Slučaj nedavnog postrojavanja ‘stranačke vojske’ Autohtone hrvatske stranke prava (A-HSP) pokazuje da se pitanje osnivanja stranačkih i paravojnih formacija u Hrvata rješava slobodnim tumačenjem zakona, diskrecionim pravom nadležnog ministra ili policijskog funkcionera.

A-HSP je, kako poručuju iz te stranke, osnovao stranačku vojsku koju su zadnjeg februarskog dana naumili postrojiti na Trgu bana Jelačića. Zagrebačka policija izdala im je dopuštenje za skup na kojeg su vojnici trebali doći odjeveni u crno s, kako su stranački nepismenjaci naveli, ‘hlačama sa đepovima sa strane’, postrojiti se i dati prisegu kao članovi Hrvatskih domoljubnih snaga, ali je ministar Ranko Ostojić, koristeći svoje diskreciono pravo, naknadno zabranio skup. Kad su se onako crni s ‘đepovima’ pokušali postrojiti u Šestinama, policija je pohapsila nekoliko stranačkih lidera na čelu s Draženom Kelemincem.

- Po pitanju stranačkih vojski možemo se pozvati na članak 43. Ustava, koji propisuje da je pravo slobodnog udruživanja ograničeno zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskog ustavnog poretka te neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH - objasnio je za ‘Novosti’ Mitre Georgiev, pravni savjetnik u Centru za mirovne studije.

- Kad imamo vojsku, policiju, sigurnosne i obavještajne agencije, ne vidim potrebu za formiranjem dodatnog tijela koje bi vršilo funkciju odbrane. Čak štoviše, u Zakonu o obrani navedeno je koji su nositelji obrambenih funkcija, a to su tijela državne vlasti, ministarstva i oružane snage – kazao je Georgiev.

Početkom 90-ih postojale su stranačke jedince HOS-a, ali su one uklopljene u sistem hrvatskih oružanih snaga. Sada u miru pogotovo nema potrebe za stranačkim vojskama.

- Zakon o političkim strankama propisuje da je politička stranka dužna prijaviti osnivanje svojih ustrojstvenih oblika Ministarstvu uprave u roku od 15 dana od dana osnivanja. Ministarstvo uprave se treba izjasniti i odlučiti oko toga - smatra Georgiev, koji se pita i koja je uloga stranačke vojske.

- Tim postupkom se izravno izražava sumnja u postojeće institucije i smatra da taj sustav nije dovoljan, pa je potrebno osnivati dodatnu vojsku. Pa čak i da se radi o odredima za održanje reda na skupovima, oni su takvu formaciju dužni prijaviti Ministarstvu uprave da se vidi je li ta zamisao u skladu s ciljevima političke stranke, programom i statutom – kazao je Georgiev.

Igor Tabak, vojni analitičar, ističe da je pitanje stranačke vojske prije svega pitanje organizacijske naravi.

- Jednom ustrojena organizacija može se koristiti za što god njen organizator poželi. Tako je SS na početku služio za zaštitu skupova i čelništva svoje stranke, a onda i za druge zločinačke zadatke - kaže Tabak.

- Ovo što su pokušali A-HSP-ovci nije ništa. Skupila se nekakva grupica ljudi, probali su se uniformirati i to im nije uspjelo. Sve to je jako daleko od ozbiljne stranačke vojske. Ako tri čovjeka stranu u red, to nije postrojavanje, to je neozbiljno. Dakle, to je bila politička i propagandna stvar A-HSP-a, a puno manje nešto konkretno - smatra Tabak.

O zakonskom reguliranju stranačkih vojski zatražili smo mišljenje i Ministarstva pravosuđa. ‘Kako pitanja koja ste nam uputili nisu u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, ljubazno molimo da se s istima obratite Ministarstvu unutarnjih poslova’, istakli su iz ureda glasnogovornika. Kako MUP regulira to pitanje, već smo imali priliku vidjeti. A možda vidimo još koji put. Ovisno o tome hoće li se genijalac iz neke stranke sjeti da postroji ‘svoju’ stranačku vojsku. Sa ili bez ‘đepova’.