>

novosti logo

Politika reciprociteta

‘Očekujemo i nadamo se da će neko od predstavnika Hrvata biti uključen u republičku ili pokrajinsku vladu’, izjavila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća nakon sastanka s Vučićem. Bio bi to njegov odgovor na ‘politiku novog razumijevanja kakvu je potaknula vlada hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prema srpskoj zajednici u RH’

Hoće li Hrvati iz Srbije imati predstavnika u novoj Vladi Srbije ili pokrajinskoj vladi Vojvodine? Sudeći po šturim informacijama koje su se probile do medija nakon razgovora predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, izgleda da će se upravo to i dogoditi. Odgovarajući na novinarska pitanja nakon sastanka s Vučićem, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić izjavila je: ‘Očekujemo i nadamo se da će neko od predstavnika Hrvata biti uključen u republičku ili pokrajinsku vladu.’

Na nedavno održanim parlamentarnim i pokrajinskim izborima kandidati Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) nisu izabrani u republički i pokrajinski parlament. I ovaj put DSHV na parlamentarne i pokrajinske izbore nije htio izaći sa svojom samostalnom manjinskom listom i pokušati osvojiti mandate po povoljnijim manjinskim izbornim uvjetima koje im pruža model prirodnog praga po kojemu su u srpski parlament izabrani zastupnici mađarske (9), bošnjačke (6) i albanske manjine (3). DSHV se na parlamentarnim izborima kandidirao na koalicijskoj listi Ujedinjene demokratske Srbije (UDS) koja nije prešla izborni prag. I koalicijska lista Vojvođanskog fronta, na kojoj su se na pokrajinskim izborima kandidirali DSHV-ovi kandidati, podbacila je pa hrvatskih predstavnika nema ni u vojvođanskom parlamentu. DSHV svoje predstavnike ima samo u gradskoj skupštini Subotice i općinskoj skupštini Bača.

Vučić je kao predsjednik SNS-a, apsolutnog pobjednika parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora u Srbiji, odmah nakon održanih izbora najavio da će u izvršnu vlast uključiti i pojedine predstavnike stranaka koje nisu prošle izborne cenzuse. Doduše, i prije izbora ponudio je DSHV-u da se kandidira na koalicijskoj listi SNS-a, ali je predsjednik jedine hrvatske političke stranke u Srbiji Tomislav Žigmanov tu ponudu odbio. DSHV i Žigmanov odbijanje Vučićeve ponude obrazložili su nastavkom suradnje sa strankama okupljenima u Vojvođanskom frontu i UDS-u, ali i zbog pojedinih kandidata sa SNS-ove liste (Aleksandar Vulin, Ratko Dmitrović…) jer sustavno zagovaraju i provode protuhrvatsku politiku. No ključni razlog, o kojem javno nisu govorili, vjerojatno je bila radikalska prošlost Vučića i brojnih članova SNS-a.

Ali sve se mijenja, pa izgleda i stav DSHV-a prema sudjelovanju u vlasti Vučićevih naprednjaka, iako još nije jasno hoće li eventualne hrvatske predstavnike u izvršnoj vlasti delegirati HNV ili DSHV. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić dala je naslutiti da je do promjene stava o sudjelovanju hrvatskih predstavnika u naprednjačkoj vlasti došlo na poticaj iz Zagreba. Jer ocijenila je da je razgovor s Vučićem održan u ozračju koje je bilo ‘pozitivno, konstruktivno, upravo u duhu politike novog razumijevanja kakvu je potaknula vlada hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prema srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj’. I Tomislav Žigmanov je u međuvremenu, nakon debakla na izborima u Srbiji, bio na razgovoru kod Plenkovića u Zagrebu.

Žigmanova, koji je također bio na razgovoru s Vučićem, odmah nakon toga prozvala je hrvatska udruga Hrvatski demokratski forum (HDF) sa sjedištem u Subotici. Nakon što su u saopćenju pozdravili ‘razgovore HNV-a s državnim strukturama’ jer se duže od decenije zalažu za ‘uspostavljanje korektnih i korisnih odnosa sa institucijama Republike Srbije’, HDF-ovci su predsjednici HNV-a poručili da im je neprihvatljivo da u tim razgovorima sudjeluju ‘osobe koje ne predstavljaju nikog, koje nikad na izborima nisu zatražile podršku hrvatske zajednice i koje unutar hrvatske zajednice sprovode interese drugih, a ne Hrvata koji žive u Srbiji’. Ne kriju pritom tko im je meta. ‘Tomislav Žigmanov je na nedavno završenim izborima hrvatsku zajednicu pokušao usmjeriti prema strankama koje nikakve veze s Hrvatima nemaju i tu je propao jer ga Hrvati nisu slijedili. U tom smislu HDF postavlja pitanje predsjednici HNV-a: Tko je, kada, temeljem kojeg dokumenta, uz čiju suglasnost i s kojim razlogom ugurao Žigmanova u delegaciju za razgovore s predsjednikom Aleksandrom Vučićem?’ piše u saopćenju HDF-a koje je objavljeno u beogradskom Danasu.

