>

novosti logo

Vijesti / Svijet Vijesti / Svijet

Pariz bi investicije, Berlin štednju

Postupci europskih čelnika pokazuju da će se europska ekonomija i dalje voditi njemačkim modelom rigidne monetarne i fiskalne politike

Wolfgang Schauble i Sigmar Gabriel, njemački ministri financija i gospodarstva, jučer su se u Berlinu susreli s francuskim kolegama Michelom Sapinom i Emmanuelom Macronom. Na konferenciji nakon sastanka priopćeno je da se javnosti neće prezentirati konkretni prijedlozi prije 1. prosinca, za kada je zakazan novi sastanak. Dan prije susreta Sapin i Macron su u intervjuu za njemački list 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' rekli da bi Njemačka trebala investirati najmanje 50 milijardi eura do 2017 godine. Francuska je već ranije najavila da će u istom periodu srezati javnu potrošnju za 50 milijardi eura kako bi dostigla deficit od tri posto propisan standardima EU.

- Njemačke investicije su u našem zajedničkom interesu - rekao je Macron, no sudeći prema sastanku Njemačka za sada ne reagira na takve signale.

Eurozona se nalazi u opasnosti od treće recesije u posljednjih pet godina. Do sada se Unija vodila rigidnom fiskalnom politikom te rezanjem proračuna i javne potrošnje, no očito je da takva politika nije polučila željeni rezultat te da Europa srlja u novu krizu. Njemačka i dalje inzistira na zadanom budžetu i fiskalnoj disciplini, ali front protiv takve ekonomske doktrine sve je snažniji.

Osim Francuske i Italije, odstupanja od takve politike i početak većih investicija zagovaraju Europska centralna banka, Međunarodni monetarni fond i Sjedinjene Američke Države. Prošlog tjedna MMF je pozvao Njemačku da poveća svoju potrošnju na infrastrukturu, a isto poručuje i ECB - sve one države koje si to mogu priuštiti, trebale bi povećati potrošnju na javnu infrastrukturu. A najveća europska ekonomija svakako se nalazi u toj grupi država te bi mogla investirati 50 milijardi eura bez ugrožavanja svog budžeta. Takav rasplet priželjkuju i periferne europske ekonomije koje se nadaju da će njemački gospodarski rast uslijed eventualnih investicija utjecati i na čitavu Europu. Njemačka za sada ostaje imuna na takve apele, a iz Berlina se ne najavljuje da će se krenuti u veće javne poslove.

Na zajedničkoj konferenciji nakon berlinskog sastanka, Macron je rekao da bi se svaka zemlja trebala ponašati onako kako misli da je potrebno te da nije zahtijevao njemačke investicije. Jasno je međutim da je Francuska za investicije, a one u potrebnom obujmu mogu doći samo od strane Njemačke, no Pariz nije u poziciji da od Berlina išta zahtijeva. Francuska se, kao i Hrvatska, nalazi u proceduri prekomjernog deficita (EDP), a u Parizu se nadaju pomoći Berlina kako bi dobili odobrenje Europske komisije za svoj proračun za narednu godinu, piše 'Der Spiegel'. Francuski deficit u posljednjih pet godina dva puta nije bio u zadanim okvirima, a iz Elizejske palače najavljuju da deficit neće biti u okvirima mastriškog kriterija prije 2017. godine.

Socijaldemokrat Gabriel bliži je francuskoj viziji oporavka europske ekonomije od konzervativca Schaublea. Gabriel je rekao da bi Njemačka trebala povećati svoj udio ulaganja u BDP-u s trenutnih 17 na 20 posto, no protivi se kratkoročnim projektima javne potrošnje.

- Dogovorili smo da ćemo izraditi zajednički dokument do sljedećeg francusko-njemačkog ekonomskog susreta koji će sadržavati investicijske mogućnosti u obje zemlje i našu zajedničku viziju Europe - rekao je Wolfgang Schaeuble nakon susreta.

Premda su otpori sve veći, dogovora za sada nema, što znači da će se europska ekonomija i dalje voditi njemačkim modelom rigidne monetarne i fiskalne politike bez injekcije kapitala za posrnule nacionalne ekonomije EU.

1/1