Otkako je ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Marjanom Damir Grubšić najavio dovođenje ‘teške mehanizacije’ na ovo splitsko brdo, svi su Splićani naučili što su vlake - putevi koji bi trebali pomoći izvlačenju stabala zaraženih nametnikom potkornjakom iz šume i trajno promijeniti izgled Marjana. Neki su ih do sada zvali traktorske, drugi šumske, a treći su se zadržali na putevima. Baratalo se s različitim širinama. No, razlika je ključna, a preciznost presudna. Jedno krivo slovo ili metar manje, puno toga promijeni. Barem na omiljenom brdu kojem se donedavno tepalo da su ‘pluća grada’.

Traktorske vlake nisu isto što i šumske, a šumske nisu isto što i traktorske vlake privremenog karaktera – nova je spoznaja koju građani Splita trebaju zapamtiti, a mi ćemo je uskoro pokušati elaborirati uz pomoć iscrpne prepiske nadležnih tijela o ‘zahvatu koji će znatnije promijeniti izgled park šume’, kako su to definirali iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Ne zato da bi nam stvari bile jasnije, jer one to nisu, već da ocrtamo način na koji se upravlja park šumom Marjan u ovim, bez pretjerivanja, uistinu dramatičnim trenucima za njen opstanak.

Gdje i kako će se probijati putevi, pitanje koje već danima mori građane Splita, možete vidjeti na karti koju su Novosti nakon nekoliko dana čekanja dobile iz Javne ustanove.

A čini se da su u spomenutoj gradskoj instituciji jučer radili punom parom. Kamo sreće da su tako revno do sada pristupali svom poslu. Naime, osim što su nam odgovorili na upite, na svojim stranicama su objavili i natječaj za izradu famoznih vlaka koji ‘planira korištenje rovokopača i pikamera za 14 km puteva širine cca 2,5 metara’. U ovom pozivu vlake se zovu ‘traktorske vlake privremenog karaktera’.

Čini se da je ovo konačna potvrda da je i gradonačelnik Andro Krstulović Opara svesrdno podržao ove napore, premda javnosti šalje pomiješane signale. Naime, u više navrata rekao je kako podržava struku, no isto tako pozdravio je inicijativu građana okupljenu pod nazivom Naš Marjan koja traži ‘preispitivanje odluke o probijanju vlaka’. No ako je vjerovati ravnatelju Grubšiću, koji je prije nekoliko dana izjavio kako je za objavu poziva potrebna suglasnost gradonačelnika, čini se da ju je od Opare Krstulovića i dobio.

No, poziv građana gradonačelniku nije tek puhanje nestručnih paničara koji se uslijed niza kontradiktornih informacija od nadležnih ustanova ponašaju poput antivaksera i ostalih pobornika teorija zavjere. Naime, pod krinkom struke Elaborat izvođenja šumarskih radova sječe i izrade te iznošenja metrice i višemetrice za 2019. godinu, koji je, zabilježimo i to, izradio ovlašteni inženjer šumarstva Branimir Stošić, a potpisao ravnatelj Grubšić, već je na prvi pogled aljkavi dokument na tek 18 stranica.

Studija utjecaja na okoliš, osim što je, kako je primijetilo Društvo Marjan, nazvana Utjecaj studije na okoliš, tek je niz natuknica o tome što treba raditi, pobrojanih na malo više od jedne stranice. Posljednja natuknica tako kaže: ‘Putevi, stazice, spomenici moraju ostati u istom stanju’.

A nove traktorske vlake bit će izrađene prema projektu napravljenom u siječnju 2018. godine, čiji kartografski prikaz potpisuje Ivan Ljubić, jedini zaposleni šumar u Javnoj ustanovi. Zbog čega prikaz nije bio objavljen ranije u dokumentima koji su objavljivani na stranicama Javne ustanove i slani drugim nadležnim tijelima, ostaje nejasno.

‘Optimalno otvaranje šume putem traktorskih vlaka planirano je u sveukupnoj duljini od cca 15 km, od čega je 8,5 km položeno na već postojećim putevima i stazama, dok je 6,8 km duljine položeno u šumskom bespuću’, stoji u dokumentu.

Na pitanje temeljem kojeg natječaja je izabran šumarski stručnjak Stošić za izradu Elaborata, ravnatelj Grubšić nam je odgovorio:

‘Za angažman Branimira Stošića, mag.ing.šum. - ovlaštenog inženjera šumarstva, nije bilo neophodno raspisivanje posebnog natječaja. Ovlasti za sklapanje angažmana ima Ravnatelj JU Park-šuma Marjan, a gdin. Stošić je angažiran kao licencirani stručnjak Hrvatskih šuma koji je radio elaborate i u vrijeme prethodne Uprave. Sve je učinjeno kako se ne bi nepotrebno gubilo vrijeme i što prije započelo s borbom protiv potkornjaka’.

No, što je to ‘sve’ što je Javna ustanova dosad učinila, nije u potpunosti jasno. Neke stvari ipak se otkrivaju ako pogledamo kako je tekla komunikacija između nadležnih tijela.

