>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Goran Gazdek

Počast češkim partizanima

Čehoslovačka partizanska brigada bila je odraz multinacionalne tradicije daruvarskog kraja. Važno je sjećati se te borbe i tako držati budnom našu savjest, rečeno je na otvorenju spomen-sobe NOB-u u daruvarskom dvorcu Janković

U daruvarskom dvorcu grofa Antuna Jankovića, zaštićenom spomeniku kulture prve kategorije iz 18. stoljeća i jednoj od najvrednijih baroknih građevina ovoga kraja, otvorena je spomen-soba posvećena NOB-u, odnosno tadašnjem daruvarskom kotaru i Čehoslovačkoj partizanskoj brigadi ‘Jan Žižka z Trocnova’, osnovanoj potkraj listopada 1943. U dvije prostorije na prvom katu izloženi su dokumenti, fotografije, novinski isječci, oružje, ordenje, zastave, kape, znamenja i ostalo što svjedoči o borbi i životu narodnooslobodilačke vojske, ali i naroda u tom kraju.Podsjetimo, odmah po uspostavljanju Nezavisne Države Hrvatske u travnju 1941. ustaše nastoje Srbe, Židove, komuniste i antifašiste prikazati kao najveće neprijatelje hrvatskog naroda, kako bi imali opravdanje za teror koji će uslijediti. Prvih mjeseci te kvislinške tvorevine u posebno su teškom položaju bili komunisti, pa su na poziv KPJ već 4. listopada 1941. godine osnovali Partizanski odred ‘Matija Gubec’. - Ljubav prema svome kraju bila je vodilja onih koji su se borili za slobodu, u kojoj svi mi ovdje uživamo dulje od sedam desetljeća. Potaknuta idejom zajedništva u kojem se rame uz rame bore Hrvati, Srbi, Česi, Slovaci i ostali ovdašnji narodi, u Daruvaru je osnovana prva čehoslovačka brigada NOVJ-a. Ona je odraz multinacionalne tradicije našeg kraja. Ta hrvatska antifašistička prošlost i zajedništvo istkano u toj borbi temelj su naše sadašnjosti i budućnosti. Važno je sjećati se te borbe, tih žrtava i tako držati budnom našu savjest - rekla je na otvorenju spomen-sobe Zvjezdana Drašner, tajnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Daruvara. Članovi Udruge dvije su godine istraživali, prikupljali, obrađivali i digitalizirali izloženu građu.

Brigadu nisu činili samo Česi i Slovaci, u njoj su bili Hrvati, Srbi te ostali narodi nekadašnje Kraljevine. Ratovalo se po zapadnoj i istočnoj Slavoniji, a bila su i dva pohoda prema Baniji

- Obilazili smo muzeje i arhive od Šibenika do Slavonskog Broda, a većina izložaka nabavljena je donacijama i posudbom, uglavnom iz državnih arhiva i Muzeja Brodskog Posavlja. Cilj nam je bio prikazati ne samo užas rata nego i život nedužnog čovjeka u ratnim raljama, koji se morao boriti da bi preživio. Stoga su tu video-intervjui s četvoro svjedoka tog doba, odnosno dvoje pripadnika Čehoslovačke brigade i dva tadašnja djeteta - kaže mlada povjesničarka Una Bosanac, voditeljica cijelog projekta i autorica izložbe. Izložbom je obuhvaćeno razdoblje između 1941. i 1945. godine, a ona ponajviše govori o Daruvaru u kontekstu tadašnje Europe, tj. uspostavi NDH nakon kraha Kraljevine Jugoslavije.

