Nakon što je 17. svibnja u Izraelu formirana koalicijska vlada, premijer Benjamin Netanyahu najavio je da namjerava provesti svoje predizborno obećanje o anektiranju dijelova palestinske Zapadne obale. Koalicijski sporazum, prema kojemu će se premijersko mjesto rotirati između Netanyahua i Bennyja Gantza iz centrističke Plavo-bijele koalicije, postignut je nakon gotovo 500 dana tijekom kojih Izrael nije imao vladu i tri ciklusa izbora od kojih su se dva održala prošle godine, a posljednji početkom ožujka.
Početak procesa o provođenju aneksije dijelova Zapadne obale najavljen je za 1. srpanja, a plan će nakon toga biti predstavljen američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i poslan na glasanje u Knesset. Trump je u siječnju ove godine prezentirao svoj ‘mirovni plan’ kojim se također predviđa inkorporiranje u Izrael oko 30 posto teritorija Zapadne obale. Zapadna obala pod ilegalnom izraelskom okupacijom nalazi se od 1967. godine, a Ženevskim konvencijama zabranjeno je naseljavanje okupiranih područja. Netanyahuov plan odnosi se na područja Jordanske doline i sjevernog Mrtvog mora, na kojima živi oko 65.000 Palestinaca i 11.000 Izraelaca u ilegalno izgrađenim naseljima.
Netanyahu je tijekom kampanje početkom godine najavljivao ‘mapiranje područja koja će, prema Trumpovom planu, postati dio Izraela’, čime je slao poruku biračima krajnje desnice koji Jordansku dolinu vide kao dio izraelske države zbog njezine povijesne i biblijske simbolike. Anektiranjem dijelova Zapadne obale okupacija toga područja učinila bi se trajnom, a stvaranje iole funkcionalne buduće palestinske države praktički nemogućim.
Palestinski predsjednik Mahmud Abbas rekao je početkom tjedna da Netanyahuov plan znači da njegova administracija u Ramali više neće biti vezana postojećim ugovorima s Izraelom, koji uključuju vojnu, obavještajnu i protuterorističku suradnju, kao i onu koja se odnosi na sprječavanje nereda u situacijama kada izraelska vojska provodi racije u palestinskim naseljima. Plan, koji bi mogao dovesti i do propasti mirovnog sporazuma Izraela s Jordanom, osudili su i Ujedinjeni narodi, poručivši da će aneksija biti katastrofa za mir na Bliskom istoku, dok je evropski povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell najavio da Evropska unija razmatra mehanizme kojima bi se mogla ‘obeshrabriti svaka moguća inicijativa za aneksiju’.
U tekstu objavljenom u izraelskom dnevnom listu Haaretz 24. travnja organizacija Zapovjednici za izraelsku sigurnost, koja je sastavljena od bivših visokih dužnosnika vojske, policije i obavještajnih službi, također se usprotivila aneksiji, tvrdeći da će Izrael od toga poteza imati samo ekonomske i diplomatske štete, a nikakve koristi budući da Izrael ‘nad tim teritorijem već ima punu kontrolu, a izraelski doseljenici uživaju puna građanska prava jednaka onima židovskih građana unutar Zelene linije’.
Američki državni tajnik Mike Pompeo posjetio je Izrael prošlog tjedna te od tamo poručio da Izrael dijelove Trumpovog plana nazvanog ‘Vizija za mir’ može ‘implementirati i bez uključenosti Palestinaca’. Referirajući se na predsjedničke izbore u Americi koji će se održati u studenom ove godine, bivši američki ambasador u Izraelu Daniel Shapiro napisao je 11. svibnja, također u Haaretzu, da je ‘izraelska aneksija, a posljedično i posljednja pomast koju će ona predstavljati za umiruće rješenje o dvije države, ludo popularna među Trumpovom evangeličkom i desnom židovskom bazom’.
