>

novosti logo

Odlučno protiv fašizacije Hrvatske

Održana skupština Antifašističke lige: Zoran Pusić istaknuo je da su se upozorenja o fašizaciji društva izrečena prije godinu dana pokazala proročanskima te da razvoj događaja, osobito na području slobode medija i kulturnog stvaralaštva, pokazuje zabrinjavajuće trendove

Zabrinutost nasrtajima fašizacije u hrvatskom društvu, ali i u okolnim zemljama te cijeloj Evropi bila je zajednička nit obraćanja učesnika skupštine Antifašističke lige Republike Hrvatske, održane u Novinarskom domu u Zagrebu. Prisutne članove, brojne poznate ličnosti i predstavnike nevladinih organizacija pozdravio je počasni predsjednik Lige Juraj Hrženjak.

- Ponovno oživljavanje fašizma kojem svjedočimo ne ugrožava samo antifašističke vrijednosti, već se napadaju i časni ljudi koji daju sve od sebe da se održe vrijednosti antifašizma. Imamo svijest i savjest, a naša srca su čista. To su uz spremnost na volontiranje faktori i oružje koji nam garantiraju našu pobjedu - rekao je Hrženjak i dodao da je zadatak Lige da zajedno s državom nađe modus življenja i ukazuje da je ona nastala na antifašizmu od kojeg se sve više udaljava. Nakon minute šutnje za nedavno preminulog intelektualca Bogdana Denića, predsjednik Lige Zoran Pusić rekao je da se u Hrvatskoj negiraju antifašističke vrijednosti i zagovara nasilje nad neistomišljenicima za kojeg nije pitanje hoće li, nego kad će biti primijenjeno.

- Riječi upozorenja izrečene na osnivačkoj skupštini prije godinu dana pokazale su se kao proročanske. Naša upozorenja ostvarila su se pred našim očima, a razvoj događaja, osobito na području slobode medija i kulturnog stvaralaštva, pokazuje zabrinjavajuće trendove. Jedna od osnovnih zadaća demokratske države je da štiti svoje građane i osigura slobodu od straha, a jedan od prepoznatljivih simptoma da politički sistem klizi prema totalitarizmu je induciranje straha u društvu. Metode su poznate, dovoljno je dati otkaze onima koji pogrešno misle da bi kriterij trebao biti profesionalnost, ne podobnost, a još jedan prepoznatljiv simptom totalitarnog režima je pokušaj da se mediji učine režimski podobnima – kazao je Pusić.

- Ako to ne ide glatko, uvijek će se naći režimu skloni batinaši koji će taj proces pospješiti - rekao je i podsjetio na simultane provale u stanove intendanta riječkog HNK Olivera Frljića i njegove djevojke te nedavni fizički nasrtaj na novinara Antu Tomića.

- Sva sreća da je u SAD-u na svakom raskršću prisutan stav o opasnosti od ustaštva - našalio se Pusić pokazujući tablu ‘No U turn’.

Sanja Tabaković Zoričić iz Židovske općine Zagreb naglasila je da je fašizam ojačao izborom novih ljudi u vladajućoj garnituri.

- Kad smo lani osnovali Antifašističku ligu, razmišljali smo o modernizaciji i stavljanju u kontekst pojma antifašizma, ali se situacija toliko pogoršala da se danas moramo boriti protiv sirove fašizacije društva u svim segmentima i na svim razinama - rekla je i dodala da se Liga i njeni članovi bore protiv fašizma na dnevnoj bazi i to različitim tribinama o demokraciji i toleranciji.

Glumac i aktivist Vili Matula naglasio je da se danas treba krenuti od odgovornosti ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je antifašizam nazvao floskulom. Matulu je zabrinula i ministrova izjava da su Hrvati u prošlom vijeku jedini put istinski pobijedili u Domovinskom ratu, nazvavši je nakaradnom interpretacijom. Matula je naglasio i da se ne bi smjela propustiti prilika da se obilježe značajne godišnjice iz Narodnooslobodilačke borbe

- Jasno je da 1993. nije obilježavana godišnjica bitke na Neretvi i Sutjesci u kojima su sudjelovali brojni partizani iz Hrvatske, ali zašto tu godišnjicu nije obilježio Račan 2003. ili Milanović prije tri godine – upitao je.

