Novosti

Kronika

Plejada autora i tema

Ponosan sam na to što su nam povjerenje poklonili eminentni autori i što smo nedavno objavili monografiju o katoličkom svećeniku i partizanu Svetozaru Rittigu, kaže Ilija Ranić, vlasnik izdavačke kuće Plejada

0uqnaeumyj5etv0di8w0waij8y6

Kako preživjeti u izdavaštvu s kvalitetnim djelima – Ilija Ranić

Ilija Ranić, vlasnik izdavačke kuće Plejada, može se podičiti s četvrt stoljeća iskustva u izdavaštvu: rođen je 1952., nakon stjecanja diplome politologa zapošljava se u Skupštini općine Sisak, pa u tamošnjoj Rafineriji nafte, potom i u CK SKH. Zanat je 16 godina pekao u Golden marketingu - Tehničkoj knjizi, radeći na domaćoj inačici internacionalne Who is who edicije i drugim znanstvenim, stručnim i publicističkim djelima. Posebno je ponosan na objavljivanje brojnih radova domaćih autora, osobito onih bitnih za srpsku zajednicu Hrvatske, ali i svoj razvojni put od korektora i izvršnog urednika do voditelja uredništva i, naposljetku, vlastitog poduzetničkog pothvata.

- Plejada je započela s radom 2010. godine i u njoj sam od tada glavni urednik i organizator prilično specifičnih izdavačkih projekata. Tako sam, primjerice, pokrenuo biblioteku Nova plejada, čija je zadaća objavljivanje djela mladih i neafirmiranih autora koji pišu o nedovoljno istraženim temama i idejama s nerijetko drugačijim i ovdje neuobičajenim metodološkim pristupima. Objavljujemo, naravno, i radove o temama koje uopće nema u javnom prostoru, ali smo prisiljeni izdavati i one koji se ne uklapaju u naš osnovni profil; nažalost, svi domaći izdavači to moraju činiti žele li preživjeti na tržištu – objašnjava Ranić, pa navodi neke od osamdesetak objavljenih naslova, uglavnom iz domene društvenih i humanističkih znanosti: ‘Politički sustav Rusije’, ‘Liberalna demokracija: Izazovi i iskušenja’, ‘Kombinirani izborni sustavi u Europi 1945 - 2014’, ‘Bakarić: politička biografija’, ‘Bosna i Hercegovina u Drugome svjetskom ratu’, ‘Balkanski ratovi 1912-1913’, itd. Ove je godine objavljena i monografija o poznatom katoličkom svećeniku i partizanu Svetozaru Rittigu, koja nudi odgovor i na neka kontroverzna pitanja vezana uz kardinala Alojzija Stepinca, odnosno njegovu ulogu, poziciju i moć unutar zločinačkog režima NDH.

- Ponosan sam na to što su mi povjerenje poklonili eminentni autori poput Mirjane Kasapović, Tihomira Cipeka, Smiljane Leinert Novosel, Hrvoja Gračanina, Mirka Bilandžića, Dragutina Babića, Igora Despota, Jasne Plevnik, Tomislava Jakića, Drage Buvača i Danka Plevnika. Kroz Novu Plejadu upoznao sam i Katarinu Ninu Simončič, Nebojšu Blanušu, Davora Bobana, Filipa Škiljana, Darija Čepu, Anu Maskalan, Mirjanu Adamović, Jelenu Zlatar, Anu Šeparović… Svoju izdavačku poziciju gradili smo i na povezivanju s drugim subjektima i drugim djelatnostima te bliskim suradnjama, među kojima kao posebno vrijedne moram istaknuti one sa Srpskim narodnim vijećem i Arhivom Srba u Hrvatskoj. Najvažniji zajednički projekt je zbornik o stradanjima Srba u Glini 1941., čiji je glavni urednik prof. dr. sc. Drago Roksandić, koji namjeravamo dovršiti do kraja ove godine. Zadovoljan sam i suradnjom s Dejanom Jovićem oko knjige Jovana Mirića ‘Sve se mijenja, kriza ostaje’. Tu su i dva naslova vezana uz aktualne teme i probleme hrvatskih manjinskih zajednica - kaže pokretač Plejade, koja je objavila i knjigu ‘Dugosuđe’ u kojoj Danko Plevnik secira ne samo naše pravosuđe nego i hrvatsku ‘filozofiju’ vezanu uz poimanje pravde.

Unatoč tome što je, kako kaže, skepticizam primjeren njegovu životnom iskustvu i godinama, Ranić nije najsretniji radi okolnosti u kojima je danas domaće izdavaštvo.

- Ne mogu se baš pohvaliti posebnim komercijalnim uspjehom Plejadinih izdanja: uz opće problema i pad interesa za znanstvenu literaturu i publicistiku, poteškoću predstavlja financijska nemogućnost vođenja suvislih marketinških kampanja i akcija. Najkraće, borimo se da preživimo – kaže, pa dodaje kako su sveukupna društvena klima i njegova osobna dob utjecali na to da planovi više nisu toliko ambiciozni.

- Želio bih objaviti knjige o nekim neuralgičnim točkama prošlosti te biografije ljudi koji su obilježili ove prostore humanizmom. Volio bih postaviti pitanja i ponuditi odgovore o tome što su danas proizvodne snage i kako ih razvijati, ali u duhu zanemarene marksističke tradicije – zaključuje Ranić.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više