Novosti

Politika

Пeкиншкa aлaткa

Уз пoвeћaњe бoлничких кaпaцитeтa, и дoмoви здрaвљa диљeм Србиje припрeмajу сe зa мaсoвнo тeстирaњe грaђaнa. Српски eпидeмиoлoг Прeдрaг Koн смaтрa, бaш кao и кинeски стручњaци, дa су мaсoвнo тeстирaњe и хoспитaлизaциja свих ‘нajбoљa мeтoдa зa чувaњe живoтa’

Hts4eohk73ckp1osgnbegdr6j10

Predrag Kon: Počinjem da verujem da možemo ovu neman da obuzdamo (foto Miloš Tešić/ATA Images/PIXSELL)

Od 5. do 16. ožujka u Srbiju se iz inozemstva vratilo oko 318 tisuća njezinih državljana, uglavnom iz europskih zemalja pogođenih koronavirusom. Preciznih podataka nema, ali procjenjuje se da su najbrojniji među njima sezonski radnici i radnici na crno koji su dobili otkaze nakon što su zbog epidemije koronavirusa tvrtke za koje su radili prestale s radom ili smanjile broj zaposlenih. Ostavši bez prihoda, ali i bez zdravstvene zaštite koju mnogi od njih nisu ni imali, potražili su spas od zaraze u Srbiji. Naravno, puno je i onih koji su se odlučili vratiti uplašeni širenjem sve pogibeljnije epidemije u zemljama u kojima su radili. Srpske vlasti nisu objavile precizne podatke, ali tvrde da među povratnicima ima i onih koji su zaraženi koronavirusom pa su se odlučili liječiti u Srbiji jer im je to, između ostalog, dostupnije zato što je besplatno, za razliku od zemalja u kojima su donedavno boravili.

Većina srpskih državljana koji su stalno i legalno zaposleni u europskim zemljama u kojima sada rade i žive i dalje su u njima, pa i oni koji su privremeno ili trajno ostali bez posla: prvo zato što ih poslodavci mogu u svakom trenutku pozvati da se vrate na posao, a drugo zato što imaju pravo na socijalne naknade za nezaposlene, ali i na zdravstvenu zaštitu. Velika većina njih bi vjerojatno poslušala apele srpskih vlasti da za uskršnje praznike ne dolaze u Srbiju kako bi i sebe i druge zaštitili od širenja koronavirusa. No nakon što se u zemlju u desetak dana iz inozemstva vratilo preko 300 tisuća državljana, srpske vlasti nisu više mogle riskirati da im se dogodi još jedan val povratka, pa su zabranile sav prekogranični zrakoplovni, željeznički i automobilski promet, osim robnog prometa kamionima.

S obzirom na to da je i u Srbiji jedan od ključnih ciljeva borbe protiv širenja koronavirusa obrana zdravstvenog sustava od naglog rasta broja zaraženih koje moraju primiti na liječenje, preko 300 tisuća potencijalno zaraženih povratnika pretvorilo se u moguću plutajuću zaraznu bombu koja može višestruko ubrzati širenje zaraze među ukupnim stanovništvom, što zdravstveni sustav ne bi mogao podnijeti. Početno masovno kršenje mjera vlasti koje su trebale osigurati socijalnu distancu kao najefikasniju mjeru suzbijanja širenja virusa još opasnijim su učinili brojni povratnici koji su kršili propisane mjere samoizolacije. I nije se pritom radilo samo o individualnim ekscesima, već su pojedine grupe mlađih povratnika umjesto odlaska u samoizolaciju organizirale zajedničke proslave povratka u lokalnim kafanama ili svojim domovima.

Zbog svega toga srpske su vlasti reagirale uvođenjem novih rigoroznih mjera, uključujući i policijski sat i prisilnu izolaciju kršitelja samoizolacije. Član vladinog zdravstvenog kriznog štaba, jedan od ponajboljih srpskih epidemiologa Predrag Kon, ovih je dana na konferenciji za novinare, kako prenosi ‘Politika’, ocijenio da je ‘vlast u ovoj situaciji pokazala potpuno razumevanje za epidemiološku situaciju’ i da su čak, u nekim trenucima, ‘sa podacima koje su imali’ i njega ‘ubedili da je potrebno sprovoditi oštre mere’. ‘Kada imate toliki ‘import’ ljudi iz inostranstva, ne možete to više da kontrolišete i zbog toga struka mora da podrži ove mere. Ne radi ovo sa radošću, ali mora da bi bilo rezultata’, pojasnio je Kon i dodao da je ‘svaki dan težak, i da je ovo borba za svaki dan’. Već nakon nekoliko dana primjene rigoroznijih mjera građani su, ocijenio je, ‘ozbiljno shvatili situaciju’. Premda se pojedinačni ekscesi i dalje događaju, pa i oni drastični poput novosadskog stomatologa koji je, iako zaražen virusom, nastavio raditi s pacijentima sve dok bolest nije uzela maha pa je završio u bolnici na respiratoru, Kon je objavio da su do početka ovoga tjedna posebni zdravstveni timovi pratili ‘97 posto direktnih i indirektnih ličnih kontakata obolelih, ali je sada broj ljudi koji se iz tih razloga prati dostigao deset hiljada na nivou Srbije. Bez saradnje građana vi niste u mogućnosti da obradite sve te podatke. Kada su epidemiolozi iz Kine čuli da je do 16. marta u Srbiju ušlo 318 hiljada ljudi – oni su rekli da je to gotovo nemoguće ispratiti’. Rekao je da prve mjere ‘pozivanja na savest izgleda da nisu vredele’. Dodao je da će narednih dana uslijediti porast broja oboljelih, ali i konstatirao da su ‘mere vanrednog stanja uspele da u najvećoj meri odgode nagli skok. Rast bi išao još brže da ih nije bilo’.

