>

novosti logo

Partneri drugog reda

Strahujući od udara desnice i Crkve pred euroizbore, HDZ je unatoč protivljenju koalicijskih partnera u Sabor poslao Zakon o udomiteljstvu koji diskriminira istospolne parove. ‘Osim djece, životni partneri neće moći udomiti ni stariju osobu ni vlastite srodnike’, upozorava aktivist Ivan Zidarević, koji najavljuje podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti

Želja za roditeljstvom kod Ive Šegote i Mladena Kožića postojala je prije nego što su se upoznali. Kako je njihova veza postajala ozbiljnija, taj gej par iz Zagreba, koji će uskoro proslaviti četvrtu godišnjicu životnog partnerstva, počeo je razmišljati na koji način da ostvari zajedničku ideju o obitelji.

S obzirom na hrvatski kontekst, odlučili smo da naš dom, našu ljubav i posvećenost pružimo djetetu ili više njih koji se nalaze u udomiteljskom sustavu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i tako im omogućimo daleko bolje životne prilike od onih u kojima trenutno odrastaju - govori Ivo, koji je s Mladenom u ljeto 2017. predao zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva nadležnom Centru za socijalnu skrb.

Ako samci, i to bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju mogu biti udomitelji, onda to mora biti omogućeno i životnim partnerima – ističe ustavna stručnjakinja Sanja Barić

Kao dokaz da žive u stabilnoj obiteljskoj zajednici, potrebnoj dokumentaciji priložili su potvrdu o životnom partnerstvu. Potom su, kao svi ostali parovi, prošli potrebna psiho-socijalna testiranja i procjene, pri čemu psiholozi i socijalni radnici ni u jednom trenutku nisu problematizirali njihov status, odnosno seksualnu orijentaciju. A onda se, kako kažu, u slučaj umiješala politika.

- Budući da ste u životnom partnerstvu, postupak za udomiteljstvo se obustavlja, stajalo je u zaključku koji je potpisala ravnateljica Centra. Jednaka argumentacija navedena je u odgovoru Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje je izvan zakonom propisanog roka riješilo našu žalbu - objašnjava Mladen u razgovoru za Novosti.

Zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije tužili su Republiku Hrvatsku. Njihova tužba, u koju se prije nekoliko mjeseci bezuspješno pokušala umiješati udruga U ime obitelji Željke Markić, još se nalazi pred Upravnim sudom. Ako bude potrebe, najavljuju Mladen i Ivo, spremni su ići do Europskog suda za ljudska prava. Posljednjih dana, s dozom opreza mislili su da za tim ipak neće biti potrebe. Svoje su nade polagali u izmjene Zakona o udomiteljstvu, koji bi se idućeg tjedna trebao naći na glasanju u Saboru.

Donošenje novog zakona početkom godine iniciralo je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić kako bi potaknulo deinstitucionalizaciju djece i odraslih koji žive u ustanovama te poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima. Unatoč upozorenjima zastupnika SDP-a, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić i ljudskopravaških aktivista, vlada Andreja Plenkovića prošlog je tjedna na saborski Odbor za obitelj, mlade i sport poslala verziju zakona u kojoj su iz definicije udomiteljskih obitelji izostavljene tzv. dugine obitelji, odnosno formalni i neformalni istospolni životni partneri. Na zahtjev koalicijskih partnera iz redova HNS-a, koji su za spomenuti zakon u Vladi ljetos podigli ruku, prijedlog je tada skinut s dnevnog reda Odbora i poslan na daljnje konzultacije.

‘Zajednica životnih partnera je zakonski priznata u Republici Hrvatskoj, a kako ovim zakonom oni nisu obuhvaćeni, otvara se pitanje kolizije s Ustavom i Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Također, moramo imati u vidu i europsku praksu, jer je Europski sud za ljudska prava istospolnim obiteljima priznao pojam obiteljskog života, što znači da i životni partneri mogu činiti udomiteljsku obitelj. O ovome ćemo intenzivno razgovarati s koalicijskim partnerima’, stoji u odgovoru koji su Novosti dobile od HNS-a.

