Nakon prvog kruga lokalnih izbora na Kosovu pojedini albanski analitičari cinično su zaključili da je njihov pobjednik Aleksandar Vučić. Od deset općina i gradova s većinskim srpskim stanovništvom, od ukupno 38 koliko ih je na Kosovu, Vučićevi izborni favoriti sa Srpske liste već su u prvom krugu pobijedili u devet općina i gradova, a kao relativni izborni pobjednici ići će u drugi krug i u općini Klokot kao desetoj s većinskim srpskim stanovništvom. U tih deset većinski srpskih općina za izbornu pobjedu natjecalo se 17 srpskih kandidacijskih listi, a kandidati Srpske liste za gradonačelnike i općinske vijećnike uglavnom su pobjeđivali s dvotrećinskom do osamdesetpostotnom većinom glasova, osim u općini Klokot gdje je ta lista dobila nešto manje od 50 posto glasova birača. Kako je i na nedavnim izvanrednim parlamentarnim izborima dobila devet od deset srpskih manjinskih zastupnika, Srpska lista zacementirala je svoju poziciju ekskluzivnog političkog predstavnika kosovskih Srba.

Osim što su podržali osnivanje i organiziranje jedinstvene Srpske liste, predsjednik Srbije Vučić, srpska vlada, Srpska napredna stranka i koalicijski joj partneri već neko vrijeme usmjeravaju i financijski i na sve druge načine pomažu njezino djelovanje, pa su i na nedjeljnim lokalnim izborima zdušno favorizirali njezine izborne liste i kandidate za gradonačelnike. Vučić je zato ocijenio da je izborna pobjeda Srpske liste u većinskim srpskim općinama ‘pokazala jedinstvo, slogu, kao i umijeće Srba da prepoznaju važnost zajedničkog nastupa u onome što je za Srbe važno. Sad ostaje da se radi i da se borimo za interese naših ljudi na Kosovu’. Pritom u prvi plan ističe formiranje Zajednice srpskih općina, koja nikako da zaživi iako je njezino osnivanje jedna od ključnih točaka Briselskog sporazuma koji su Beograd i Priština potpisali pod pokroviteljstvom EU-a kako bi normalizirali svoje odnose. Većina albanskih stranaka i lidera protivi se osnivanju ZSO-a jer u njemu vide pandan Republici Srpskoj, odnosno začetak federalizacije Kosova, ograničavanje njegova suvereniteta i djelomično prenošenje na Beograd, što bi u konačnici moglo rezultirati i podjelom Kosova.

Parlamentarni zastupnici Srpske liste već su po nalogu i uz podršku Beograda presudili da će parlamentarnu većinu i kosovsku vladu formirati koalicija stranaka koje predvodi trolist ratnih zapovjednika OVK-a (Thaci, Haradinaj, Limaj), a sada će uz pomoć Vučićeve vlasti upravljati i sa svim većinski srpskim općinama i gradovima na Kosovu. S druge strane, u 19 od 28 općina i gradova s većinskim albanskim stanovništvom vlast će se formirati tek nakon drugog izbornog kruga, jer nijedna od vodećih albanskih stranaka nije se uspjela nametnuti većini albanskih birača na čitavom teritoriju Kosova, pa će se u drugom izbornom krugu boriti za vlast u svim većim kosovskim gradovima i većini općina. Pritom vjerojatno nijedna od njih neće ponoviti rezultat Srpske liste i osvojiti vlast u desetak općina i gradova.

Najneugodnije iznenađenje na ovim je izborima doživio pokret Samoopredjeljenje, koji je na izvanrednim parlamentarnim izborima bio pojedinačno najjača izborna lista, a sada u prvom izbornom krugu nije nigdje pobijedio te se u drugi krug plasirao tek u pet gradova i općina. I Thacijev DPK doživio je neugodan poraz u njegovoj rodnoj Srbici, koja je do sada bila politička tvrđava kosovskog predsjednika i njegove stranke. Analitičari kosovskih izbora stoga zaključuju da su se albanske stranke i birači dodatno razjedinili i razmrvili, odnosno pluralizirali i navodno demokratizirali, dok je Srpska lista progutala sve druge srpske političke opcije i ujedinila većinu srpskih birača, odnosno stavila ih pod svoju i Vučićevu populističku kapu.

