Novosti

Politika

Pomoć bez presedana

Članice EU-a su se po prvi put usuglasile o zajedničkom zaduživanju i solidarnoj raspodjeli novca onamo gdje je najpotrebniji. Iako su pogubne mjere štednje napokon ustupile mjesto ulaganju u javni sektor, to ne znači da je, barem zasad, došlo do dugoročne promjene paradigme koja produbljuje ekonomski rascjep između bogatog sjevera i siromašnijeg juga

Dsylour0g4k9g883brywdqcr48e

Ursula von der Leyen i Charles Michel (foto POOL/Reuters/PIXSELL)

U godini kad je Evropska unija suočena s jednim od najvećih ekonomskih, zdravstvenih i političkih izazova u svojoj povijesti, donesena je odluka koja možda predstavlja presudni trenutak za njenu budućnost. Šefovi država članica donijeli su paket pomoći bez presedana. U narednih nekoliko godina zemljama članicama bit će dodijeljeno 750 milijardi eura kroz bespovratnu pomoć u iznosu od 390 milijardi i povoljne zajmove od 360 milijardi eura, uz 1,8 tisuća milijardi sedmogodišnjeg proračuna. Dogovor je po mnogočemu jedinstven, od modela zajedničke nabave potrebnog novca do njegovog krajnjeg odredišta. Komisija će ga, naime, najviše prosljeđivati prema zemljama koje su ponajviše pogođene korona-krizom. Uz pokušaj saniranja katastrofalnih ekonomskih posljedica aktualne pandemije, riječ je o sveobuhvatnom programu projektnih subvencija koji stremi jačanju zdravstvenog i socijalnog sustava zemalja članica, poticanju održive ekonomije eurozone, stvaranju stotina tisuća novih radnih mjesta, povratku industrijske proizvodnje koja je dislocirana na druge kontinente i njene pretvorbe u smjeru zelenog gospodarstva. Tako tvrde u Uniji, iako je u cijeloj priči još puno nepoznanica, zato što svaka zemlja tek treba dati prijedlog za potrošnju dodijeljenih milijardi.

No iz šireg političkog konteksta neosporno se radi o značajnom trenutku za EU. Prvi put su se sve članice usuglasile o zajedničkom zaduživanju i o solidarnoj raspodjeli novca onamo gdje je najpotrebniji, uz prolongiranje povratka zajmova daleko u budućnost. Evropska ljevica i zeleni imaju dosta prigovora na ovakav paket pomoći. Osim što je sam iznos pomoći malen s obzirom na razmjere krize, što Unija i dalje zaobilazi agresivno oporezivanje korporativnog sektora ili značajnu promjenu dugogodišnjih politika koje perpetuiraju nejednakost među zemljama članicama i što je, k tome, malo fokusiran na transformaciju u zelenu industriju, nedopustivim smatraju da je cijeli plan u zadnji tren unižen zahvaljujući prigovoru ‘štedljivih’ država.

Evropska ljevica i zeleni imaju prigovore na paket pomoći: njime se ne dokidaju politike koje produbljuju nejednakosti, zaobilazi se agresivno oporezivanje korporativnog sektora i premalo je fokusiran na zelene industrije

Unatoč svemu tome, radi se o projektu koji je najbliže došao konceptu za kojim su nakon 2008. godine vapile zemlje pogođene tadašnjom financijskom krizom. Tada ih je, u zamjenu za prijeko potrebne financije, evropski centar, uz međunarodne institucije, prisilio na drastične mjere štednje, privatizacijske cikluse, smanjenje javnog sektora, plaća i penzija, s posljedičnom masovnom nezaposlenošću i socijalnom bijedom. Sada je umjesto riječi ‘štednja’ u dokumente uneseno ‘ulaganje’ u javni sektor kao jedini način za oporavak.