Prisutnima se obratio i Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, koji je tokom svog govora naglasio da onaj tko dovodi u pitanje antifašizam, dovodi u pitanje i osnovna ljudska prava, slobodu medija i normalan život u demokratskoj i civiliziranoj zemlji. Rekavši da je na djelu relativiziranje i izjednačavanje fašizma i antifašizma, Leković je naglasio da je fašizam zločin i mržnja, a antifašizam borba protiv njega.

Tea Vidović iz Centra za mirovne studije kazala je kako je EU, kad su u pitanju izbjeglice, iznevjerila vlastite temeljne vrijednosti i to uskraćujući pravo na azil i dostojanstvo, iako je među njima 38 posto djece i 22 posto žena.

- U dogovoru s Turskom uvedena su nehumana pravila o razmjeni ‘glave za glavu’ kao da je riječ o stvarima, a ne živim ljudima - upozorila je Vidović.

Prisutne su pozdravili i kopredsjednici Igmanske inicijative Vehid Šehić iz Foruma građana u Tuzli i Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam iz Novog Sada.

- Tokom 90-ih pojavio se virus desnila, kako su ga imenovali u ‘Feralu’, i uzeo brojne živote, zatim se pritajio, a sad vlada epidemija. U Srbiji se negiraju antifašističke vrijednosti, rehabilitiraju kvislinzi, a razni zločinci proglašavaju herojima što je slučaj s Radovanom Karadžićem – kazao je Popov i dodao da je oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju uvreda za svakog časnog čovjeka.

- Ipak, u svim zemljama bivše Jugoslavije postoje časni ljudi koji se suprotstavljaju fašizmu jer da nema njih, ne bi bilo ni borbe protiv zla - dodao je Popov.

Vehid Šehić kazao je da se u BiH antifašizam smatra sramotom jer su tu vrijednost izdali antifašisti iz Drugog svjetskog rata koji nisu odoljeli zovu nacionalizma.

- Zato moramo reafirmirati ideju antifašizma, a u borbi protiv fašizma moramo zaboraviti državne granice - rekao je Šehić.

Umjesto najavljenih bivših predsjednika koji se nisu pojavili na skupštini, govorio je Josip Juratović, poslanik SPD-a u Bundestagu.

- Antifašističke vrijednosti su demokratske, a fašizam nije u katalogu sloboda; fašizam je zločin - kazao je Jutatović, dodavši da zločini iz 1941., 1945. i ratova 90-ih nikad ne smiju zastarjeti.

- O zločinu moraju odlučivati suci, a ne politika - rekao je Juratović, kazavši da i danas postoje razni hitleri i staljini koji čekaju svoju šansu.

U radnom dijelu skupštine usvojeni su financijski izvještaj i izvještaj o radu, kao i planovi i program rada za ovu i narednu godinu. Aneta Lalić, predsjednica Izvršnog odbora, kazala je da je unatoč malim sredstvima Liga lani organizirala brojne aktivnosti. Često su to bile ad hoc akcije, pogotovo u slučajevima istupanja protiv govora mržnje i nasilja nad novinarima. Kazala je i da je Liga uz svoje članice učestvovala na brojnim komemoracijama i obilježavanjima godišnjica iz Drugog svjetskog rata. Osim toga, Liga je kroz ‘ženske’ organizacije bila aktivna i u prezentaciji ženske antifašističke borbe u Zagrebu. Potpredsjednica Lige Vesna Teršelič govorila je o planovima rada, ističući da će se nastaviti s komemorativnim akcijama i tribinama, kao i da će se početi izdavati bilten i web stranica čime bi Liga postala vidljivija u javnosti.

1/4