeni u novinarskom svijetu, ali mislim da je Istanbulska konvencija pisana zbog drugih razloga. Ipak, kolegi Zovku treba biti drago što su neki ljudi, nema ih previše, pokazali ljudskost i stali uz njega. Možda smo unatoč svemu evoluirali. Sjećam se svog odlaska i galopirajućeg napada Dražena Majića na mene. Nažalost, tada je malo tko reagirao, uključujući i HND. Koliko god mu je teško, jer nije jednostavno dobiti otkaz, osobno Zovku treba biti drago jer ipak nije ostao sam sa svojom obitelji, mada ni to nije kraj svijeta jer tako ojačaš kičmu i riješiš se balasta iluzije da imaš kolege koji će ti priskočiti ako se nađeš u nevolji - zaključuje Zuber.

Izvanredni otkaz Zovku kratko nam je komentirao još jedan bivši s HRT-a – Domagoj Novokmet koji je prije godinu dana prešao na N1 televiziju.

- Po dostupnim podacima, izvanredni otkaz čini mi se potpuno neprimjerenom reakcijom u odnosu na incident, jer su prije toga Periša Čakarun i Zovko urednički uspješno surađivali na tom projektu više od godinu dana. HRT treba drastičnu reformu - rekao je Novokmet, s čim se slaže i Ranko Stojanac, koji je riječko dopisništvo HRT-a također zamijenio N1 televizijom.

- Nisam bio svjedok Zovkovog sukoba s Katarinom Perišom Čakarun. Vidim po Facebooku žestoke rasprave, neki užasno diskreditiraju Zovka i idu toliko daleko da govore da se cijelo vrijeme pretvara da je, kao, dobar čovjek, a da je ustvari ‘osvjedočeni nasilnik’. Katastrofa, puca se po čovjeku iz svih oružja. Ako je tako, onda ne da je trebao dobiti otkaz, nego je trebao ići u zatvor. A nije tako. Zovko je jednostavno krivi čovjek. Čekali su samo povod da mu smjeste. Kako čujem, Katarina Periša Čakarun kasnije čak nije ni bila za otkaz, ali je Uprava uzela konop. Vješala su već bila napravljena… - ispričao je Stojanac.

Slično razmišlja i Branimir Zekić, još jedan bivši HTV-ovac, koji je televizijsko novinarstvo zamijenio radijskim u Media servisu.

- Zašto otkaz? Poznajem Zovka kao dosljednog novinara i čovjeka. Godinama smo surađivali na HRT-u, pa mi je jasno da su tvrdnje Uprave o navodnom nasilništvu poslužile samo da ga se diskreditira i kao čovjeka i novinara, da mu stave metu na čelo i elegantno ga se riješe. To je bio jedini način jer se kao urednik, za razliku od većine, borio za program u kojemu će biti prostora i za propitivanje poteza HDZ-a, što se na HRT-u nerado čini. Odlazak kvalitetnih ljudi s Prisavlja mi je razumljiv jer okruženje, pogotovo u Informativnom programu, za slobodnomisleće nije ugodno. Kako promijeniti stanje? Ne znam. To je pitanje za milijun dolara - objašnjava Zekić.

Stojanac kaže da je istina da je otišlo puno ljudi s HRT-a, ali da se ne mogu u isti koš staviti Siniša Kovačić, Zoltan Kabok i Domagoj Novokmet.

- Neki su pobjegli, neki su praktički otjerani. Simptomatično, kad se prije četiri godine stvarao N1, šefovi su dizali bodove nekima da ostanu, kumili i molili… A posljednjih godina ne samo da su šutke gledali kako idu najbolji, već im nije ni padalo na pamet da ih zadrže. Što više onih koji su im kvarili posao ode, to bolje. Što manje onih koji rogobore, mrmljaju, bune se, ne prihvaćaju razmišljanje njihovom glavom i ‘zajednički stav’, to bezbolnije za provođenje njihovih ideja, diskursa, agende ili koji već latinski izraz hoćete. A te ideje nisu budućnost i napredak, već kao filmovi Guya Ritchieja – drpi pare, ubij što više neprijatelja i bježi. Koga briga što će bit’ s ‘hrvatskim BBC-jem’ za pet godina? - slikovit je Stojanac.

S druge strane, Petar Štefanić, također bivši HRT-ovac na N1 televiziji, ne gleda na situaciju tako tragično.

