Baš kao po pitanju dizanja panike zbog dolaska migranata, i u slučaju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je u Crnoj Gori usvojen prije epidemije, kao da je netko pritisnuo pauzu, pa ponovno uključio play nakon što su u toj zemlji nastupile nove okolnosti. One se tiču epidemije koronavirusa jer su postojeće mjere zabrane okupljanja bile podloga da crnogorska policija u uhapsi episkopa Joanikija i nekoliko sveštenika Srpske pravoslavne crkve, koji su prošlog utorka u Nikšiću održali vjersku šetnju – litiju. Nakon 72 sata, po izlasku uhapšenih iz pritvora, SPC je uputio sljedeće saopštenje: ‘Na praznik Svetog Vasilija Ostroškog, slavu Saborne Crkve i zaštitnika grada Nikšića, uhapšen je episkop budimljansko-nikšićki sa osam sveštenika iz Nikšića. ‘Lijep poklon i zahvalnost’ za molitve koje smo toga dana proizneli za mir, napredak, zdravlje i svako dobro svih, pa i onih koji su nas kasnije uhapsili, kao i onih koji su to naredili.’
Hapšenje i odluka da ih se zadrži u 72-satnom pritvoru potom su prouzrokovali seriju protesta po crnogorskim gradovima, ali i podgrijavanje histerije u Srbiji koja je nastala nakon usvajanja spomenutog zakona. Podsjetimo, taj akt je predstavljen kao želja crnogorskih vlasti, prije svega predsjednika Mila Đukanovića, da otme hramove SPC-a. Prednjačio je, kao i u januaru, potpredsjednik Vlade Srbije i šef diplomatije Ivica Dačić, koji je situaciju okarakterisao gotovo kao bratoubilački rat Srba i Crnogoraca.
Na litiji je bio prisutan i vladika crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je nakon zadržavanja u pritvoru Joanikija i ostalih sveštenika SPC-a optužio crnogorske vlasti da pripremaju građanski rat. Andrija Mandić, jedan od političkih predstavnika Srba iz Crne Gore, čak je pozvao na oblačenje uniformi u slučaju da se sveštenike izmesti u zatvor u Spužu. Srećom, do toga nije došlo, ali problem, koji je nastao krajem prošle godine nakon usvajanja zakona, ponovno postaje prijetnja za stabilnost regiona.
Na kraju je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću predalo Osnovnom sudu optužni prijedlog protiv sveštenika Budimljansko-nikšićke eparhije, a na teret im se stavlja krivično delo nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. Krivične prijave podnijete su protiv Andrije Mandića, Milana Kneževića i Predraga Bulatovića, zastupnika Demokratskog fronta, zbog sumnje da su 6. maja izvršili krivično djelo pozivanje na otpor prilikom izlaganja u plenarnoj sali Skupštine Crne Gore.
Sa jedne strane puštanje na slobodu episkopa i sveštenika primirilo je strasti, a sa druge ih je Đukanović dodatno podstakao najavivši mogućnost formiranja crkve pravoslavnih Crnogoraca. Prozvao je SPC zbog ‘želje da upravlja Crnom Gorom i da određuje njen pravac i karakter’.
‘Đukanović propovijeda satansku crkvu i hoće Crnu Goru da pretvori u demonsku, satansku zajednicu’, na prvu je reagovao mitropolit Amfilohije, a uslijedile su reakcije patrijarha SPC-a Irineja i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. ‘To nije bilo za vreme Otomanske imperije i za vreme komunizma, koji su imali više respekta prema crkvi’, rekao je patrijarh, a sve je usporedio sa stanjem u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. ‘Cilj je da se primeni metod koji su nekada ustaše primenile u Hrvatskoj da se protera srpski narod i da se tamo uništi SPC’, dodao je. Vučić je bio nešto blaži: ‘Borićemo se svim pravnim sredstvima da dokažemo međunarodnoj javnosti da neko u Crnoj Gori pokušava da stvori novu crkvu, sa jednim razlogom, a to je da se zove pravoslavna, pošto crnogorska ne može da dobije nikakvu popularnost, a sve sa ciljem nestanka srpskog naroda i kako se ne bi čula reč srpska.’
Zbog svega se oglasio i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, koji je pozvao na smirivanje strasti ‘Pozivam crkvu da prati i poštuje pravila izolacije jer je to u svrhu bezbjednosti, sigurnosti, i na kraju života vjernika, ali pozivam i vlasti da omoguće čak i tokom kovid-krize slobodu religije’, poručio je komesar Varhelji.