U Srbiji je do utorka testirano ukupno 916 osoba, a za njih 303 je utvrđeno da su oboljele od koronavirusa. Procjene su liječnika iz vladinog zdravstvenog kriznog štaba da zaraženih u Srbiji trenutno ima pet do deset puta više nego što ih je otkriveno, odnosno da ih ima između 1500 i tri tisuće. Do ovog tjedna nešto više od polovine ukupno oboljelih upućivano je na kućno liječenje, u samoizolaciju, a preostali, s težim simptomima bolesti, zadržavani su na bolničkom liječenju. Unatoč procjenama da oboljelih ima barem pet do deset puta više, za njima se nije tragalo jer zdravstveni sustav još nije bio spreman za takav agresivniji pristup suzbijanju epidemije, već se prije svega trudi da uspori širenje zaraze među stanovništvom i obrani zdravstveni sustav od ulaska i širenja zaraze među zdravstvenim radnicima.

No nakon što su srpske vlasti uspjele nabaviti i uvesti potrebne količine zaštitne i medicinske opreme, prije svega iz Kine, koja je dio opreme i donirala te u Srbiju poslala i ekipu medicinskih stručnjaka koji su se proteklih mjeseci izborili s epidemijom koronavirusa u Vuhanu, srpske su vlasti upravo na prijedlog tih kineskih stručnjaka odlučile krenuti u masovnije testiranje potencijalno zaraženih stanovnika kako bi ih što prije otkrili i izolirali. Od sredine ovoga tjedna lakše oboljeli neće više biti na kućnom liječenju i u samoizolaciji, već će biti smješteni u privremene bolnice koje se ubrzano pripremaju u nekoliko najvećih gradova. U Beogradu se u privremenu bolnicu ubrzano pretvara jedna od hala Beogradskog sajma, u Novom Sadu i Nišu tamošnje sportske dvorane, a u pripremi su i pojedine kasarne i studentski domovi. Teže oboljeli liječit će se u bolnicama, ali ne više samo u specijaliziranima u kojima su do sada liječeni, već su i pojedine druge bolnice pripremljene ili se pripremaju za liječenje bolesnika s težim i kompliciranijim oblicima zaraze. Iz njih se iseljavaju dosadašnji njihovi bolesnici te u njih ubrzano instaliraju respiratori i sva druga potrebna medicinska oprema jer se i njih pretvara u privremene specijalizirane bolnice. Kada se virus pojavio u Srbiji, objavljeno je da u njezinim bolnicama ima oko tisuću respiratora, ali samo njih oko 400 slobodnih za liječenje najteže oboljelih od koronavirusa. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić ovih je dana objavio da ih sada ima barem tri puta više za tu namjenu jer su u međuvremenu kupljeni, uglavnom u Kini, a Kina je dio respiratora i donirala srpskom zdravstvu.

Istovremeno s povećanjem bolničkih kapaciteta, i domovi zdravlja diljem Srbije pripremaju se i osposobljavaju za masovno testiranje građana jer će se u njima već koncem ovoga tjedna početi uzimati uzorci i slati na testiranje u referentni nacionalni laboratorij u Institutu Batut u Beogradu. Poput kineskih stručnjaka, i Predrag Kon smatra da su masovno testiranje i traganje za zaraženim osobama te hospitalizacija svih, i lakše i teže oboljelih, ‘najbolja metoda za čuvanje života’. No uvjet je da zdravstveni sustav, i medicinskom opremom i kadrovski, bude osposobljen za takvu agresivnu metodu. Upitan u utorak na konferenciji za novinare je li srpski zdravstveni sustav spreman za njezinu primjenu, Kon odgovara: ‘Mislim da se javlja dodatna motivacija, makar je osećam kod svojih saradnika. Naći ćemo način da motivišemo kolege iz domova zdravlja da se uključe sa malim korona-centrima, tu će dolaziti ljudi da se testiraju, da pitaju. Kojom će se brzinom oni formirati, svaki dan je važan. Mislim da je realno da na celoj teritoriji Srbije budu podignuti za nedelju dana. Polako počinjem da verujem da možemo ovu neman da obuzdamo.’

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više