>

novosti logo

Piše G. Borković

Popis tvrtki koje su dobile naknade dokaz je državnog licemjerja

Razne firme koje se bave klađenjem, automatima i raznim igrama na sreću su samo za ožujak dobile od države skoro 13 milijuna kuna potpore, a država nije imala za nastavnike i izvozne industrije u kojima imamo znanje i tradiciju, kažu iz Radničke fronte

Iako se tjednima čekao popis tvrtki koje su za mjesec ožujak iskoristile Vladine mjere pomoći od 3250 kuna po zaposlenome, pokazalo se da je puno zanimljivije pratiti kako mediji pišu, odnosno ne pišu o njemu.

U srijedu navečer, kad je popis (čitaj: ogromna nepregledna datoteka s više od 80.000 tvrtki bez mogućnosti pretrage) konačno pušten na uvid građanima, primarna novinarska reakcija značila bi potragu. Makar nema nikakve tražilice, premda je lakše naći iglu u plastu sijena nego neko ime, iako ćeš sate i sate potrošiti na traženje tvrtke koja te zanima, novinarski impuls naprosto te tjera da, korak po korak, kopaš i kopaš, dok ne nađeš ono što te zanima.

I zaista, novinari kao novinari, nisu odoljeli, nego su marljivo kopali i puno prije nego što je udruga GONG spasila stvar i tu gomilu podataka uspjela ‘podjarmiti‘ pod tražilicu, prva imena već su bila objavljena.

Na žalost, ne u medijima u kojima rade, nego na društvenim mrežama i to često skriveni u privatnim porukama, što ne čudi s obzirom da i oni rade u poduzećima koja su zatražila pomoć, o čemu – veliki dio njih – i dalje, uporno šuti. Neki, sasvim sigurno, opravdano, a neki iz jednostavne činjenice da bi poslovno bilo loše neiskoristiti tako velikodušnu državnu ponudu.

Prva je na red došla Hanza media koja je tražila pomoć za svojih gotovo 700 zaposlenih. Pomoć su tražile i ostale medijske kompanije, ali svima je u oko upala baš Hanza, izdavač Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, naprosto zato jer je kresala plaće svojim zaposlenicima i to za 30 posto, a nekima i više.

Tu je i Novi list, koji je također uzeo javni novac za 155 zaposlenih, a snizio plaće, pa i Glas Istre, koji je to napravio za 67 zaposlenih.

Ganjali uhljebe, pa uzeli novac

Nije, dakle, problem u tome što privatna tvrtka uzima državnu naknadu, nego da uz to snižava plaće svojim radnicima. Takvih je poduzeća – ovo nije neslužbeno, nego je podatak iz Vlade – čak četvrtina. Dakle, svaki četvrti poduzetnik našao se niti za mjesec dana u takvim problemima da nema izbora, nego da javni novac mora iskoristiti da pomoću njega isplati plaće.

Među njima se, a to je naročito zanimljivo, nalaze i oni koji tvrdo stoje na brani neoliberalizma. Oni koji su svaku mogućnost državnih subvencija tumačili kao pomoć ‘’uhljebima‘ i ‘društvenim parazitima‘, nerijetko spominjući i tjednik koji upravo čitate.

Tu su Index promocija, tvrtka izdavač portala Index koji je gigabajte potrošio upravo u tu svrhu, ciljano ustupajući medijski prostor onima koji propagiraju takve ideje.

Primjerice, u zadnje vrijeme jedan od njih je Hrvoje Bujas, iz Glasa poduzetnika. Čovjek koji je pokretač portala Crno jaje na kojem se, između ostalog, prodaju i povlaštene – tzv. last minute – mogućnosti pedikure i kozmetičkih usluga. Bujas se zadnjih tjedana prometnuo u vođu nove poduzetničke akcije, suprostavljajući se Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a i sam je uzeo državni novac u isto vrijeme dok predvodi hajku na ‘uhljebe‘.

Upravo tako radi i Davor Huić, kojeg inzistiranje na ‘tržištu‘, nije spriječilo da njegova obiteljska tvrtka Briefing komunikacije također uđe u program državne pomoći, što na treba čuditi s obzirom na opseg njegovih poslova s državnim tijelima.

Ali, ni to nije sve.

Radnička fronta je među prvima krenula u detaljnu analizu objavljenih podataka.