U toj raspodjeli planiranih sredstava Hrvatska je prošla solidno. Osim novca iz dugogodišnjeg proračuna u iznosu većem od 12 milijardi, iz fonda pomoći dodijeljeno joj je 9,4 milijarde eura. Od potonje cifre ima priliku povući 72 posto bespovratnih grantova i 28 posto zajmova, koje po ovakvim uvjetima na tržištu samoinicijativno ne bi mogla pronaći. Prenesu li se planovi Unije na hrvatsku mikrorazinu, to bi za početak značilo korištenje novca za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća i očuvanje radnih mjesta u narednim mjesecima. Od Hrvatske se također očekuje pomoć nezaposlenima i socijalno ranjivim skupinama. No to je, u širem kontekstu, omanji dio cijelog paketa. Pred Hrvatskom je tek dovršetak plana oporavka i potrošnje novca koji će se pred Komisijom naći sredinom 2021. godine. Projekti koje tek treba priložiti na procjenu počet će se provoditi krajem sljedeće godine, s naglaskom na razdoblje do konca 2024. Niz programa koji se nalaze u paketu bespovratne pomoći i zajmova predviđaju reformu zdravstvenog sustava te gospodarski oporavak kroz izgradnju i obnovu javne infrastrukture uz davanje prednosti ulaganjima za poticanje održivog oporavka.

Prema projekcijama Komisije, subvencionirana zelena industrija mogla bi dovesti do stvaranja milijun radnih mjesta u Evropi. Sredstvima se, primjerice, mogu financirati projekti elektrifikacije javnog transporta, obnove javne infrastrukture, poboljšanja prometnica, proizvodnje obnovljivih izvora energije, obnove ruralnih gradova i digitalizacije cijelog javnog sektora, od lokalne samouprave do središnje države i zdravstva, kao i gospodarstva.

Naglasak je i na pokušaju oživljavanja najzapuštenijih regija te značajno većem poticanju lokalne prehrambene proizvodnje, koja je u tijeku korona-krize prepoznata kao izrazito važna za cijelu Uniju. Novac se, k tome, predviđa za prekvalifikaciju radnika u nove industrije i drugačiju vrstu obrazovanja ljudi iz pojedinih sektora. U zamjenu za grantove i zajmove, Hrvatska će vjerojatno trebati raditi na transformaciji postojećeg teritorijalnog ustroja, izmjeni zakonodavstva kojim se reguliraju nabave i ulaganja te promjeni neefikasnog gospodarenja otpadom. Još prije donošenja sporazuma ministar financija Zdravko Marić spominjao je i reforme mirovinskog te zdravstvenog sustava, suočenih s enormnim dugovima i dugoročno neodrživim perspektivama. Na popisu će se naći i rješavanje neujednačenog mehanizma određivanja plaća u javnom sektoru.

Uz ovakve uvjete, pred Hrvatskom je tek posao privlačenja sredstava. Dosadašnji skor u tom pogledu ne ulijeva optimizam: u prvih sedam godina članstva Hrvatska je iskoristila 36 posto sredstava od 10-ak milijardi eura. Dosad je, doduše, ugovoreno 95 posto projekata, ali to ne znači da će oni biti i ostvareni. Razloga za optimizam ne daje ni drastičan manjak radne snage uslijed historijske raseljenosti regija koje su deindustrijalizirane i u kojima je desetkovana i poljoprivredna proizvodnja zbog uvoza jeftine konkurencije.

