Povodom Dana općine Vojnić u preuređenom parku na Trgu Stjepana Radića otkriven je spomenik posljednjem hrvatskom kralju Petru Svačiću, za koga se općenito smatra da je poginuo na Petrovoj gori.

Podizanje spomenika izazvalo je kod dijela građana Vojnića proteste i dileme. Uz zgradu općine bio je park sa zelenom travnatom površinom i velikim antifašističkim spomenikom u obliku obeliska, na kojem su bile četiri mramorne spomen-ploče i biste narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata. Bez odluke Općinskog vijeća i dozvole karlovačkog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, odgovorni ljudi u općini uklonili su više od polovice parka i zelenu travnatu površinu, posjekli dvadesetak velikih crnogoričnih stabala, popločili tu površinu i pretvorili je u trg, izgradili postament i na njega postavili spomenik Petru Svačiću. Poznata je stvar da pripadnici HDZ-a već dvadesetak godina Petrovu goru brendiraju isključivo kao mjesto pogibije tog kralja, dok omalovažavaju njeno značenje iz vremena Narodnooslobodilačkog rata.

Antifašisti su konzultirali Ministarstvo zaštite okoliša zbog izvođenja radova. Upućeni su na Ministarstvo graditeljstva koje je utvrdilo da nije bilo kršenja zakona i poslalo ih Ministarstvu kulture. Konzervatorski odjel u Karlovcu je odgovorio da se park nalazi unutar prostornih međa Spomeničkog područja Petrova gora koje je zaštićeno kulturno dobro rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu od 27. maja 1969. i da od njih nitko nije tražio mišljenje ili odobrenje. Ostalo je dosta toga visjeti u zraku: ako su potrebne dozvole i suglasnosti, koje i čije, ako nisu potrebne, temeljem čega i zašto?

No što je sa samim kraljem Petrom, da li je on stvarno poginuo na Petrovoj gori iznad Vojnića i da li je zaista bio posljednji hrvatski kralj?

- O tome sam dosta pisao u knjizi ‘Hrvatski rani srednji vijek’ izdanoj u Zagrebu 1995. Odgovor nije tako jednostavan. U svakom slučaju, nema nikakvih čvrstih dokaza da se ta bitka dogodila na Petrovoj gori. U svojim tekstovima mjesto bitke pomicao sam na Zrinsku goru, pedesetak kilometara prema istoku - kaže dr. Ivo Goldstein, redovni profesor historije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

- Pošto je umro Zvonimir, naslijedio ga je zakratko Stjepan Drugi, no njegovom smrću nestaje rod kraljevske krvi po rodonačelniku nazvan Trpimirovići. Pravo na prijestolje stječe ugarska dinastija Arpadovića po Zvonimirovoj ženi Jeleni, sestri ugarskih prinčeva. Neovisno o pravu Arpadovića, u Hrvatskoj su se razmahale borbe za prijestolje i Mađari su ga osigurali tek pošto su na planini Gvozd 1097. godine pobijedili hrvatskog pretendenta Petra. Tradicionalno, ukorijenjeno mišljenje jest da je posrijedi Petrova gora, ali je moguće, čak vjerojatnije, da je to Zrinska gora - navodi Goldstein.

Zatražili smo i mišljenje dr. Nevena Budaka, također redovnog profesora na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

- O kralju Petru postoji usamljeni podatak iz jedne ugarske kronike, nastale znatno nakon njegove pogibije (Šimun de Keza, ‘Gesta Hungarorum’, nastala između 1282. i 1285.). Iz nje saznajemo da je poginuo na planini koja se u vrijeme nastanka kronike zvala Petrov Gvozd. Stjepan Gunjača, koji se detaljno bavio lokacijom te planine, mišljenja je da se radi o Kapeli. Sam događaj nije ostao zapamćen među Hrvatima jer se kroz cijeli srednji vijek smatralo da je Zvonimir bio posljednji hrvatski kralj, dok je Petar pao u potpuni zaborav. Osim toga, nije čak ni sigurno da je doista bio okrunjen za kralja, već se u kaotičnoj situaciji nakon smrti Zvonimirova nasljednika Stjepana Drugog mogao i sam proglasiti za kralja koji je vladao samo središnjim dijelom kraljevstva Hrvatske i Dalmacije. Dakle, gdje god podigli Petru spomenik, to je samo nagađanje. Vjerojatnije je da je poginuo na Kapeli - smatra Budak.

‘U sklopu dijela parka uređen je trg prema glavnom projektu ‘Rekonstrukcija i uređenje Trga Stjepana Radića u Vojniću’. Projekt je urađen sukladno važećim zakonima i pravilnicima što je utvrdilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Projekt se financira sredstvima iz EU fondova i kroz nacionalne programe, a njegova vrijednost iznosi 2,3 milijuna kuna. Uređuje se dio parka koji se nalazi ispred zgrade općine. Dio parka gdje se nalaze Spomenik i kosturnica te biste boraca iz NOB-a ne planiraju se dirati jer u Projektu stoji ‘poštovati zatečene skulpturalne elemente na trgu’. Naša vizija trga odnosno parka u cijelosti je da on predstavlja mjesto društvenih kontakata, odnosno interakcije za sve stanovnike naše općine nevezano za nacionalnost, političko uvjerenje ili dobnu skupinu, što smatramo da u našoj sredini predstavlja korist za sve stanovnike općine Vojnić’, navodi načelnik Vojnića Nebojša Andrić.

Antifašisti smatraju da je ovaj graditeljski zahvat dio velikog i sveobuhvatnog revidiranja povijesti NOB-a koje je zadnjih tridesetak godina prisutno u Hrvatskoj. Nema sumnje da su 2,3 milijuna kuna ili 330.000 eura u Vojniću mogli mnogo korisnije iskoristiti za nešto što bi omogućilo bolji život stanovnicima ovog kraja i zaustavilo iseljavanje.