Novosti

Politika

Otvorite arhive

Prema MKCK-u više od 20 godina nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji i dalje se traga za 9969 nestalih. Potragu usporava i činjenica da se vlade nisu ogradile od ratnih ciljeva

Large nestali nikola cutuk

Ekshumacije u Gornjem Selištu pored Gline, 2015. (foto Nikola Čutuk/PIXSELL)

Kao i prethodnih godina, i ove godine je prilikom Međunarodnog dana nestalih, odnosno 30. augusta, poruka porodica koje još uvek tragaju za nestalima iz ratova 1990-ih jednostavna – otvorite arhive. Poruka je to porodica, ali i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK). Njihovi podaci kažu da se, više od 20 godina nakon rata, i dalje traga za 9969 nestalih, od čega najviše u Bosni i Hercegovini – 6371. Sledi Hrvatska koja još krije sudbinu 1968 nestalih i Kosovo sa 1630 nestalih osoba. Poslednje dve godine proces pronalaska nestalih nije na zadovoljavajućem nivou, ističu u MKCK-u.

- U 2020. godini samo je 46 osoba nađeno i identifikovano, dok su u 2021. do današnjeg dana 43 osobe identifikovane, što je baš mali broj. Zabrinuti smo zbog ograničenog napretka, posebno što su porodice sve starije i volele bi da dobiju odgovor o sudbini nestalih osoba - kaže nam Martina Fava, koordinatorka za nestale osobe MKCK-a.

Sličnu poruku upućuju i porodice nestalih koje se po pravilu jako dobro razumeju, koje god nacionalnosti bile. Tako su predstavnici udruženja porodica nestalih sa Kosova, prvo u Prištini, a potom i u Beogradu, održali konferenciju za novinare.

- Otvorite fioke i arhive, dajte informacije i izveštaje sa lica mesta za koje znamo da ih imate. Dajte nam odgovore na naša pitanja – gde su nestala lica. Ako nemate snage, prepustite to ekspertima - poručila je Nataša Šćepanović, članica Udruženja porodica kosmetskih stradalnika.

Sličnu poruku imao je i Bajram Qerkinaj iz prištinskog Resursnog centra za nestala lica.

- Ne daju nam informacije koje znaju. Samo u Prištini imamo jedno tri-četiri grobnice koje su neistražene. Informaciju sam dao ja i to 2013. godine, a ta informacija je došla od porodica. Politika sve to stopira, posebno u poslednje vreme kada je to još intenzivnije - kaže.

On je istakao da se vlasti u Beogradu i Prištini "ne mogu dogovoriti ni o čemu" i da ne mogu da primene nijednu odluku oko koje su se sami dogovorili. Rekao je i da međunarodna zajednica pokušava da "održi u životu" porodice nestalih da bi se njihov glas "malo čuo", ali je naglasio da njih "niko ne sluša". Da je proces spor, potvrđuju i u MKCK-u.

- Verujemo da regionalna saradnja mora da se pojača, među komisijama koje se bave nestalim osobama. Ne možemo da budemo zadovoljni rezultatima. Tražili smo po međunarodnim arhivima, a posebno tražimo pristup nacionalnim arhivama. Verujemo da više pristupa informacijama može da nas dovede do boljeg rezultata - naglasila je Fava.

Ono što su istakle porodice nestalih, potvrdio je i Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava. Problem je, ističe on, u sastavima komisija, ali i zakonskom okviru.

- Više od 20 godina nemamo zakon o nestalima, iako se priča da će se usvojiti, ali postoje problemi u okviru rada Komisije - kaže on fokusirajući se na primer Srbije čiju komisiju vodi Veljko Odalović. Njegovo povlačenje traži kosovska strana, odnosno premijer Albin Kurti, a zbog Odalovićevog učešća u sukobima na Kosovu.

- Postoji narativ koji se fokusira na grobnice na Kosovu, ali ne i na arhive vojske, policije Srbije koji do danas nisu istraženi. Govori se o žrtvama srpske nacionalnosti, a ne o žrtvama na univerzalnom nivou i potrazi za nestalima iz celokupnog perioda sukoba - ističe Milosavljević.

Tvrdi da su razlozi Odalovićevog dugog boravka na čelu komisije nelustrirano društvo i neograđivanje od ratnih ciljeva.

- Takvu promenu možemo očekivati sa političkim promenama u vladama na teritoriji Jugoslavije. Problem je u tome što se mnoge vlade, odnosno države, nisu ogradile od ratnih ciljeva koji su postavljeni 1990-ih. One vlade koje su nove na te su iste pozicije pristale i na njima ostale. Među članovima vlada su mnogi koji su huškali na rat i teško je očekivati da se ubrza i efikasnije sprovodi potraga za nestalima. To govori i otkriće masovnih grobnica kao što je Kiževak, gde nakon otkrića nemamo informaciju Tužilaštva za ratne zločine da li je pokrenut postupak i šta se sa tim desilo - napominje naš sagovornik.

Dodaje da uporedo sa sporim pronalaskom nestalih i lošim sprovođenjem suđenja za ratne zločine, kako u Srbiji tako i u regionu, teče proces "glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca". Podseća da je Vladimir Lazarević, koji je osuđen za ratne zločine na Kosovu, nedavno proglašen počasnim građaninom Niša.

- A njegova je komandna odgovornost i za ljude koji su se našli u masovnoj grobnici u Batajnici. Ako imamo te procese, kako je moguće da Komisija radi i traga za nestalima, ako se ne ograđuje od te politike - pita se Milosavljević.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više