>

novosti logo

Vijesti / Svijet Vijesti / Svijet
Piše Tena Erceg

Pomoć za rat

Zbog politizacije, organizacije poput Međunarodnog Crvenog križa i UN-a, odbile sudjelovati u Guaidóovoj operaciji dostave humanitarne pomoći za Venezuelu

Dva koncerta u dvije države, udaljeni jedan od drugoga 300 metara, jedan most i dvije granice koje je blokirala venezuelanska vojska, jedna poginula i jedna ranjena osoba, niz provokacija i tri milijuna potpisa građana Venezuele na peticiji koja poziva na mir, statistička su slika početka vikenda tijekom kojega bi u novu fazu mogla ući politička kriza koja je u Venezueli započela prije točno mjesec dana.

Tada se opozicijski vođa Juan Guaidó, oboružan podrškom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, proglasio predsjednikom Venezuele, unatoč tome što je na izborima održanima u svibnju prošle godine Nicolas Maduro izabran za predsjednika države.

Osim političke krize, svoj vrhunac dosegnula je i hipokrizija centara moći koji podržavaju nasilnu smjenu socijalističke vlade Venezuele, realiziravši se u osobi britanskog milijardera Charlesa Bransona, vlasnika poslovnog koncerna Grupa Virgin koji se sastoji od četiristotinjak kompanija, među kojima je i jedna koja bi se trebala baviti svemirskim turizmom.

Zajedno sa svojim simboličkim kapitalom predstavnika globalne elite zainteresirane za grabež venezuelanskih prirodnih resursa, Branson se u državni udar u toj zemlji uključio kao organizator humanitarnog koncerta održanog u petak na teritoriju Kolumbije blizu granice s Venezuelom.

Otvorenim aluzijama na ‘live aid’ koncert, koji je sredinom 1980-ih organizirao Bob Geldof, Branson je ekonomsku krizu u Venezueli pokušao uzdignuti na razinu kataklizmičke gladi koja je u ono vrijeme harala Etiopijom, iako bi bilo puno prikladnije da je to učinio negdje blizu Jemena, gdje ljudi masovno umiru od gladi i bolesti uslijed vojne intervencije i blokade u režiji američke saveznice Saudijske Arabije.

Bransonu i Guaidóu u petak se na granici Kolumbije i Venezuele pridružio Elliott Abrams, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za državni udar u Venezueli, čovjek kojega za tu funkciju kvalificira iskustvo krijumčarenja oružja putem humanitarne pomoći desničarskim paravojnim skupinama koje su se 1980-ih borile protiv ljevičarske vlade u Nikaragvi.

Samo 300 metara dalje, ali na teritoriju Venezuele, u petak je održan i koncert za mir u organizaciji vlade Venezuele, a taj prilično bizarni ‘rat koncertima’ odvio se u scenografiji vojskom zapečaćenih granica Venezuele s Brazilom i Kolumbijom, granica kroz koje bi u subotu u Venezuelu trebala nahrupiti ‘humanitarna lavina’, kako je ovu svoju akciju nazvao Juan Guaidó.

Ta bi situacija trebala poslužiti kao kontekst u kojemu će napetost eskalirati u oružani sukob, nakon čega bi vojska, u opoziciji idealnom scenariju, trebala stati na njezinu stranu, ili, pak, posegnuti za nasiljem, što bi bio uvod u građanski rat.

Međunarodne humanitarne organizacije, poput Međunarodnog crvenog križa i UN-a, odbile su sudjelovati u Guaidóovoj operaciji dostave pomoći, upozorivši da je ne bi trebalo politizirati u cilju smjene režima, a glavni tajnik UN-a Antonio Guterres apelirao je na suzdržavanje od nasilja.

Da washingtonski lutak Guaidó već dulje vrijeme svoju zemlju planira gurnuti u građanski rat svjedoče i brojni navodi prema kojima opozicija već tjednima vrši tajne pripreme za oružani sukob. Kubanska vlada objavila je da američka vlada šalje svoje specijalce u Portoriko, Dominikansku Republiku i neke druge karipske države, dok je glasnogovornica ruske vlade na konferenciji za novinare rekla da američke kompanije u suradnji sa svojim NATO saveznicama za venezuelansku opoziciju prikupljaju naoružanje.

Američki portal McClatchy objavio je prošli tjedan da je američka prijevoznička kompanija 21 Air LLC u proteklih mjesec dana obavila 40 tajnih letova u Venezuelu, čija vlada tvrdi da su avioni bili napunjeni oružjem i municijom za opozicijske snage. Dvojica dužnosnika te kompanije, piše McClutchy, povezani su s drugom prijevozničkom kompanijom koja je sudjelovala u CIA-inom tajnom programu zatočenja i mučenja osumnjičenika za terorizam.

Osim u kolumbijskom gradu Cúcuti, humanitarna pomoć prikuplja se i u Brazilu i u Nizozemskim Antilima, a prema nepotvrđenim navodima, u subotu popodne oko pet sati na teritorij Venezuele ušla je pošiljka iz Brazila. Budući da je granica s Brazilom zapečaćena, nagađa se da to znači da je venezuelanska vojska dozvolila pristup konvoju.

Uoči početka proboja u Venezuelu, zabilježeno je nekoliko incidenata, jedan na granici s Brazilom, a drugi na granici s Kolumbijom. U prvom incidentu jedna je osoba poginula, nekoliko ih je ozlijeđeno. Vodeći mediji javili su da je zapucala venezuelanska vojska, no to je iz New Yorka demantirao ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza.

U drugom incidentu dvojica nižerangiranih pripadnika venezuelanske nacionalne garde ukrcali su se u oklopna vozila venezuelanske vojske i zabili se u zaštitnu ogradu na granici s Kolumbijom, nakon čega su pretrčali preko granice na teritorij te zemlje. Neredi i sukobi kamenjem i suzavcem zabilježeni su i u pograničnom gradu Urena.

Prema posljednjim informacijama venezuelanska mornarica pokušat će presresti brodove s humanitarnom pomoći koje su se zaputile iz Portorika, dok se na mostu ‘Simon Bolivar‘, koji razdvaja Venezuelu i Kolumbiju, priprema istovar pomoći koja bi se u idućim satima trebala unijeti u zemlju putem ‘ljudskog lanca’ sastavljenog od volontera opozicije. S druge će ih strane dočekati vojnici i civili okupljeni u takozvane kolektive, lokalne organizacije naoružanih čavista. To će ujedno biti situacija s najviše rizika za eskalaciju sukoba koji neće biti moguće suzbiti i vrhunac američke kampanje izazivanja građanskog rata u Venezueli.

1/1