Svečana akademija u povodu tristo godina pravoslavlja u Rijeci započela je u subotu 14. listopada autentičnim igrokazom o Karlu VI. koji je 1717. godine donio povelju o dolasku pravoslavaca u taj grad. Katolički kralj, kojeg je u igrokazu uprizorio glumac Damir Orlić, potpisao je rezoluciju kojom u Rijeku dopušta useljavanje 218 pravoslavnih obitelji iz Dalmacije: smatrao ih je vještim trgovcima s dobrim vezama na istoku koji bi mogli pridonijeti da ta luka postane važno trgovačko središte. Pravoslavci su zauzvrat od njega zatražili prava na vjersku slobodu – da izgrade svoj hram, školuju se na vlastitom jeziku, po svojoj tradiciji zakapaju mrtve i sami biraju svoga poglavara. U tom se kompromisu, poznatom u historiji i kao ‘Patent’, krije klica multikulturalnosti koju Rijeka i danas, tri stoljeća kasnije, živi i zbog koje će 2020. godine, pod geslom ‘Luka različitosti’, biti Europska prijestolnice kulture.
Mramorna dvorana Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja bila je za izvođenja igrokaza popunjena do posljednjeg mjesta, baš kao i hram Svetog Nikolaja nekoliko sati prije toga. Opći je dojam da su i u svečanom i u duhovnom dijelu proslave najsnažnije odjeknule poruke mira, uvažavanja i razuma, posebno one koje je uputio mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije: njegovo visokopreosveštenstvo istaknulo je tom prigodom da nijedna crkva ne bi smjela biti politička organizacija.
- Crkva se ne smije staviti u funkciju bilo kojeg interesa, jer tada postaje prostorom podjele. Sve različitosti koje postoje među nama posljedica su naših napora da budemo različiti. Kada bismo dopustili da kao ljudi spontano funkcioniramo, itekako bismo se prepoznali kao braća, pa i da ne činimo ništa - rekao je mitropolit u svom obraćanju.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao da insistiranje na terminima multikulturalnosti i multikonfesionalnosti u Rijeci nije tek deklarativno.
- Različitost smo uvijek shvaćali kao našu prednost i bogatstvo. Nekada nas nisu razumjeli na tom putu, međutim životno iskustvo i praksa pokazali su ispravnost tog smjera. Zbog toga osjećam veliki ponos što sam Riječanin i što živim u ovom gradu - istaknuo je riječki gradonačelnik.
Osim u kulturno-umjetničkom, obilježavanje velikog jubileja pravoslavlja u Rijeci i njezinu zaleđu protječe i u znanstvenom tonu. Tako je u sklopu Mramorne dvorane postavljena izložba ‘Pravoslavna zajednica u Rijeci u 18. stoljeću’, na kojoj su izloženi eksponati iz zbirki riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja te vrijedni dokumenti iz Državnog arhiva, inače nedostupni široj javnosti - stare matične knjige pravoslavaca koji su među prvima doseljavali u grad i okolicu. Izložba ostaje otvorenom do 3. studenoga.
Povjesničarka Ljubinka Toševa Karpowicz objasnila je za ‘Novosti’ u čemu je važnost tih dokumenata, koji se iz Državnog arhiva ne iznose kao originali nego u obliku transliteriranih ‘Artefakata’, čime im se pruža i zaštita i znanstvena vrijednost.
- Na temelju podataka o brojčanom stanju rođenih, vjenčanih i umrlih izradili smo antropološke tablice, u kojima su podaci o životnoj dobi, socijalnom i bračnom stanju, odnosno socijalno-demografska slika na temelju analiza ličnosti s imenom i prezimenom. Time je uspostavljena retroaktivna ljestvica na temelju koje se mogu izvesti znanstveni zaključci o prosječnom dobu života; na marginama su ponegdje zabilježene i bolesti od kojih je netko umro ili počinjena samoubojstva. Prema tome, to nisu tek suhi podaci o identitetu pojedinca, nego i oni koji pokazuju neke zajedničke osobine jedne grupe - protumačila nam je Toševa Karpowicz.
Međunarodni znanstveni skup ‘Pravoslavlje u Rijeci i na sjevernom Jadranu u ranom novom vijeku’ okupit će nekoliko eminentnih stručnjaka za to povijesno razdoblje ali i moderno doba, čime će se publici predstaviti kompleksnost pravoslavlja s pravnih, historijskih, religijskih i ostalih aspekata. Dvodnevni će se skup odvijati kroz sedam sjednica na kojima će biti predstavljeni znanstveni radovi koji su usko i kontekstualno vezani uz pravoslavlje u Rijeci, a organizatori napominju kako važnost tog okupljanja uvelike izlazi iz akademskih krugova, jer se otvara mogućnost dijaloga sa širom javnošću.
Drago Roksandić, redoviti profesor Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i jedan od predavača na skupu, iznio nam je činjenice o utjecaju pravoslavlja na transformaciju Rijeke u moderan grad.
- Sloboda savjesti i vjeroispovijesti je conditio sine qua non nastanka modernih europskih društava. Bez toga je vrlo teško osigurati stvaranje moderne kulture rada i poduzetništva. Pravoslavci su u Rijeci stekli pravo slobode vjeroispovijesti kada je na habsburškom dvoru odlučeno da grad ima postati slobodnom lukom i jakim proizvođačkim središtem - rekao je Roksandić, dometnuvši da je povijest pravoslavlja u Rijeci 18. stoljeća sastavni dio promjena koje nisu samo konfesionalne naravi i ne odnose se samo na vjersku trpeljivost prema nekatolicima.
Na znanstvenom će skupu uz domaće stručnjake sudjelovati i istraživači iz Austrije, Italije, Grčke i Srbije - među njima će biti povjesničari i povjesničari umjetnosti, pravnici, konzervatori, muzeolozi i muzealci… Organizatori napominju da su Rektorat riječkog Sveučilišta i Primorsko-goranska županija osigurali novac za tiskanje zbornika znanstvenih radova, pa će i to ostati trajno dobro i podsjetnik ne samo na jubilarnu godišnjicu nego i važnost pravoslavlja u Rijeci.