Osim novca iz dugogodišnjeg proračuna u iznosu većem od 12 milijardi, Hrvatskoj je iz fonda pomoći dodijeljeno 9,4 milijarde eura. Od potonje cifre ima priliku povući 72 posto bespovratnih grantova i 28 posto zajmova

Što se tiče cijele Unije, iznos od 750 milijardi eura EU će pronaći zaduživanjem na financijskom tržištu, a dug će izrazito povoljno vraćati iz budućih proračuna s odgodom plaćanja od 2027. do 2058. godine. Dio tih budžetskih sredstava trebao bi se namiriti i usvajanjem prijedloga koje godinama promovira evropska zelena ljevica. Uz standardne izvore punjenja proračuna, s naglaskom na uplate zemalja članica sukladno gospodarskoj snazi, Komisija je predložila nove oblike poreza. Od siječnja 2021. godine na snagu bi trebao stupiti porez na nereciklirani plastični otpad, a nešto kasnije i porez na ugljik te digitalnu tehnologiju. U projekciji je prikupljanje Unijinih vlastitih resursa kroz druge oblike oporezivanja emisija ugljičnog dioksida u pomorskom i zračnom sektoru, ali i kompanija koje imaju ogromne koristi od jedinstvenog tržišta EU-a. Riječ je o desecima milijardi eura godišnje. Unija razmatra i buduće postepeno ukidanje rabata, odnosno povratka nepotrošenih sredstava zemljama članicama koja proizlaze iz članarina.

Iako su, kao odgovor na tekuću krizu, pogubne mjere štednje ustupile mjesto ulaganju i određenoj solidarnosti prema najsiromašnijim članicama, to ne znači da je, barem zasad, došlo do dugoročne promjene paradigme koja produbljuje ekonomski rascjep između bogatog sjevera i siromašnijeg juga. Ovdje je riječ o jednokratnoj pomoći uzrokovanoj pandemijom. Nizozemski premijer Mark Rutte, koji je predvodio bogate sjeverne zemlje u blokadi prvotno predloženih mjera koje su uključivale znatno više bespovratnih sredstava uz manje reformske obaveze, izjavio je da je ovo jedinstven povod za izdvajanje financija koji se nikad ne bi dogodio u ‘normalnim’ ciklusima financijske krize. Dapače, tijekom pregovora u istupima predstavnika Nizozemske, Švedske ili Austrije nazirala se sličnost s reakcijama sjevera na južne zemlje 2008. godine. Zadnjih mjeseci najrazvijenije države, koje najviše uplaćuju u zajednički proračun, zazivale su još strožu kontrolu nad potrošnjom paketa pomoći i znatno agresivnije reforme kao uvjet subvencioniranja. No u pregovoru je došlo do razvodnjavanja takvih zahtjeva, ponajviše zbog Francuske i Njemačke. Strukturni reformski zahvati, koji više ciljaju na poboljšanje učinkovitosti javnih institucija, i dalje su ostali kao uvjet, ali zasad nije poznato što će se točno u tom kontekstu zahtijevati od država. Zna se, međutim, da svaka zemlja može tražiti i dobiti uvid u trošenje grantova drugih članica i da može pokrenuti odluku o blokadi o kojoj će odlučivati većina zemalja Unije.

Višeznačna je i priča o povezivanju ‘vladavine prava’, odnosno neovisnog sudstva, medijskih i građanskih sloboda, s dodjelom financija. Iako su tijekom pregovora najavljene oštre i jasno propisane mjere, u finalnoj verziji dokumenta uglavljena je ublažena verzija toga zahtjeva bez detalja o provođenju sankcija. Razlog za to je pritisak neliberalnih režima iz Mađarske i Poljske, koji nisu bili voljni pristati na pravila koja predstavljaju suštu suprotnost njihovim modelima upravljanja. Dok Njemačka i Nizozemska tvrde da se vladavina prava ipak nalazi u sporazumu i da tek treba propisati konkretne mjere, Viktor Orban likuje i ističe da je odbačen svaki pokušaj povezivanja evropske pomoći i demokracije. No pojedini analitičari vide mogućnost da se kakve-takve sankcije ipak provedu. Usvojena je, naime, odluka da na prijedlog Komisije većina u Vijeću EU-a može izglasati potencijalne sankcije. Nejasno je, međutim, hoće li ona trebati biti usuglašena upravo s vođama svih država članica s obzirom na to da su se ranije tako važne odluke morale donositi jednoglasno.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više