Oliver Ivanović, kandidat Građanske inicijative Srbija, demokracija, pravda za gradonačelnika Sjeverne Kosovske Mitrovice, koji je je pretrpio težak izborni poraz jer ga je lider Srpske liste Goran Rakić pobijedio sa 81 posto osvojenih glasova, rezignirano zaključuje: ‘Ono što mislim da će biti rezultat ovoga jeste da gube građani, da gubi grad i mislim da u krajnjem slučaju gubi i Srbija, ali to više nije naša briga. Neka se tim pitanjem bavi onaj koji će uživati u ovim rezultatima, ali ja mislim da je to jednostavno Pirova pobjeda… Protiv velike organizacije, protiv tolikog budžeta koji je sto puta veći od sredstava koje smo mi imali na raspolaganju, prosto je bilo teško napraviti bolje od ovoga. Jednog dana Srpska neće moći da dovodi autobuse, da koristi sredstva javnih poduzeća i njihov potencijal i to će biti trenutak istine kada ćemo vidjeti koliko vrijedi Srpska lista.’

I dok vladajući u Srbiji slave izborni rezultat Srpske liste, opozicija o njemu uglavnom šuti, iako je jedan njezin dio podržao njihove konkurente na izborima u većinski srpskim općinama na Kosovu. Vučić nije propustio još jednu priliku da ih zbog toga usput potkači, rekavši da je opozicijska podrška Ivanoviću i nekim drugim predstavnicima Srba na Kosovu ‘samo štetila jer kad je narod čuo tko ih podržava, sve im je bilo jasno. Mislite: sjedite u toploj sobi i dva puta napišete 140 karaktera na Twitteru i tako se dobiju izbori’.

U srpskoj javnosti kosovski lokalni izbori zapravo su ponajprije poslužili kao još jedno odmjeravanje snaga između vladajuće većine predvođene Vučićem i opozicije koja još od izvanrednih parlamentarnih izbora razbijena u nekoliko kolona i s međusobno razjedinjenim i posvađanim liderima glavinja tražeći dobitnu kombinaciju kojom će pobijediti na lokalnim izborima početkom sljedeće godine, a možda i na još jednim izvanrednim parlamentarnim izborima ako se Vučić odluči raspisati ih kako bi dodatno ojačao parlamentarnu poziciju svoje stranke, ali i povećao njezine šanse za pobjedu u Beogradu, na što se opozicija posebno nabrusila jer su Vučićevi naprednjaci na svim dosadašnjim izborima najmanju podršku imali u Beogradu. No i najnovija istraživanja raspoloženja birača sugeriraju da se opozicija ne bi imala čemu nadati na izvanrednim parlamentarnim izborima, a i na lokalnima bi mogla biti poražena ne samo od SNS-a i njegovih koalicijskih partnera nego i od neovisnih lista i građanskih inicijativa koje su se uhvatile ukoštac s konkretnim problemima koje muče građane te s aferama i koruptivnim poslovima vladajućih. Prema listopadskom istraživanju agencije Ipsos Strategic Marketing, naime, Srpska napredna stranka dobila bi 55 posto glasova birača, što je više nego što je dobila na prošlim izborima zajedno sa svim svojim koalicijskim partnerima. Daleko iza Vučićeva SNS-a smjestile su se Dačićeva Socijalistička partija Srbije i Pokret slobodnih građana Srbije Saše Jankovića s po osam posto glasova, a izborni cenzus jedva bi preskočile samo još Šešeljeva Srpska radikalna stranka i ekstremno desne Obradovićeve Dveri. Demokratska stranka dobila bi tek četiri posto, a sve druge opozicijske i ine stranke i manje od toga.

Sve u svemu, Vučićevi naprednjaci na dobrom su putu da na lokalnim i eventualnim parlamentarnim izborima u Srbiji ponove barem približno jednak rezultat onome koji je Srpska lista postigla na kosovskim parlamentarnim i lokalnim izborima jer je i on uglavnom plod njihove politike i djelovanja.