>

novosti logo

Poludan holokausta

Međunarodni dan žrtava holokausta obilježen je 27. januara i u Križevcima. U organizaciji Foruma žena SDP-a i Udruge antifašista održano je posjećeno predavanje profesora sa Sveučilišta Sjever, dr. sc. Željka Krušelja, ‘Holokaust: nacističko oblikovanje industrije smrti’. Takvih događaja u Križevcima bi trebalo biti mnogo više i mlađe bi generacije putem obrazovnih programa u njih trebale biti uključene. Bez obzira na ozbiljne i časne namjere inicijatora, ovako se sve svodi na povremeno obilježavanje jubileja, posebice antifašističkih važnih datuma i na prigodnjačke manifestacije u režiji lokalnih udruga i stranaka.

Možda bi trebalo obnoviti i dio spomenika NOB-u, mahom u okolnim križevačkim selima, na kojima su se pored imena i prezimena žrtava fašizma srpskog i romskog porijekla nalazila i imena žrtava židovske zajednice. Treba podsjetiti kako ulicu ili trg u Križevcima tokom devedesetih nije izgubio samo Moša Pijade, najpoznatiji revolucionar židovskog porijekla, već i svi drugi antifašisti ili značajni događaji u križevačkoj povijesti NOB-a. Iako su Židovi Križevcima mnogo dali kroz povijest – od razvoja ekonomije i kulture do arhitekture i same vizure grada – danas ih više nema. Gotovo svi su fizički istrijebljeni u holokaustu koji je marljivo provodila NDH, a na njih nijemo podsjećaju samo građevine poput poznate križevačke sinagoge, njihovo groblje i kulturna djela poput ‘Križevačkih štatuta’ židovskog autora Milutina Mayera.

Prije nekoliko godina objavljena je i knjiga na temu stradanja križevačkih Židova. Autorica knjige ‘Židovi u Križevcima’ bila je upravo jedna od zadnjih živućih križevačkih Židovki, dr. Renee Weisz-Maleček. Kako bi se upoznali s kulturom i poviješću Židova u svom gradu te tragedijom njihova stradanja, ta bi knjiga trebala biti prezentirana na satovima povijesti učenicima osnovnih i srednjih škola u Križevcima. Tako bismo se bolje odužili, daleko bolje nego prigodnjački kao do sada, i križevačkim Židovima i svim žrtvama holokausta.

1/1