Pravoslavni vjernici Daruvara i daruvarskog kraja predugo čekaju temeljitu obnovu crkve Svetih otaca Prvoga vaseljenskog sabora, no kad su u početku listopada postavljene građevinske skele na istočnu stranu tog objekta, označen je napokon toliko željeni početak radova. Prije toga su u trodnevnoj radnoj akciji parohijani i njihov sveštenik zajednički obili dotrajalu žbuku u unutrašnjosti crkve, uništenu uslijed vremena i vlage. Projekt obnove pravoslavnog hrama izradio je daruvarski Daing, a radovi su povjereni građevinskoj tvrtki Doln iz Nove Gradiške. Procjenjeno je da će troškovi obnove iznositi 1,2 milijuna kuna, od čega će najveći dio pokriti gradske vlasti Daruvara i Bjelovarsko-bilogorska županija, a ostatak donacije vjernika.
- Priča je pokrenuta iz blagoslov našeg vladike Jovana, a glavni oslonac u njezinu sprovođenju u djelo je daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček, koji je odmah prihvatio da gradske vlasti financijski sudjeluju u sanaciji naše crkve. Župan Damir Bajs donio je odluku o raspisivanju natječaju za kulturna dobra, pa ćemo za ovu godinu dobiti 90.000 kuna, a novac je obećan i u sljedećoj. Moram podsjetiti da je Županija lani izdvojila 40.000 za crkvena zvona, pa se nadam da ćemo brzo skupiti i ostatak sredstava potrebnih za dovršetak obnove kroz godinu-dvije - kaže daruvarski paroh Đorđe Ostojić.
Planirano je da se radovi izvode u pet faza, no dinamiku će odrediti priljev novca. Ministarstvo kulture prethodnih je godina, pored zvona, financiralo sanaciju krovišta i ‘kape’ zvonika, drenažu oko vanjskih zidova te desetljetnu obnovu ikonostasa, pokretnoga kulturnog dobra RH. Crkvena opština Daruvar, koja se u dokumentaciji navodi kao investitor obnove hrama, prijavila se i na natječaj Ministarstva vezan uz nepokretna kulturna dobra, pa se vjeruje da će iz tog izvora i dogodine biti izdvojen novac za nastavak rekonstrukcije pročelja.
Kako je riječ o zaštićenom kulturnom dobru, radovi se izvode pod strogim konzervatorskim nadzorom, a episkop pakračko-slavonski Jovan nedavno je došao izvidjeti kako u tome napreduju. Paroh Ostojić poziva sve vjernike i ostale ljude dobre volje da se pridruže obnovi Svetih otaca svojim prilozima i donacijama: broj računa mogu pronaći na internetskim stranicama crkve, gdje su navedena imena dosadašnjih donatora.
Crkva u Daruvaru jedan je od svega nekoliko sačuvanih pravoslavnih objekata iz 18. stoljeća. Njezina je gradnja započela 1749. a dovršena je 1756. i dan-danas je zasigurno najupečatljivija građevina na trgu i u panorami toga hrvatskoga grada. Hram krasi 36-metarski zvonik s bogato urešenim željeznim križem visokim 265 centimetara, pozlaćenim 1894., a konstruiran je u obliku pravokutnika s osmostranom oltarskom apsidom poduprtom i učvršćenom s dva kontrafora od temelja do vrha krovnog vijenca. Crkvena lađa se oslanja na pet masivnih lukova kroz koje prolaze željezne zatege, a između njih je svod u obliku tzv. češke kape. Lukovi oslonjeni na vanjske zidove oblikuju pilastre i tako crkvu raščlanjuju na skladna, ujednačena polja unutar kojih su polukružni prozori. Zvonik je na zapadnoj strani, gdje i ulaz u hram. U unutrašnjosti, na izdvojenom povišenom dijelu nasuprot ulaza stoji ikonostas, sastavljen od 42 ikone. Naslikao ih je nepoznati umjetnik 1793. Crkva je u registru i na listi zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske od 28. travnja 2005.
Pravoslavni vjernici oduševljeni su konačnim početkom obnove, a pogotovu dobrom i otvorenom suradnjom s gradskim i županijskim vlastima. Ističu da je za sve to najzaslužniji paroh Ostojić koji je u malo više od dvije godine službe u ovome kraju – zahvaljujući svom neposrednom pristupu, druželjubivosti i entuzijazmu – u dobroj mjeri uspio povratiti povjerenje Daruvaraca i širom im otvoriti vrata pravoslavne zajednice. Jedan od njegovih prvih poteza bilo je skidanje lokota s crkvene kapije i pokretanje akcije da se zajedničkim snagama svih građana i gostiju grada vrati sjaj starom zdanju. S njegovim su pristupom zadovoljni lokalna vlast i daruvarski VSNM, pa je stoga upravo Daruvar izabran za izravni prijenos HTV-a u povodu središnje liturgijske proslave Hristova uskrsnuća, koju je u crkvi Svetih otaca Prvoga vaseljenskog sabora predvodio episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk.
’Bogu hvala da je vraćen normalitet u Daruvaru oko pravoslavne crkve. Bilo je perioda kada smo zatekli katanac na ulazu sa pismenom oznakom da se na mobilni obratimo ako želimo pristup. Ipak su ta ružna vremena prošla, kao i neprijatni pogledi iz susjednog kafića koji kao da su govorili šta hoće ovi vanzemaljci, zašto skrušeno stoje pred zamandaljenom kapijom crkve i kako se to uopšte usuđuju’, napisao je jedan od posjetitelja parohijskog Facebook-profila, no paroh nam kaže da zasluge za to ne može nipošto pripisati sebi, nego tek nizu sretnih okolnosti.
- Kad sad ljudi prođu pored crkve ili uđu u nju, ne suzdržavaju se iskazati i podijeliti svoju radost radi već vrlo uočljive obnove i radova u crkvi i kompleksu, a mene raduje da se oni raduju. Moram da kažem da sam vrlo zadovoljan, pogotovo sa svim tim dobronamjernim ljudima koje najčešće susrećem, kao i s činjenicom da Županija i Grad pomažu u ostvarivanju tog zajedničkog cilja. Nije bilo nikakvih neugodnih situacija, jer je Daruvar zaista jedna dobra, mirna, multinacionalna i multikonfesionalna sredina. S ovim našim pothvatom šaljemo poruku da u tom smjeru treba još dalje ići i da smo mi primjer drugima u Hrvatskoj - rekao nam je.
Đorđe Ostojić rođen je u Novskoj i ondje je s obitelji živio do 1995., kada je kao đak osmog razreda osnovne škole za Bljeska izbjegao u Srbiju. Najesen te godine upisao je bogosloviju u Sremskim Karlovcima, a potom i fakultet u Beogradu, gdje će do dolaska na dužnost paroha u Daruvaru raditi kao vjeroučitelj.
- Paroh daruvarski, otac Luka, bio je pred penzijom i poželio je parohiju predati nekom mlađem; vladika Jovan ponudio je meni tu mogućnost i nisam puno dvojio hoću li je prihvatiti, iako u Daruvaru dotad nikad nisam bio. Sve mi je to bilo jako zanimljivo i izazovno – tumači nam daruvarski paroh. Unatoč tome što je stasao u višemilijunskom gradu, brzo se navikao na manju sredinu i brojne obaveze koje sveštenici u takvim mjestima imaju, pa kaže da mu Beograd i Zagreb nedostaju samo u rijetkim prigodama.
