Ukazano je na širinu problema u manjinskom obrazovanju, na način njihovog rješavanja te potrebu da ljudi u uredima i na pozicijama budu prisutniji na terenu; u školama, među učenicima i nastavnicima, jednodušan je zaključak međunarodne znanstveno-stručne konferencije "Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima" koju je Srpsko narodno vijeće organiziralo 23. i 24. maja u Zagrebu.

- Ovo je nakon dugo vremena prva konferencija s međunarodnim učesnicima na kojoj će se raspravljati o tome kakvo je stanje obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u Hrvatskoj, koliko je hrvatsko društvo multikulturalno te što bi trebalo napraviti da se unaprijedi manjinsko obrazovanje na jezicima manjina. Treba prevladati pristup u kojem većinsko obrazovanje ima prioritet dok je obrazovanje manjina neopravdano zapostavljeno - rekao je predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac. Pravac u kome je išla konferencija naznačio je i saborski zastupnik Furio Radin.

- Manjinske škole imaju sve probleme koje imaju i većinske. No uz njih imaju svoje posebne, pri čemu svaka od škola ima specifične probleme svoje nacionalne manjine - naglasio je Radin. Uočavanje i prevladavanje problema je utoliko važnije jer od 22 nacionalne manjine, njih 16 ostvaruje pravo na obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu u nekima od modela obrazovanja od predškolskih do srednjoškolskih ustanova, u što je u ovoj školskoj godini uključeno preko10.000 učenika - naveo je izaslanik ministra znanosti i obrazovanja Nandor Čapo. Veći broj učesnika ukazao je na nelogičnosti nastave na manjinskom.

- Polaganje češkog jezika na maturi ne donosi nikakve dodatne bodove za daljnje školovanje već ograničava učenike jer traži više truda - naglasila je Jitka Stanja Brdar, viša savjetnica za nastavu na češkom jeziku u Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO). Smatra da bi za češki, kao i za druge jezike manjina koji se polažu na maturi, trebalo dodjeljivati dodatne bodove. S njom se slaže Patrizia Pitacco, viša savjetnica za nastavu na talijanskom jeziku u AZOO-u.

- Imamo nastavu na talijanskom jeziku na kojem se polažu ispiti s tim da se mora polagati i hrvatski jezik. Ocjena iz talijanskog jezika nije priznata bez obzira na težinu ispita - rekla je uz tvrdnju da bi hrvatski i manjinski jezici trebali biti ravnopravno tretirani.

- Multikulturalnost je prisutna ali se prvenstveno fokusiramo na očuvanje jezika i tradicije - smatra ravnateljica pulske Talijanske srednje škole Debora Radolović, ističući da je sredinom 90-ih škola imala 270, a sada 144 učenika. Maja Burger koja predaje češki jezik i kulturu, ističe gimnaziju u Daruvaru u kojoj 11 učenika pohađa nastavu po modelu B (društveni predmeti na češkom, prirodni na hrvatskom) a 15 po modelu C.

- Nastojimo graditi češki identitet kroz igru i zabavu za djecu jer je važno njegovati osjećaj da Česi pripadaju mjestima u kojima žive i Hrvatskoj – rekla je Burger. Tokom dvodnevnog rada pokazalo se da u obrazovanju srpske i romske nacionalne manjine postoje specifični problemi koji proizlaze iz ukupne društvene situacije.

- U nastavi srpskog jezika i kulture po modelu C ima jako puno problema, ali da nema toliko toga krasnog, ne bismo ni ja ni druge kolege to godinama radili - ističe Senka Crevar iz Vrginmosta. Po njenim riječima, novim kurikulumom učiteljima je omogućeno da sami kreiraju satove prema temi,  afinitetima djece i učitelja. To je dalo veoma dobre rezultate jer je učenicima taj svestrani pristup daleko zanimljiviji. Na učitelju je izazov da se dobro pripremi, da bude inicijator istraživačkog stvaralaštva koje vodi do zaista dobrih rezultata. Sloboda da nastavnici na jednom ili dva sata objedine različite sadržaje i predmete, omogućava zaista dobre rezultate.

Međutim, satovi manjinske nastave su raspoređeni u sedmi školski sat pa djeca odmah moraju na autobus koji im je jedini način da se vrate kućama jer drugog javnog prijevoza nema. Kad je nastava određena za nulti sat, đaci moraju ustati u 5.30 sati.

- U vrijeme dok su se udžbenici uvozili iz Srbije, problem je bio u različitim nastavnim planovima i raskoraku u sadržajima. Srećom, sad imamo svoje autorske udžbenike - rekla je Crevar i ukazala na probleme u on line nastavi za vrijeme epidemije. Primjer: četvoro učenika u jednoj porodici imaju jedan stari kompjuter, a trebaju se prijaviti u realnom vremenu. Neka područja nemaju ni signala, pa ne pomažu tableti ni mobiteli.

- Velik problem je ekonomska zapuštenost povratničkih krajeva. Mladi koji su tu došli poslije rata ostarjeli su čekajući bolja vremena, a danas mladi ne čekaju nego odlaze. To su obitelji s više djece, pa kad neke odu, nastava ostaje bez desetak učenika. Bez ekonomskog razvoja ovih sredina stanje je sve gore - kaže Crevar.

- Problema u nastavi po modelu A nema tamo gde su Srbi u većini, ali u Vukovaru je to veliki problem. Pokušavamo objasniti važnost manjinskog obrazovanja u svom jeziku jer kad si siguran u svom identitetu, poštuješ i tuđi na pravi način. Ono što je dobro jeste poništenje odluke u ukidanju pojedinih smerova u vukovarskoj gimnaziji u kojima se nastava održavala na srpskom - rekla je Vesna Vujić, ravnateljica OŠ Trpinja, ocijenivši da je manjinsko obrazovanje pod velikim utjecajem politike, prvenstveno lokalne.

Elvis Kralj iz Saveza Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara" ističe da model C za romsku manjinu nikad nije zaživio. Nema dovoljno udžbenika, priručnika i digitalnih materijala, a ni obrazovnog kadra među samim Romima koji mogu provoditi takvu nastavu. S druge strane dvije učiteljice u Međimurskoj i jedan učitelj u Osječko-baranjskoj županiji godinama čekaju zaposlenje.

- U Međimurju postoji segregacija Roma; u pet naselja škole pohađa po 90 posto romskih učenika, dok se djeca većinskog naroda iz tih naselja mogu upisivati u druge škole. Za očekivati je da naša djeca moraju znati hrvatski jezik, ali nemaju ga od koga naučiti - nabrajao je Kralj probleme, ističući da se diskriminacija s godinama povećava. Za dojmove o konferenciji smo pitali Vedranu Spajić-Vrkaš s Odsjeka za pedagogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

- Organizatori su odlično kombinirali političku i znanstvenu dimenziju, što nije čest slučaj u Hrvatskoj. SNV je kao organizator napravio ono što je trebala napraviti država preko svojih agencija i ministarstva - istaknula je profesorica.

- Jako sam zadovoljna jer je kreiran prostor da se iznesu potrebe djece u manjinskom obrazovanju i potrebe ljudi koji s njima rade, ali i ukaže da treba poslušati nastavnike. Tek kad se čuje nešto od njih, iskristaliziraju se problemi u praksi - rekla je Nina Čolović u ime organizatora.