>

novosti logo

Piše T.O.

Oluja u Haagu

Tokom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju gotovo nitko u hrvatskom društvu nije imao potrebu ukazati na činjenice koje su izašle na vidjelo s ciljem izazivanja empatije s civilnim žrtvama koje su pronalazile ubijene članove obitelji, s nama koji smo dvije godine nakon Oluje gledali kako gore kuće i koji smo izgubili zavičaj, kazao je Milorad Pupovac na predstavljanju interaktivnog narativa ‘Oluja u Haagu’

U organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV), SENSE - Centra za tranzicijsku pravdu i Documente - Centar za suočavanje s prošlošću danas je u Hrvatskom novinarskom društvu predstavljen interaktivni narativ ‘Oluja u Haagu’. Riječ je o prikazu ključnih činjenica, argumenata i dokaza optužbe i obrane iznesenih tokom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u predmetu Gotovina i drugi. Uz to, predstavljen je i niz aktivnosti koje SNV i Documenta organiziraju povodom sjećanja na sve nestale i ubijene tokom i nakon akcije Oluja.

Kako je objasnio Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, sadržaj događaja koji će se održati povodom 20. godišnjice Oluje ne razlikuje se od onoga što okupljene organizacije i pojedinci rade proteklih 25 godina: promoviraju nenasilje i protive se secesionizmu.

- Zašto nakon doprinosa srpske zajednice ulasku Hrvatske u Evropsku uniju, poboljšanju međuetničkih odnosa, doprinosa mirnoj reintegraciji i konačno miru na granicama i unutar Hrvatske, te ulasku Hrvatske u vodeće međunarodne institucije, kao što je Vijeće Evrope, posljednje tri godine u društvu ponovno jača neprijateljstvo prema Srbima? Na temelju kojih racionalnih argumenata je ponovno pokrenuta kampanja protiv ono malo Srba koji su ostali u Hrvatskoj i koji čine sve za njenu dobrobit? Zašto se u Hrvatskoj vodi kampanja kojom se žele rasvijetliti zločini počinjeni nakon Drugog svjetskog rata, a nema snage da se isto napravi i sa zločinima počinjenima u ratu koji se vodio od 1991. do 1995., a posebno u Oluji? Zašto nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, kada su tadašnji predsjednik Josipović i aktualni premijer Milanović kazali da će suđenje onima koji su počinili zločine u Oluji nastaviti u Hrvatskoj, nije učinjeno ništa? Zašto nema snage da se suočiti s činjenicom o tolikom broju ubijenih nedužnih, starih i nemoćnih, s činjenicom da su tolika naselja popaljena i razrušena i da je preko 200.000 ljudi moralo otići, a da im pri tome nije omogućeno da se vrate na način kojim je to omogućeno nekim drugim građanima na nekim drugim prostorima bivše Jugoslavije? - zapitao se Pupovac i dodao kako se aktivnostima koje će se realizirati u nekoliko narednih dana želi ukazati na stradanje tokom i nakon Oluje, za koje mladi ljudi misle da je proizvod srpske propagande.

- Tokom suđenja pred MKSJ-om gotovo nitko u hrvatskom društvu nije imao potrebu ukazati na činjenice koje su izašle na vidjelo pred ovim Sudom s ciljem izazivanja empatije s civilnim žrtvama koje su pronalazile svoje ubijene članove obitelji, s nama koji smo dvije godine nakon ove akcije gledali kako gore kuće i koji smo izgubili zavičaj i zbog toga nismo prestali poštovati svoju zemlju i smatrati da smo i dalje kao njeni državljani dužni činiti ono najbolje što možemo – kazao je Pupovac i dodao kako interaktivni narativ ‘Oluja u Haagu’, kojeg je izradio Centra za tranzicijsku pravdu SENSE, nije nadomjestak za propuštene presude, već prilika da se javnost upozna s onim što se zaista dogodilo.

- Ovo što radimo nije privatan događaj, već duboko moralan obvezujući čin prema svemu što smo radili proteklih 25 godina i prema zemlji koja je naša neovisno o tome što ima onih koji govore da nas treba protjerati – zaključio je Pupovac.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente, podsjetila je kako institucije Republike Hrvatske nisu okončale prikupljanje podataka o svim ubijenima i nestalima tokom posljednjeg rata. Iz tog je razloga podsjetila na podatke Hrvatskog Helsinškog odbora koji govore da je u Oluji i neposredno nakon nje ubijeno 667 civila. Pozvala se i na podatke UNHCR-a prema kojima je tokom i nakon te akcije iz Hrvatske izbjeglo više od 200.000 Srba.

- U Hrvatsku se ukupno vratilo 133.705 osoba srpske nacionalnosti, a od tog broja je njih 48% tu nastavilo živjeti. Velik broj povratnika je u međuvremenu preminuo. 32.893 izbjeglih još uvijek žive kao izbjeglice u drugim post jugoslavenskim zemlja, od čega najviše u Srbiji – rekla je Teršelič i dodala da se izbjegli i 20 godina nakon rata još uvijek suočavaju s velikim problemima.

Voditeljica Documente podsjetila je i kako je tokom suđenja Gotovini i drugima utvrđeno da su u Oluji kršeni zakoni i običaji ratovanja, da su vršena ubojstva i progoni s ciljem krajnjeg uklanjanja Srba iz ‘Krajine’.