- Za razliku od mnogih drugih, smatram da sve to nije toliko tragično. Mislim da je za svakog novinara koji tamo radi dobra stvar da shvati da je taj balon koji se pumpa na Prisavlju, balon važnosti i potrebnosti, prenapuhan. Otići negdje drugdje gdje vrijede drugi kriteriji produktivnosti i gdje se novinarski talent i nagon cijene, na kraju je logičan razvoj događaja. Druga je stvar ako vas netko baš ružno na to prisili. A i za to postoje sudovi, pa slutim i da će u slučaju kolege Zovka sud presuditi u njegovu korist. Godinama kriteriji HRT-ovog informativnog programa padaju, svaka nova vlast, bez izuzetka, sve je žešće upregnuta u utjecaj prema toj televiziji, a paradoksalno, njezin je utjecaj sve manji. Dobri novinari će naći posao na tržištu. A taj Kurta-Murta sindrom na Prisavlju doista je jako zamoran i mislim da sve manje ljudi uopće zanima što se događa u toj kući - smatra Štefanić.

Odlasci s HRT-a su, nažalost, posljedica tragedije vremena, politike i stanja na HRT-u, jer ljudi odlaze tamo gdje vjeruju da mogu bolje i slobodnije raditi, kaže Tihomir Ladišić koji je javni medijski servis napustio još prije 13 godina.

- U svakoj redakciji najbitniji su ljudi, jer oni donose kvalitetu i uspjeh. Ako ti godinama odlaze najbolji i najkvalitetniji, naravno da se to osjeti na kvaliteti programa. Vjerujem da bi se trebala dogoditi velika promjena kako bi se trendovi okrenuli. HRT treba postaviti na nove temelje koji bi ljudima omogućili prije svega da slobodno rade i da se stvori novi duh HTV-a koji bi bio zanimljiviji gledateljima i privukao ih. Kad imaš dobre ljude, imaš i dobar program, a dobar program ti donosi gledanost. Ako program ne valja, nema ni gledanosti. Javni servis sam po sebi ne bi smio biti razlog da se rastjera gledatelje. Međutim, uvijek će biti pitanje kako ljudi percipiraju HRT, a percipiraju ga kao televiziju koja je pod kontrolom vlasti, bez obzira na to koja ona bila. Čini mi se da HRT nije dobro snašao u novim uvjetima tržišta koje se otvorilo. Izgubljeni su neki od najkvalitetnijih i najvažnijih dijelova programa, poput onog dramskog ili sportskog. Sve skupa utjecalo je na to da se HRT nalazi tu gdje se nalazi - zaključuje Ladišić koji je nakon odlaska s HRT-a promijenio nekoliko redakcija i skrasio se na N1 televiziji.

Osim novinarske ekipe, Prisavlje napuštaju i drugi profesionalci, poput glavnog urednika Novih medija Igora Duića, koji je zaslužan za uvođenje multimedijske usluge HRTi, redizajniranje portala Hrt.hr, aplikacija za djecu Juhuhu.hrt.hr i obrazovnog portala Skolski.hr, kao i za uvođenje aplikacije HRT meteo, teletext aplikacije za androide… I ne samo on. Otišlo je njih puno. Ako se nastavi ovakav trend, javnom servisu neće biti spasa. Kako promijeniti stanje, pitamo Ranka Stojanca.

- Hm, za početak pitati možda Zorana Milanovića. Njegovi su promijenili zakon da se ravnatelja bira natpolovičnom većinom u Saboru. Valjda je mislio doživotno vladati. A onda je došao Karamarko i ostao, na neki način, reinkarniran. Najprije to pokušati mijenjati, taj umobolni utjecaj vlasti, toliki da su novinari uglavnom sretni da ih se cenzurira, uokviruje i usmjerava. Zašto sretni? Pa, malo karikiram, ali srž je ista. Zato što onda bezbrižno mogu postaviti pitanje, a ne dva, bez straha da će otvoriti neku Pandorinu kutiju zbog koje će se morati natezati s urednicima, šefovima i u krajnjoj liniji – ići će ranije kući… - zaključuje Stojanac.

Zato valjda Kovačević nije imao problema na onih 2960 sastanaka spomenutih na početku teksta. Teško da će ih imati i na 2961. Ako ga bude imao s kim održati.

1/1