>

novosti logo

Društvo Društvo

Pala praksa medijskog progona

Iako je Rade Miljević oslobođen optužbe za ratni zločin, osuđen je zbog klevete amaterskog istražitelja Ivice Pandže Orkana. Europski sud za ljudska prava presudio je da je Miljeviću time povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je prošloga tjedna presudu kojom je utvrdio da je Radi Miljeviću iz Gline povrijeđena sloboda izražavanja, zajamčena člankom 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tom se sudu Miljević obratio još 2013. nakon što je, iscrpivši domaće pravne instance, podnio tužbu protiv RH revoltiran činjenicom da ga je Općinski sud u Sisku 2012. osudio na novčanu kaznu od 1.000 kuna za kazneno djelo klevete, nakon tužbe koju je protiv njega podnio umirovljeni pukovnik HV-a Ivica Pandža Orkan.

U to vrijeme protiv Miljevića se još uvijek vodio kazneni postupak zbog ratnog zločina, uz optužnicu da je iz zatvora u Glini pomogao izvesti četvoricu zatočenih civila u cilju njihove likvidacije. Ta pravosudna trakavica započela je u rujnu 2006., a pravomoćno je okončana u siječnju 2014. godine oslobađajućom presudom za Miljevića.

Nakon što je nevin u pritvoru proveo ukupno 1.773 dana, Miljević se od rujna 2010. branio sa slobode, a prijavu za klevetu zaradio je nakon što je u sudskoj obrani 2008. kazao da je kazneni progon protiv njega bio politički motiviran i da ga je pokrenuo Ivica Pandža. Miljević je ustvrdio da je Pandža izravno kontaktirao svjedoke optužbe i poučavao ih na koji način da svjedoče, što je pokrenulo burnu medijsku pa čak i huškačku kampanju usmjerenu na njegovo portretiranje kao zločinca. Pritom je, kako navodi i Europski sud, inscenacija navedenog ratnog zločina iz glinskog zatvora, s Miljevićem kao protagonistom, prikazana na Novoj TV u tadašnjoj emisiji ‘Istraga’, u kojoj je Pandža pomagao na scenariju rekonstrukcije događaja u ratu.

Pravna savjetnica u Srpskom narodnom vijeću Milena Čalić Jelić pojasnila je za Novosti presudu Europskog suda.

- Kao podnositelj zahtjeva Rade Miljević je tvrdio da ima razumne razloge vjerovati da je netko upućivao svjedoke kako svjedočiti u kaznenom postupku. Prema njegovom mišljenju, neki su se svjedoci predomislili, a nakon što je njegov odvjetnik ukazao na nedosljednosti u njihovim iskazima, on je primio i prijeteće pismo - kaže Čalić Jelić.

Sud je nadalje utvrdio, dodaje pravnica, da navedeni problem mora sagledati i kao pravo optuženika da se u postupku učinkovito brani, što proizlazi iz čl. 6. Konvencije na pravo poštenog suđenja, kao i balansa između zaštite ugleda ili prava drugih, gdje sud treba vagati sukobljene interese i vrijednosti.

Sud je u svom obrazloženju, uzimajući u obzir pravo optuženog na slobodu izražavanja i javni interes kaznenog pravosuđa, presudio da prioritet treba dati dopuštenju optuženom da slobodno govori bez straha da će biti tužen zbog klevete, kada god se njegov govor odnosi na izjave i argumente povezane s njegovom obranom. Jednako tako, po obrazloženju Europskog suda, Ivica Pandža je svojim radom stupio na javnu scenu u dotičnom polju društvenog interesa, te se stoga načelno zahtijeva da pokaže širi stupanj tolerancije na prihvatljive kritike. Izjave Rade Miljevića date su pak u obrani od optužbi i ne izlaze iz tog konteksta, ukazujući na moguću nevjerodostojnost svjedoka.

Europski sud je također utvrdio da domaći sudovi nisu postigli dobru ravnotežu između slobode izražavanja podnositelja zahtjeva u kontekstu njegovog prava na obranu s jedne i interesa za zaštitu ugleda s druge strane. Sud je zaključio i da je utvrđena povreda prava na slobodu izražavanja sama po sebi dovoljna satisfakcija za svaku nematerijalnu štetu koju je podnositelj zahtjeva pretrpio, pa tako Republici Hrvatskoj ostaje podmiriti jedino troškove tog postupka u iznosu od 2.281 eura.

1/1