- Okrivljeni generali su oslobođeni, ali činjenice ostaju u nasljeđe hrvatskom pravosuđu koje je do sada te zločine podiglo tri optužnice, a pravomoćno je osuđen samo Božo Bačelić za zločine počinjene u Prokljanu i Mandićima – podsjetila je Teršelič i dodala da Documenta već godinama nastoji potaknuti državne institucije da na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti iznađu način kojim bi se priznala patnja stradalih.

- Vjerujem da je moguće organizirati višeslojno obilježavanje godišnjice Oluje koje bi sve to obuhvatilo. To se ne mora dogoditi u toku jednog dana, ali se za sada uopće ne događa. Kao organizacija za ljudska prava smo 2013. uputili otvoreno pismo predsjednicima Republike, Sabora i Vlade u kojem smo predložili pokretanje dijaloga na ovu temu, međutim, odgovor nismo dobili do današnjeg dana. Ove godine će se za organizaciju vojnog mimohoda u Zagrebu izdvojiti značajna sredstva iz proračuna. Smatramo da su ona trebala biti namijenjena za obeštećenje civilnih žrtava rata bez obzira na njihovu nacionalnost – zaključila je Teršelič.

Okupljenima se ispred SENSE obratio Mirko Klarin, osnivač te agencije koja od 1998. prati suđenja pred MKSJ-om. Tokom godina rada, ova agencija sakupila je vrijednu arhivu koja će po zatvaranju Suda biti premještena u novoosnovani Centar za tranzicijsku pravdu koji je smješten u Puli.

- Prateći rad Tribunala sakupili smo ogromnu arhivu i pri tome smo shvatili da smo javnosti prezentirali tek 10 posto onoga što posjedujemo. Kako bi prezentirali ostatak priče, odlučili smo sa da agenciju postepeno transformiramo u centar. Sve je započelo otvaranjem SENSE-inog centra u Srebrenici, kojeg je u novembru prošle godine posjetilo Srpsko narodno vijeće. Tada se rodila ideja da povodom 20. godišnjice Oluje nešto napravimo zajedničkim snagama. Umjesto fizičkog centra, stvorili smo virtualni centar koji je postavljen na internetu. Događaje smo predstavili kroz pet ključnih točaka optužnice oko kojeg su se u Haagu sukobljavali tužilaštvo i obrana: cilj operacije Oluja, svrha granatiranja Knina, ubojstva, pljačka i uništavanje imovine te sprječavanje povratka. Prikazali smo argumente obje strane, a uz to smo postavili dokumente i druge dokaze koji potkrepljuju sve iznesene teze – objasnio je Klarin i dodao da će svi oni koji pogledaju ovaj interaktivni narativ, dostupan na sljedećem linku, moći donijeti vlastite zaključke.

Miralem Smajlović okupljenima je prezentirao narativ, a kako je objasnio, svaki segment započinje uvodnim tekstom, nakon čega slijede dva glavna video klipa u kojima su prikazani stavovi tužilaštva i obrane, izbor dokaznog materijala te zaključci Raspravnog i Žalbenog vijeća na istu temu. Okupljene je proveo kroz dokazne materijale te istaknuo da je narativ prilagođen i za korištenje na tabletima i pametnim telefonima.

Aneta Lalić iz Srpskog narodnog vijeća skrenula je pažnju na novi broj tjednika Novosti koji je od danas na kioscima i koji sadrži specijalizirani temat o Oluji u čijoj izradi su sudjelovali neki od najboljih hrvatskih novinara, kao što su Viktor Ivančić i Ivica Đikić. Nabrojala je i ostale aktivnosti povodom obilježavanja 20. godišnjice stradanja u Oluji, među kojima je istaknula javni razgovor ‘Drugi rat’, koji će se na samu godišnjicu, odnosno 5.8., održati u riječkom HNK-u.

- Riječ je o javnom razgovoru pet hrabrih žena različite nacionalnosti koje će iznijeti svoja sjećanja na ratna iskustva. Medije pozivamo na odgovorno i korektno izvještavanje. One medije koji posežu za senzacionalizmom i ovaj događaj označavaju kao ‘kontra Oluju’ smatrat ćemo suodgovornima za moguće negativne posljedice – zaključila je Lalić.

- Svake godine sjećamo se svih žrtava rata u Hrvatskoj, i Hrvata i Srba, i civila i onih koji to nisu bili. Ove godine smo odlučili da ih se ne sjećamo samo na našim sastancima i u izjavama za javnost, već da javno komemoriramo jedne i druge žrtve. Za nas su to žrtve na samo jednog rata, nego žrtve jednoga naroda – našeg, hrvatskoga i srpskoga. Tako će to biti i sa Rijekom. Tamo se neće čuti samo žene srpske nacionalnosti, već i hrvatske. Vidjeli smo zločin i čuli jauke s jedne i s druge strane, a tako ćemo i nastaviti uvjereni da jedino tom vrstom politike sjećanja može završiti rat. A ovim što imamo sada u Hrvatskoj, ali i na području cijele bivše jugoslavije, rat se samo nastavlja i priprema generacije na stanje svijesti zbog kojega neće doći do potrebnog izmirenja – zaključio je Milorad Pupovac.

1/3