- S uvođenjem rasnih zakona palo se na testu humanosti, pa se pojavljuje otpor: 1941. i 1942. godine su osnivanja, rasta i jačanja organizirane strukture otpora, a 1943. godine, kad su formirane sve značajnije partizanske brigade i štabovi, pomoć šalju saveznici te borbe postaju sve brojnije i krvavije. Razvija se tzv. Agitprop, pa od tada možemo bolje pratiti što se zbivalo na terenu. Tako se 1944. organiziraju velike političko-kulturne manifestacije, razvija se propagandni tisak, kazališna, glazbena, likovna i filmska djelatnost. Pokret biva sve masovniji, a nakon oslobođenja Daruvara kao posljednjeg okupiranog kotarskog uporišta, grad postaje vojnim, političkim, kulturnim, trgovačkim i obrazovnim središtem daljnje antifašističke borbe. S pobjedom partizana i slomom Trećeg Reicha zaključujemo priču o najkrvavijem sukobu u povijesti čovječanstva – objašnjava Bosanac.Isto tako, namjera je izložbe pridonijeti vrednovanju povijesti kroz stručnu obradu teme te razvoj svijesti o vlastitom povijesnom nasljeđu kroz odgoj muzejske publike. Njome se posjetitelje potiče da obiđu druge vrijedne izložbe i izloške u daruvarskom dvorcu: vinski salon i dokumente o Jankovićima na mađarskom i hrvatskom jeziku, spomen-sobe posvećene životu te grofovske obitelji ali i židovskoj kulturi i tradiciji ovoga kraja, baš kao i stalni postav nazvan ‘’Domovinski rat u Daruvaru”. Unu Bosanac posebno raduje što su u gradu koji nema muzej i velike financijske mogućnosti uspjeli postaviti moderno koncipiranu izložbu.

- Naša povijest dio je našega kulturnoga identiteta i moramo je čuvati. Antifašizam nije termin za neko davno povijesno razdoblje, nego ideja koja uvijek mora živjeti da se zlo nikada ne ponovi – kaže ona. Posebno mjesto u spomen-sobi posvećeno je Brigadi ‘Jan Žižka z Trocnova’, a to je ostvareno u suradnji sa Savezom Čeha u RH i povjesničarom dr. Vjenceslavom Heroutom.

Brigada je prvi put postrojena 26. listopada 1943. godine na Bučju kod Pakraca, a rasformirana je 23. travnja 1945. godine. Tokom rata kroz nju je prošlo više od 3.500 boraca, od čega je njih tristotinjak poginulo, a oko osam stotina je ranjeno. To je bila jedina formacija nacionalnih manjina unutar NOVJ-a, pa i po tome zauzima posebno mjesto u povijesti.

- Brigadu ipak nisu činili samo Česi i Slovaci, u njoj su bili Hrvati, Srbi te ostali narodi nekadašnje Kraljevine. Ratovalo se po zapadnoj i istočnoj Slavoniji, a bila su i dva pohoda prema Baniji, odakle su dopremani hrana i ratni materijali. Potkraj rata ginu dvojica zapovjednika, a jedan je kasnije proglašen narodnim herojem – sažima Herout priču o češkim partizanima. Središnje eksponate ove izložbe čini vatreno oružje koje je dugo godina čuvano u gradskoj upravi Daruvara, a pozornost također privlače uvećana fotografija koja prikazuje dvije nasmijane partizanke te brigadna zastava što ju je na posudbu ustupio Savez Čeha.

Udruga antifašističkih boraca iznimno je zadovoljna suradnjom s lokalnom upravom, Gradom Daruvarom i Bjelovarsko-bilogorskom županijom, pa se i ovim putem zahvaljuju gradonačelniku Damiru Lneničeku i županu Damiru Bajsu, kao i brojnim suradnicima bez čijeg angažmana ne bi bilo moguće na ovaj način realizirati projekt: Damiru Majvaldi na stolarskim, Vjenceslavu Kužileku na električarskim, Zdravku Siručeku na parketarskim a Rajku Ćoriću na ličilačkim radovima, Vladimiru Svatošu na izradi bisti te Libuši Stranjik na češkim prijevodima.

1/7