- Nakon što je Vlada objavila popis firmi koje su dobile pomoć u okviru tzv. Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta, dobili smo uvid koje su to firme koje su tražile pomoć od države. Postaje sve jasnije da je svaki puta kada je Vlada u prošlosti rekla da nema novaca - lagala. Lagala je brodograditeljima dok je zatvarala Uljanik, lagala je nastavnicima prošle godine za vrijeme jednog od najvećih štrajkova u novijoj povijesti, lagala je firmi ITAS Prvomajska, lagala je radnicima Đure Đakovića. Razne firme koje se bave klađenjem, automatima i raznim igrama na sreću su samo za ožujak dobile od države skoro 13 milijuna kuna potpore, a nije se imalo za nastavnike i izvozne industrije u kojima imamo znanje i tradiciju, znanstvenike – kažu iz Radničke fronte.

Detaljan pregled

U toj stranci su napravili detaljan pregled korisnika naknade:

'Među firmama koje su dobile milijunske potpore države samo za jedan mjesec, te se pretpostavlja da će i narednih mjeseci izvlačiti novce iz državnog proračuna, nalaze se i one čiji vlasnici godišnje ostvaruju dobiti u iznosima od stotina milijuna kuna.

Primjerice, Valamar Riviere imala je 306 milijuna kuna dobiti u 2019. godini, a primila je 8,2 milijuna kuna potpore, a kladionice Super Sport u 2018. su imale 357 milijuna dobiti, a od države su u sklopu mjera za očuvanje radnih mjesta primili pomoć od 2,8 milijuna kuna.

Kompanija generala Čermaka Crodux derivati dva koja godišnje ima 115 milijuna kuna dobiti, od države je za ožujak primila 3,6 milijuna kuna potpore, Hanza medija s 23 milijuna godišnje dobiti, a primila je 2,3 milijuna kuna potpore.

Među ovim tvrtkama je i M San grupa koja se nalazi na 3. mjestu najuspješnijih hight-tech firmi u RH i imala je preko 21 milijuna kuna dobiti primila je 477,8 tisuća kuna potpore za 147 zaposlenih. Novosti su već pisale o Stipi Matiću - jednom od članova zavičajno-lobističke udruge Prsten, poduzetniku doseljeniku iz Bosanske Posavine, koji je tijesno povezan s Miroslavom Škorom i njegovom kampanjom za predsjednika, čija je M San grupa najveći distributer računala u RH. Prihod ove tvrtke se kreće između 1,5 i 2 milijarde kuna godišnje (!). Nisu imali za plaće.

Tu su i odvjetnički uredi Hanžeković i partneri (godišnja dobit od 56,87 milijuna kuna) koji su primili 416 tisuća kuna potpore, te Grgić i partneri s 130 tisuća kuna potpore. O Dubravku Grgiću, mediji pišu kao jednom od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj. Njegov odvjetnički ured je na drugom mjestu prema ostvarenim prihodima od 33 milijuna kuna u 2018. godini, s dobiti od 13 milijuna kuna. Grgić i partneri su bez obzira na tako uspješno poslovanje dobili potporu za ožujak kako bi podmirili plaće za 40 svojih radnika u iznosu od 130 tisuća kuna.’

Svi će oni, kažu u Radničkoj fronti, vjerojatno odgovoriti da je dobit njihova, da su je oni samostalno zaradili i to preuzimajući rizike na tržištu, te da dobit nema veze s njihovim radnicima. ‘Gdje su sada ti rizici kad ih se spašava javnim novcem? Ako prihvaćaju pomoć države, a država nije odlučila novac izravno uplatiti radnicima, onda bi vlasnici i dobit kao i vlasništvo tvrtke trebali dijeliti s onima koji im sada pomažu ili s radnicima. Njemačka država je kupovala udjele u privatnim firmama i tako ih nacionalizirala, no u nas se svaki spomen nacionalizacije demonizira sablastima prošlosti’, ističu, podsjećajući da je Radnička fronta objavila program antikriznih 18 mjera gdje je predložila da potpore uvjetuju obustavom isplate dobiti i uz mogućnost transformacije tvrtki u zadruge na zahtjev radnika, kao da se financiraju troškovi krize iz štednje najbogatijih.

‘U vremenu u kojem ljudi ostaju bez osnovnih prihoda možda je trenutak da postavimo pitanje smislenosti sakrosanktnog tržišta koje usprkos obećanjima ne osigurava nikakvo blagostanje već većini nameće nesigurne uvjete rada, od većine traži više rada za manje plaće. Jedan od ni manje ni više nego ‘postulata’ kako su svoje mjere nazvali lobisti iz Glasa poduzetnika traži upravo #VišeRada u zemlji u kojoj radnici rade više radnih sati od prosjeka EU, za plaću od 37% plaće zapadnoevropskog radnika i jedva krpaju kraj s krajem, to je u najmanju ruku licemjerno‘, zaključuju iz Radničke fronte.

1/1