Strahujući da bi se pred izbore za Europski parlament mogao naći na udaru desnice i Crkve, kao što je to bio slučaj s ratifikacijom Istanbulske konvencije, HDZ je u tim razgovorima uporno inzistirao na donošenju diskriminatorne verzije zakona. Posljednji od njih održan je u srijedu, neposredno prije zatvaranja ovog broja Novosti, i na njemu je odlučeno da amandmani HNS-a neće biti uvršteni u konačni prijedlog. Iako se s njime ne slažu, zastupnici HNS-a, koje je podržao dio predstavnika nacionalnih manjina, najavili su da zbog očuvanja vladajuće koalicije neće glasati protiv zakona ministrice Murganić ili rušiti kvorum, već će na glasanju ostati suzdržani.

Ukoliko na kraju HDZ-ova verzija bude izglasana u Saboru, sva je prilika da će završnu riječ o Zakonu dati Ustavni sud. Ivan Zidarević, aktivist Europske civilne inicijative, u razgovoru za Novosti najavio je da će, ako bude potrebe, podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti.

- Prijedlog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, sastavljenog od konzervativne strukture činovnika koji vlastiti svjetonazor stavljaju ispred prava, neustavan je jer istospolne obiteljske zajednice, suprotno članku 14. Ustava, dovodi u položaj građana drugog reda - kaže Zidarević.

Dodaje da su u sva tri oblika udomiteljstva koja su predviđena Zakonom diskriminirani formalni i neformalni životni partneri.

Postojeća stigmatizacija lgbt osoba sada se uzima kao argument za daljnje ograničavanje njihovih prava vezanih uz roditeljstvo – kaže psihologinja Marina Štambuk

- Osim djece, životni partneri neće moći udomiti ni stariju osobu kao ni vlastite srodnike: braću, sestre, bake, djedove, ujake… - govori Zidarević.

S njegovim tvrdnjama slaže se ustavna stručnjakinja Sanja Barić.

- U prijedlogu Zakona omogućeno je samcima, i to neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji, da postanu udomitelji. Dakle, ako samci homoseksualne orijentacije mogu biti udomitelji, onda to mora biti omogućeno i istospolnim životnim partnerima. Sve ostalo je neustavna diskriminacija - kaže Barić.

No ministarstvo Nade Murganić oglušilo se na ovakva upozorenja tokom procesa javne rasprave o nacrtu prijedloga Zakona, kao i na komentar koji je ljetos uputila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Pozivajući se na Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o životnom partnerstvu, pravobraniteljica je u njemu navela kako isključivanje životnih i neformalnih životnih partnera iz definicije obitelji nije u skladu s načelom ravnopravnosti. Pravobraniteljica je pritom podsjetila na priopćenje Ustavnog suda povodom referenduma iz 2013. u kojem stoji da ‘eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u RH ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svog osobnog i obiteljskog života te ljudskog dostojanstva’.

Višnju Ljubičić, koja je u komentaru navela da države potpisnice Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne smiju istospolnim zajednicama uskraćivati ona prava koja su pružila heteroseksualnima, prošlog su tjedna podržale pučka pravobraniteljica Lora Vidović i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. U razgovoru s novinarima, Pirnat Dragičević izjavila je kako je najvažnije osigurati da udomiteljska obitelj djetetu pruži zamjensku skrb na najkvalitetniji mogući način i da ne sumnja da istospolni parovi to mogu.

