>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Olivera Radović: Ne poznaju nas dovoljno

Zaprepašćujuća je količina neznanja i površnosti u glasilima, koja obiluju netočnim podacima, pogrešno navedenim toponima i imenima sugovornika. To, nažalost, vrlo jasno ilustrira odnos prema Srbima iz Hrvatske, kaže urednica P-portala

Kakva je historija internetskog portala SPD Privrednik?

P-portal je zvanično pokrenut 2014. godine, kada smo se upisali u Registar elektroničkih medija i tako profesionalizirali sve ono što smo i godinama prije toga radili. S početka smo objavljivali tekstove iz mjesečnika Privrednik koji izlazi kao podlistak u Novostima i prenosili probrane tekstove iz drugih medija. Korak po korak došli smo do toga da danas vrlo rijetko prenosimo članke iz drugih izvora, ali zato drugi mediji često od nas prenose tekstove. Iako smo svih tih šest godina uglavnom radili iz čistog entuzijazma uz druge poslove od kojih nam ovisi egzistencija, s nestalnim brojem suradnika i dopisnika, tek povremenom i skromnom financijskom podrškom institucija, mislim da smo postigli zavidne rezultate, na kojima nam i mnogo brojnije redakcije mogu pozavidjeti. Bez obzira na skromne kapacitete, ipak smo došli do značajnog broja stalnih čitatelja i konstantnog broja kvalitetnih sadržaja koje svakodnevno objavljujemo. Tematski smo prvenstveno usmjereni na srpsku zajednicu u Hrvatskoj, a ‘žanrovski’ se sve više širimo, pa tako uz kraće dokumentarne filmove koje snimamo, uskoro pokrećemo i podkast, tj. zvučne sadržaje.

Koliko P-portal popunjava nišu i koliko je u sinergiji s ostalim medijima srpske zajednice u Hrvatskoj?

Ogromna je praznina kad je izvještavanje o srpskoj zajednici u Hrvatskoj u pitanju. Kad govorimo o mainstream medijima, ne samo da je podzastupljena, nego i kad je prisutna, najčešće je to na nivou incidenata. Malobrojni mediji srpske zajednice ne mogu pokriti sve, bilo tematski, bilo regionalno. I tu vidimo veliku potrebu, a sada i objektivnu mogućnost, da upravo mi popunimo taj prostor. Manjinski mediji koji moraju balansirati između zatvorenosti unutar zajednice i pokušaja da se nametnu društvu u neizbježnoj su zamci. Teško je naći mjeru, podjednako kvalitetno i uspješno se obraćati tako heterogenim čitateljima. Pokušavamo doprijeti do zajednice i do čitavog društva u Hrvatskoj i Srbiji. Mnogo je još posla pred nama, ali mislim da smo na dobrom putu.

S druge strane, kako vidite izvještavanje medija u Srbiji o Srbima u Hrvatskoj, od mainstream do zavičajnih (npr. banija.rs)?

Što se tiče mainstream medija u Srbiji, ne razlikuju se mnogo od onih u Hrvatskoj, samo što smo u njima prikazani potpuno suprotno, ali pristup je jednako senzacionalistički i jednostran. Zaprepašćujuća je količina neznanja i površnosti, ne samo u tabloidima već i u nekim ozbiljnim glasilima, koja obiluju netočnim podacima, pogrešno navedenim toponima i imenima sugovornika. To, nažalost, vrlo jasno ilustrira odnos prema Srbima iz Hrvatske. Koje, na kraju, ne poznaju dovoljno ni u Hrvatskoj ni u Srbiji, a čini se da ni na jednoj strani nema ni volje da ovoj temi pristupe objektivno.

Nedavno ste dobili sredstva za projekt ‘Upoznajmo se da bismo se razumjeli’ kojim bi se povećala vidljivost srpske zajednice kao ranjive skupine u društvu. Kako ćete to postići?

Taj projekt je usmjeren upravo na povećanje vidljivosti, koja je, ako izuzmemo manjinske medije i emisije HRT-a o manjinama, ne samo mala, već i iskrivljena. Pokušat ćemo dati svoj doprinos da na pravi način predstavimo zajednicu, sa svim složenostima koje je odlikuju. A vjerujem da ćemo uz novoosnovani tim vrhunskih profesionalaca i neke nove, popularne audio-vizualne forme u tome i uspjeti.

Ovim projektom također se omogućava obrazovanje mladih novinara za objektivno izvještavanje o manjinskim skupinama, s akcentom na mlađi dio srpske zajednice. Koliki je bio interes na raspisanom konkursu?

Značajan dio projektnih aktivnosti bit će usmjeren na educiranje mladih novinara, gdje ćemo ih upoznati sa zakonodavnim okvirom RH i EU o pitanjima manjina i njihovih prava, sociološkim i komunikološkim aspektima te problematike, osnovama proizvodnje audiovizualnih sadržaja, te dobrom novinarskom praksom u izvještavanju o manjinama. Raduje nas što je interes za ove radionice bio velik. Ako rezultati budu razmjerni interesu, bit će to više nego uspješan pothvat.

1/1