>

novosti logo

Kronika Kronika

Posjet prijateljstva i povezivanja

Trideset mladih Beograđana boravilo je u sklopu projekta ‘Među svojima’ u Hrvatskoj i tom se prilikom bolje upoznalo s ovdašnjom srpskom zajednicom, njezinom baštinom, organizacijama i aktivnostima

U sklopu projekta ‘Među svojima’, koji vodi Sanja Lakić, trideset srednjoškolaca, studenata i mladih akademskih građana iz Zemuna bilo je 22. i 23. septembra u posjetu Hrvatskoj, odnosno ovdašnjoj srpskoj zajednici i njezinim organizacijama. Posjet je započeo obilaskom pravoslavnog sabornog hrama Sv. Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, kojom prilikom je drage goste pozdravio mitropolit-zagrebačko ljubljanski Porfirije. S historijom pravoslavne crkve u Hrvatskoj i današnjom vjerničkom zajednicom upoznao ih je đakon Branimir Jokić.

- Treba da postoji saradnja i povezivanje ne samo srpske dece iz Hrvatske i iz Srbije, nego i hrvatske dece iz Hrvatske i Srbije. Odrasli ljudi po svojoj slabosti, često i po zlom nastojanju, prave različite granice u svojim glavama, pa onda doživljavamo jedni druge strancima kao da postoje različitosti između ljudi. Razlike ne postoje da bi nas razdvajale i udaljavale, nego da bi nas obogaćivale. Živimo u uslovima koji nisu jednostavni; imamo unutrašnje sukobe dva naroda, hrvatskog i srpskog, koji su toliko isprepleteni i koji su međusobno veoma slični. Iz ko zna kakvih razloga i za čiji račun dešavalo se u ne tako dalekoj prošlosti da se međusobno sukobljavamo i da svako ostane sa najvećom mogućom ranom u sebi uza pokušaje da svako krivi drugoga za svoje propuste. Ako uzmemo dobronamerne ljude kakvih je najviše sa obe strane, moramo biti svesni da neke događaje gledaju različito. Pokušaji da tražimo krivca u drugome, ko je kome više zla naneo zla ili ko je prvi počeo, ne vode nikuda, već treba da živimo u duhu praštanja i pokajanja. Voleo bih da se kod vas ne desi ono šta se u obrazovanju dešava u Hrvatskoj: da se mladi vaspitavaju na stereotipu po kom su Srbi zločinci, koljači, zlotvori… Dobro je dok imamo ljude koji su rasli u zajedničkim okolnostima, ali ako se mlade generacije vaspitavaju po tom principu, rašće sa predrasudom da ne postoji nikakva mogućnost uspostavljanja komunikacije sa nama. Ali ipak ima mnogo više dobrih ljudi nego manipulanata – kazao je mitropolit mladim gostima iz susjedne zemlje.

U središnjici SNV-a gostima iz Srbije obratio se saborski zastupnik Boris Milošević, govoreći im o radu trojice SDSS-ovih zastupnika u najvišem predstavničkom tijelu građana Hrvatske, aktivnostima manjinskih vijeća i srpske manjine, posebice putem i u sklopu SKD-a Prosvjeta i SPD-a Privrednik. O mogućim oblicima pomoći srpskim državljanima za boravka ovdje ponešto im je kazao konzul Republike Srbije Nenad Maričić. Mitropolit Porfirije obratio im se sljedećom porukom:

- Ovo je prva omladinska ekskurzija pod imenom ‘Među svojima’. Radi se o deci iz Beograda koja su mahom poreklom iz Hrvatske. Taj je projekat samo nastavak onoga čime se bavim od studentskih dana, pitanjem Srba iz Hrvatske. I sama sam izbegla 1995. u Oluji, a o nama sam napisala i knjigu. Organizovala sam regionalnu letnju školu za srpsku decu iz Hrvatske u Beogradu, u okviru koje uče o srpskom jeziku, umetnosti i istoriji. Sada beogradsku omladinu dovodimo da posete ognjišta svojih očeva, baka i deka, da se upoznaju sa Zagrebom, Zadrom, Manastirom Krka, Islamom Grčkim i dalmatinskim Kašićem. Doneli smo i pomoć za dvojicu dečaka. Sve vodim kao fizičko lice: inače radim u Skupštini Grada Beograda, no sve kontakte koje tamo dobijem, a dobijem ih mnogo, usmeravam prema Srbima u Hrvatskoj. U organizaciji ovog projekta pomogla je i opština Zemun, a u Hrvatskoj sarađujemo sa SPC-om i SNV-om – rekla je za Novosti Sanja Lakić.

Grupu mladih je primio i načelnik Krnjaka Dejan Mihajlović.

- Drago mi je da smo bili u prilici ugostiti omladinu iz Srbije. Bio je to uzvratni posjet, jer su naša djeca iz Pakraca i Krnjaka ljetos obišla tu susjednu zemlju. Sve je dobar primjer toga kako se trebaju povezivati ljudi srpske nacionalnosti, oni koji žive u Srbiji i oni iz drugih zemalja – kazao nam je Mihajlović, koji nastojanja Sanje Lakić da se uspostave čvršće veze osoba iz regije koje se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi smatra vrijednima svake pažnje.

- Zainteresirani smo za to da sarađujemo s ljudima poput Sanje, jer smatramo da ćemo se tako bolje upoznati I povezati svi mi u Srbiji, Hrvatskoj ili BiH, odnosno Republici Srpskoj.

Neki od sudionika ove osmišljene ekskurzije rado su s nama podijelili svoje dojmove o našoj srpskoj zajednici. Tako Marija Andžić iz Priboja do studiranja u Beogradu nije imala nikakve kontakte s osobama srpske nacionalnosti čije su obitelji izbjegle iz Hrvatske.

- Počela sam da slušam njihove priče o dolasku u Srbiju i kako su se tu snašli. To me ganulo, pa sam iskoristila ovu priliku da vidim odakle su to oni došli – tumači nam svoje motive boravka u Zagrebu.

Gimnazijalac Veljko Knežević, porijeklom iz ličkih sela Bunić i Željava, bio je veoma uzbuđen.

- Deda je umro, ali mi baba priča o Lici i svom selu, kako su živeli visoko u planini I kako im je trebalo vremena da se spuste do varoši. Želeo da vidim odakle su moji, ali i roditelji i rodbina druge dece i mladih koje poznajem ljudi – kazao nam je taj mladić.

Anđela Kresović također vuče korijene iz Hrvatske.

- Preko KUD-a Batajnica dobili smo poziv i ponudu da posetimo Zagreb i druga hrvatska mesta. Moj tata je iz Modrina Sela kod Knina; otišao je odande pre Oluje, no baba, deda i drugi od rodbine izbegli su u koloni 1995. Deda povremeno ode u zavičaj, ali uglavnom puno više boravi u Srbiji – pojasnila nam je.

1/3