Iako ministrica Murganić svoju verziju Zakona pravda upravo brigom za djecu, zbog čega je ovogodišnji Svjetski dan djece provela glumeći djevojčicu u udomiteljskoj obitelji u Bakru, Ivo Šegota i Mladen Kožić, koji aktivno sudjeluju u radu udruge Dugine obitelji, smatraju da se restriktivnim prijedlogom Zakona zapravo ograničava broj potencijalnih udomitelja. Prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, lani je u domovima živjelo 1172 djece, odnosno 36 posto više u odnosu na 2016. Isti podaci pokazuju da su udomitelji u Hrvatskoj većinom osobe iznad 50 godina, koje mahom žive u ruralnim sredinama i da trećina njih nema završenu srednju ili čak osnovnu školu. Zbog toga su, kažu Ivo i Mladen, psiholozi i socijalni radnici Centra za socijalnu skrb bili sretni kada im se pojavio mlađi, visokoobrazovani par iz Zagreba, grada u kojem kronično nedostaje udomitelja.

- Uostalom, svjetska istraživanja pokazuju da su istospolni parovi zbog iskustva različitosti i nejednakog društvenog tretmana puno skloniji udomljavanju djece koja pripadaju manjinskim skupinama i koja imaju zdravstvene probleme - objašnjava Ivo Šegota.

Ista istraživanja, koja su posljednjih 30-ak godina provedena nad LGB populacijom i obiteljima istospolnih parova, dokazuju da se takvi parovi po roditeljskim kapacitetima ni u čemu ne razlikuju od heteroseksualnih parova te da ne postoje negativne posljedice na psihosocijalni razvoj njihove djece. Na to je u utorak priopćenjem upozorilo i više od 200 hrvatskih znanstvenika i stručnjaka. Među potpisnicima je psihologinja Marina Štambuk, koja je u suradnji s kolegicama 2013. provela istraživanje o iskustvima duginih obitelji. Kako objašnjava ta psihologinja, rezultati njihovog istraživanja pokazali su da u Hrvatskoj postoje LGB obitelji s različitim obiteljskim pričama i iskustvima.

- Zajedničko im je to da ispitani roditelji i njihovi partneri/ce predano ulažu svoje vrijeme i resurse u ostvarenje roditeljske uloge, unatoč nizu izazova s kojima se susreću. Intervjuirana djeca i mladi seksualnu orijentaciju roditelja uglavnom vide kao jednu od karakteristika, a ne kao presudno obilježje svoje obitelji. Ne doživljavaju seksualnu orijentaciju svojih roditelja kao nešto što bi trebalo naglašavati ili kao nešto što ih jako zabrinjava - objašnjava ona.

Dodaje da obitelji koje su sudjelovale u istraživanju nisu drugačije od ostalih po svojoj dinamici, već da je okolina ta koja ih čini drugačijima i nevidljivima.

Marina Štambuk podsjeća da se postojeća stigmatizacija LGBT osoba posljednjih dana uzima kao argument za još veću stigmatizaciju i daljnje ograničavanje njihovih prava vezanih uz roditeljstvo. Na tom tragu je izjava Bože Petrova, jednog od glasnijih protivnika udomljavanja djece od strane istospolnih parova. ‘Mislim da je dovoljna stigmatizacija to što djeca na kraju budu kod zamjenskih roditelja. Još onda dodatno jer niti homoseksualni parovi nisu toliko prihvaćeni u društvu. Zamislite onda stigmatizaciju te djece. Da je tolika prihvaćenost u društvu, ne bi bilo potrebe za paradama’, poručio je predsjednik Mosta.

- Istina, stigmatizacija koju doživljavaju dugine obitelji je jedini znanstveno potvrđen rizik povezan s odrastanjem u takvim obiteljima. Ali stigmatizacija je nešto na što definitivno kao društvo možemo utjecati. I to ne čekajući da se stanje samo od sebe promijeni, kako predlažu istaknuti političari u svojim izjavama o prijedlogu Zakona o udomiteljstvu koji ne predviđa životne partnere kao udomitelje. Umjesto čekanja, možemo mijenjati zakonske okvire sukladno znanstvenim činjenicama kako bi bili uključivi, a ne isključivi. Vlada i Sabor imaju tu priliku upravo sada – mogu se odlučiti da toleranciju pokazuju svojim primjerom, a ne da je samo deklarativno izjavljuju - zaključuje Marina Štambuk.

1/4