Sukob DSHV-a i HDF-a nije od jučer. Žigmanov i DSHV su prije izbora u Subotici, na koje je HDF izašao sa svojom listom, subotičku udrugu optužili da ‘nije autentična hrvatska opcija jer se pojavljuju samo pred izbore’. Žigmanov je usto izjavio: ‘Mi smo svjedoci da kroz različite manipulacije, političke inženjeringe, medijski spin, imamo situaciju da oni koji dolaze s margine, djeluju na gumb, mogu u određenim trenucima, s određenim zadaćama ‘uskrsnuti’ i pogubno djelovati na hrvatsku zajednicu.’ Taj predizborni rat saopćenjima očito i dalje traje pa HDF, osim što se ‘čudi’ i pita tko je u delegaciju HNV-a ugurao Žigmanova, poručuje da je ‘loša uloga Žigmanova u hrvatskoj zajednici svima već odavno poznata’, a njegovo ‘uplitanje u poslove zajednice, posebno u poslove HNV-a čiji nije član, deluje zabrinjavajuće’. Odgovor Žigmanova i DSHV-a vjerojatno će ubrzo uslijediti.

Inače, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić izjavila je da je ‘povod za ovaj sastanak bila zahvala predsjedniku države, jer je Vlada Republike Srbije izdvojila sredstva za otkup dijela rodne kuće Josipa bana Jelačića i očekujemo da će svečano otvaranje biti na Dan zajednice, 16. listopada’. Osim o uređenju spomen-kuće bana Jelačića, bilo je riječi i o konkretnim problemima hrvatske zajednice, kao što je prostor za Hrvate u Beogradu, osnivanje Hrvatskog školskog centra, medijski prostor i informiranje na hrvatskom jeziku, dodala je Jasna Vojnić te zaključila: ‘Spomenuti su i drugi konkretni izazovi čija adresa rješavanja danas ne bi bio predsjednik države da je hrvatska zajednica integrirana u srbijanskog društvo i uključena u procese donošenja odluka na svim razinama vlasti.’ Pritom je uvjerena da bi zajamčeni mandat u parlamentu hrvatskoj manjini u Srbiji trajno osigurao sudjelovanje u procesu donošenja odluka, pa kaže: ‘Garantovani mandat je nešto od čega nećemo odustati.’ Naglasila je da je Vučić sklon da se i to pitanje riješi. Zato očekuje da će srpske vlasti ‘dosljedno poštivati međunarodne obveze, bilateralne sporazume i visoke standarde zaštite manjine’. Nije pritom spominjala da su se do sada zajamčenim mandatima i izborima zastupnika nacionalnih manjina u posebnim manjinskim izbornim jedinicama protivile mađarske i bošnjačke političke stranke koje su kao politički predstavnici najbrojnijih manjina u Srbiji presudno utjecale na to da se manjinski zastupnici biraju zajedno sa svim drugim parlamentarcima primjenom modela prirodnog praga.

Predstavnici mađarske manjine, koji su na upravo održanim parlamentarnim izborima osvojili rekordnih devet zastupničkih mandata, više su puta do sada negativno reagirali na hrvatske zahtjeve da se umjesto važećeg modela izbora i zastupanja nacionalnih manjina uvede institut zajamčenog mandata i glasanje u posebnim manjinskim izbornim jedinicama, pa je unatoč tvrdnjama Jasne Vojnić i dalje nejasno kako će Vučić i SNS riješiti tu manjinsku kvadraturu kruga. Premda su pojedine srpske televizije i portali najavili da će i Vučić poslije razgovora s delegacijom HNV-a održati konferenciju za novinare, to se nije dogodilo. Stoga je zasad izvjesnije da će on mimo izbora i izbornih rezultata hrvatske predstavnike uključiti u republičku i pokrajinsku izvršnu vlast i na taj način odgovoriti na ‘politiku novog razumijevanja kakvu je potaknula vlada hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prema srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj’.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1