Novosti

Kronika

Početak ostatka života

Podstanarka sam 17 godina. Muž mi je bio živ kad smo 2014. dobili prvo rješenje za stan od 50 četvornih metara, ali je u međuvremenu umro, priča Darinka Popović iz Knina koja će konačno dobiti stan

U okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RHP), u Kninu je počela gradnja dviju zgrada s 40 stanova, namijenjenih bivšim nosiocima stanarskog prava i korisnicima iz organiziranog smještaja. Zgrada bi po planu trebala biti useljena za godinu dana.

- Za 40 kninskih obitelji ovo je novi početak,. Uspješno smo pokazali što znači brinuti o izbjeglicama, rekla je predstojnica Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Mirela Popović Stanić ističući ‘značenje doličnog smještaja za ljude u vremenima previranja i izbjegličkih valova’. Za gradnju je osigurano 3,5 miliona eura, od čega 75 posto bespovratne donacije Razvojne banke vijeće Europe i drugih donatora, a četvrtinu je osigurala Hrvatska kroz zemljište, infrastrukturu i projektnu dokumentaciju.

U Hrvatskoj se odvija pet projekata u okviru RHP-a. Zgrada u Korenici je dovršena. Počeli su radovi na zgradi budućeg doma za starije i nemoćne u Glini, kupuje se ukupno 101 stan za bivše nosioce stanarskog prava, dok je za gradnja zgrade s 20 stanova u Benkovcu u toku natječaj javne nabave.

Među prisutnima bili su i mnogi budući korisnici stanova Jovanka Prijić živjela je u Kninu 32 godine i u taj grad se nakon olujnog egzodusa vratila 1999., iz Budve gdje je provela izbjegličke godine.

- U januaru 2016. biće 17 godina da čekam stan. Živim u tuđoj kući u Radučiću koja vlaži i kisne, nemam vode i sanitarnog čvora, čitavu godinu perem suđe vani, bila kiša, bila bura, bio snijeg, bile vrućine. Vrijeme bi bilo da već jednom dobijem jednosobni stan, jer mi je muž umro, kaže Jovanka. Još nema rješenje za useljenje, ali, kako kaže, ima ih mnogo s rješenjima koji i po četiri godine nisu dobili stan.

- Gledam na televiziji priče ljudi, ovaj nema ovo, ovaj nema ono. Muž i ja smo 40 godina odvajali za stan. Ja sam radila u ‘Kninjanci’, muž u TVIK-u i mi smo izdvajali za stan koji nam je tvrtka dala. U BiH svi su dobili svoje stanove u kojima su živjeli prije rata. U Hrvatskoj nisu, kaže ona. Darinka Popović također živi u Radučiću. S mužem je živjela u društvenom stanu, radila je kao trgovkinja. Otišla je u Oluji, vratila se s mužem 2011.

- Podstanarka sam 17 godina. Muž mi je bio živ kad smo u oktobru prošla godine dobili prvo rješenje za stan od 50 četvornih metara, ali je u međuvremenu umro, priča Darinka Popović. Najveći stan u zgradi imat će sedmočlana porodica Janka Ivaniševića.

- Vratili smo se 1998. a naš stan je bio zauzet. Morali smo se snaći, pa smo živjeli u kući roditelja moje žene u Biskupiji. Kuća stara stotinu godina, iako stara i neuslovna, nama je dobro došla i tu smo živjeli deset godina, dok se sin nije oženio. Tada je nam je rođaka koja živi u Njemačkoj, također u Biskupiji ustupila vikendicu u kojoj i danas živimo, priča Janko s kojim su žena Slava, sin Aleksandar, kćerka Milijana, snaha Anđela, unuci Aleksandra i David. ‘Imali smo rješenje za 72, a sada za 85 kvadrata’, kaže Janko, ističući da on i žena imaju penziju, dok djeca rade. Snaha radi u Billi koje se nalazi odmah kod gradilišta, dok sin ima pokretnu trgovinu.

- Obilazim sela i prodajem robu, ali često ljudima donosim lijekove i drugo što im treba. Cijeli sam dan u kombiju. Nažalost, stari ljudi umiru, a mladi ne dolaze, kaže Aleksandar, neposredni svjedok odumiranja sela oko Knina. Pitali smo Mirelu Stanić Popović o toku projekta.

- Odabir korisnika obavlja UNHCR, na čiju inicijativu je i pokrenut RHP. Biraju se najranjiviji kandidati, s obzirom da smo u programu RHP tek dobili desetinu od onoga što smo predvidjeli. Izdavanje prvostupanjskih rješenja koja idu preko ureda državne uprave u županijama dugo je bilo u zaostatku. Imamo 3.500 zahtjeva, nakon čega ćemo moći planirati potrebe, rekla je i dodala da je dio zahtjeva riješen donacijama građevinskog materijala za gradnju na vlasnikovom zemljištu.

Lista korisnika za ove dvije zgrade je utvrđena, ali će se konačna lista znati kad bude useljenje. Stanari te zgrade imat će status zaštićenih najmoprimaca, dok će u zgradi iz nacionalnog programa koje će biti useljena do Božića, neki biti u tom statusu, a neki će dobiti darovnicu za stan.

Tanja Kale iz kninskog UNHCR-a rekla je da je na području Knina do sada otkupljen 21 stan na tržištu. Do sada je uselilo 11 obitelji, a očekuju još 40 stanova. Dvije obitelji su na svoju želju su zbrinute u Benkovcu i jedna u Korenici. Dosta je velik broj obitelji koje traže stambeno zbrinjavanje.

- Nadam se da će DUOSZ dati smještaj onima koji su u najvećoj potrebi, rekla je Tanja Kale, dodavši da je krajem rujna u Korenici završena zgrada s 29 stanova i da je kupovinom stanova zbrinut određeni broj obitelji u Benkovcu i Obrovcu

Svi slučajevi neće biti riješeni

U okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, trebalo bi trajno zbrinuti 74.000 ljudi u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. U Hrvatskoj, program obuhvaća oko 3.500 porodica, za što će biti potrebno 120 miliona eura. Prioritet imaju korisnici organiziranog smještaja i bivši nosioci stanarskih prava na privremenim ili podstanarskim adresama.

- Nažalost, u Hrvatskoj nećemo skućiti svih 3.500 obitelji već ono što se može kroz RHP i nacionalni program stambenog zbrinjavanja, rekla je predstojnica DUOSZ Mirela Popović Stanić. Projekt u drugim zemljama ide određenom dinamikom, od izgradnje montažnih kuća sve do gradnje stanova, a u 2016,. očekuje se najveća ekspanzija aktivnosti.

Tako je u Novom Sadu 31. oktobra potpisan ugovor sa 61-om općinom u kojima će biti zbrinuto 2.000 porodica koje su izbjegle u Srbiju iz Hrvatske i BiH.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više