Novosti

Kronika

Плaшки и дaљe црнa oвцa

Oпћинску влaст чини кoaлициja виjeћникa српскe нaциoнaлнoсти из СДП-a, СНС-a, ХСУ-a и СДСС-a, кojи имajу вeћину у прeдстaвничкoм тиjeлу и извршнoj влaсти, aли никaкo дa усклaдe Стaтут с Устaвним зaкoнoм o прaвимa нaциoнaлних мaњинa

Mhcfl8676z2nhnzf9z24fgx9e8r

Joш увиjeк бeз 'мaњинскoг' стaтутa – Плaшки

Od 27 jedinica lokalne samouprave ( 25 općina i dva grada), 23 jedinice su trebale uskladiti svoje statute s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina jer su u njima više od trećine stanovnika prema popisu iz 2011. godine bili Srbi. Četiri jedinice su to učinile zbog pripadnika Češke (Končanica), Slovačke ( Punitovci), Mađarske ( Kneževi Vinogradi) i Talijanske (Grožnjan) manjine.

Svoje statute su uskladili svi osim grada Vukovara i općine Plaški u Karlovačkoj županiji. Oni su to trebali učiniti zbog pripadnika srpske zajednice. Vukovar je priča za sebe, ali teško je shvatiti zašto općina u kojoj su Srbi polovina stanovništva i na vlasti, to nikako da učini.

Ovih dana propao je još jedan pokušaj usklađivanja odnosno prijedlog Statuta nije ni bio na dnevnom redu Općinskog vijeća Plaški. Stoga se dogovorene izmjene i dopune mogu naći na nekoj od sljedećih sjednica Općinskog vijeća ili se zbog toga može sazvati izvanredna sjednica. Da je prijedlog ipak bio na dnevnom redu ali da nije prošao, moralo bi se čekati šest mjeseci do ponovne rasprave na tu temu. Posljednji pokušaj propao je 15. septembra lani zbog različitih stavova srpske zajednice i navodnog nepoštivanja procedure. Općinsku vlast čini koalicija vijećnika srpske nacionalnosti iz SDP-a, SNS-a, HSU-a i SDSS-a, koji imaju većinu u predstavničkom tijelu i izvršnoj vlasti.

- Statut je mijenjan na 20. sjednici Općinskog vijeća 27. marta 2013., pa iako su tada bili poznati rezultati popisa stanovništva, Statut nije usklađen s Ustavnim zakonom. Predsjednica Općinskog vijeća je bila Mara Šupica iz SDSS-a. Nakon lokalnih izbora 2013. ona postaje zamjenica načelnika općine, Slađana Bunjevac predsjednica Vijeća, a ja vijećnik. Ako Srbi iz drugih stranaka iz nekog razloga nisu smjeli inzistirati na tome, mi iz SDSS-a smo to morali do sada već učiniti u saradnji sa SNV-om i Ministarstvom uprave - samokritičan je općinski vijećnik SDSS-a Milan Šupica. Kao vijećnik službeno i neslužbeno razgovarao je sa svojim kolegicama i kolegama, ali se realizaciji prijedloga uvijek nešto ispriječilo.

Pred kraj prošle godine, VSNM Plaškog se obavezuje napraviti prijedlog izmjena i dopuna Statuta. Taj zadatak dobivaju Radmila Medaković (SNS) i Slađana Bunjevac, obje nekadašnje članice SDSS-a. Milan Šupica je predlagao da se zatraži pomoć i mišljenje SNV-a koji ima pravnu i stručnu službu za tu problematiku, ali taj prijedlog nije prihvaćen. Moglo se također zatražiti mišljenje Borisa Miloševića, pomoćnika ministra uprave. Konačni prijedlog nije bio završen i usklađen do nedavne sjednice Vijeća, pa se nije ni našao na dnevnom redu. Odnosno, skinut je sa rasprave.

- Ne znam zašto se mi u Plaškom toliko mučimo oko izmjena i dopuna Statuta. Mogli smo jednostavno prepisati i na našu situaciju prilagoditi poglavlja koja se odnose na prava zajednice iz Statuta općine Krnjak koja je to lijepo i među prvima u Hrvatskoj uredila. Izmišljamo bespotrebno toplu vodu, priča Šupica.

- Suština usklađivanja svodi se na konstataciju: na cijelom području Općine Plaški ravnopravna je službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma i srpskog jezika i ćiriličnog pisma, kaže Mara Šupica, zamjenica načelnika općine. Izradila je izmjene i dopune Statuta, komparirajući više statuta (Krnjak, Vojnić, Kistanje, Dvor) i u pet članova detaljnije regulirala sva prava srpske zajednice: ravnopravnost jezika i pisma, ispisivanje prometnih znakova, naziva ulica i lokaliteta, općinskih tijela, pečata i žigova, zaglavlja akata, dvojezičnih javnih isprava, te prednost pri zapošljavanju, korištenje zastave i slično.

- O tome je trebao raspravljati VSNM ali se on po uputi određenih osoba nije sastalo da bi bilo formalni predlagač izmjena pa je taj prijedlog nezakonito skinut sa dnevnog reda Općinskog vijeća 15.09.2015. zbog navodnog nepoštivanja procedure. VSNM Plaškog izrađuje svoj prijedlog vrlo opširno sa 24 člana, održavaju se kod načelnika dva kruga konzultacija. Prijedlog daje i Odbor za Statut i poslovnik Općinskog vijeća, pa se tako na nedavnoj sjednici pojavljuju dva prijedloga te je rasprava iz tog razloga skinuta sa dnevnog reda. Do sljedeće sjednice ti bi se prijedlozi trebali objediniti, ističe Mara Šupica .

- Provedena procedura u konačnici je bila efikasna, dala je dobru raspravu i saradnju svih relevantnih faktora u Plaškom, sagledavajući do u detalje sve činjenice: zakonsku obavezu, stvarno stanje u općini, pozitivno ocijenjen dobar dosadašnji suživot svih stanovnika, potrebu razvoja privrede i ekonomije kao bitnog faktora opstanka ljudi, zapošljavanje i drugo. Zato se nadam da će na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća biti usvojene izmjene i dopune Statuta kako bi konačno započela i njegova provedba, zaključuje Mara Šupica.

Možemo se nadati da će i Plaški konačno dobiti svoj Statut usklađen sa Ustavnim zakonom pa da se vodstvo zajednice okrene rješavanju istog problema u Vukovaru. Čovjeku sa strane, međutim, teško je shvatiti zašto to do sada već nije učinjeno ali - bolje ikad nego nikad.

Surađujemo s ministarstvima

Naglasila bih dobru saradnju i razumijevanje sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Evropske unije na sufinanciranju i realizaciji infrastrukturnih projekata koji život znače za naše nerazvijeno područje. Upravo smo se prijavili za sufinanciranje asfaltiranja cesta, jedan takav projekat upravo završavamo, a koji je financiran sredstvima Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje prema kriterijima javnog poziva: poboljšanje uvjeta i kvalitete života povratničkog stanovništva, korisnika stambenog zbrinjavanja. Veoma smo zahvalni nadležnima u Ministarstvu i Državnom uredu jer ti projekti život znače u općini, potiču razvoj ruralnog turizma i održivost područja osobito pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvima, prodaju proizvoda u OPG-ima i razvoj cijelog kraja, napominje Mara Šupica.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više