Netransparentnost i neuvažavanje javnosti prilikom odabira stručnjaka za izradu Elaborata odražava traljavost u komunikaciji s građanima. No zato proces ishođenja, odnosno izbjegavanja dobivanja dozvola i komunikacija nadležnih među sobom odaju zakučastost i poigravanje definicijama.

Naime, još prošle srijede Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odgovorilo je Novostima kako je u listopadu 2018. godine zaprimilo upit Javne ustanove Park-šuma Marjan oko načina suzbijanja zaraze mediteranskim potkornjakom (Orthotomicus erosus) i upute oko deponiranja i zbrinjavanja posječene drvne mase.

‘U očitovanju ovo je Ministarstvo navelo kako je za zahvate unutar park-šume potrebno dopuštenje nadležnog upravnog tijela županije sukladno članku 144. i 145.a Zakona o zaštiti prirode’, stajalo je u odgovoru ministarstva.

Iz Javne ustanove sad kažu da su iz Splitsko-dalmatinske županije dobili odgovor kako za ove radove nije potrebno njihovo dopuštenje.

‘Smatrajući da zahvat treba odobrenje nadležnog županijskog tijela, i nadasve želeći poštivati zakonske procedure, Elaborat smo u prosincu uputili u županiju. Na Zaključak kojim se tražila dopuna Zahtjevu smo se hitno očitovali dopisom i bez čekanja pristupili dopuni Elaborata. Nakon što je i dopunjeni Elaborat poslan u JU, stiglo je pismovno Rješenje kojem nadležno tijelo smatra da za takve radove nije potrebno njihovo dopuštenje i obustavlja svoj postupak’, stoji u odgovoru ravnatelja Grubšića.

I uistinu, ravnatelj Grubšić poslao nam je i rješenje o obustavljanju postupka za izdavanje dopuštenja za izvođenje traktorskih vlaka na Marjanu. Dokument, zabilježimo i to, pripremila je pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Mila Galiot, a potpisala privremena pročelnica Marija Vuković. No iz njega je vidljivo da je procedura tekla nešto drugačijim tokom.

U obrazloženju obustave postupka izdavanja dozvole stoji kako je Splitsko-dalmatinska županija uistinu dobila 7. prosinca zahtjev od Javne ustanove za izdavanje dopuštenja za ‘izradu šumskih prometnica privremenog karaktera (šumske vlake)’. Zahtjev je sadržavao i elaborat ‘napravljen u prosincu 2018. godine’ u kojem se ‘planiraju izvoditi šumske prometnice širine do 3.5 metara za prolazak šumarskih strojeva’.

Splitsko-dalmatinska županija potom je, stoji u obrazloženju, 17. prosinca naložila Javnoj ustanovi da joj dostavi očitovanje Grada Splita je li zahvat predviđen važećom prostorno-planskom dokumentacijom, je li sukladan Planom gospodarenja za Marjan (sjetit ćete se da je taj dokument istekao 2018. godine, a novi se tek radi), očitovanje Ministarstva kulture (sjetit ćete se da je Marjan zaštićen kao kulturno dobro), dokaze pravnog interesa te detalje samog zahvata kao što je lokacija, način, trajanje i vrijeme zahvata,…

E, tu dolazi do obrata. Dakle, nakon što je zatražila dopuštenje, Javna ustanova nije dostavila podatke koje je tražila Županija, već je 24. prosinca 2018. godine uputila pismo u kojem su objasnili kako ‘traktorska vlaka nije građevinski object’ pa da i ne predviđa plansko-prostornu dokumentaciju.

Splitsko-dalmatinska županija potom je zaključila kako se radi o novom zahtjevu Javne ustanove te da oni ne moraju izdati nikakvu dozvolu. Novodostavljena definicija traktorske vlake nije istovjetna s opisom šumske vlake sadržane u Elaboratu dostavljenom početkom prosinca, smatraju u Županiji.

U postojećem Elaboratu, u Projektu izrade traktorskih vlaka, datiranom u siječnju 2018. godine, kao i u Javnom pozivu, stoji kako će vlake biti duge 2,5 metara. Za pretpostaviti je, pošto prvotni dokument poslan Županiji nije javno objavljen da su u Javnoj ustanovi prepravili 3,5 metara, kako tvrdi pročelnica Vuković da je pisalo, na 2,5 i tako riješili problem ishođenja dozvola.

‘Postavljamo si međusobno na desetke pitanja, ali kad malo promislimo, sva se svode samo na jedno: Gospodine Opara, zašto vam Marjan nije prvi? Zašto? Aktivni ste na Facebooku s trivijalnim sastancima, a nemate vremena za razgovor o temi koja je uznemirila cijeli grad. Ili niste stigli pregledati mailove zadnjih dana. Imate nekoliko naših. Baš smo ljuti na vas’, kažu u građanskoj inicijativi Naš Marjan.

I, čini se da imaju pravo. Od svih pitanja na koje svaki dan dobivamo različite odgovore tek je jedno važno. Ako se slažete s njima, dođite i ove subote na Marjan, preciznije na sjeverna vrata, odakle u 11 sati kreće druga prosvjedna šetnja do Bena.