Povodom 25. godišnjice obljetnice stradanja civila na području zapadne Slavonije i u Zagrebu, Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj i u Srbiji zajedno se prisjeća civilnih žrtava rata stradalih tih dana. Cilj je, kako su rekli, doprinijeti procesu pomirenja u društvu, promijeniti dominantni narativ koji u centar stavlja vojne podvige, dok žrtve ni ne spominje.
U zajedničkom saopćenju ove dvije inicijative podsjećaju da su prvog dana operacije ‘Bljesak’, koju je provodila Hrvatska vojska, u selu Medari blizu Nove Gradiške ubijani civili, uključujući ženu i djecu.
Među 22 žrtve tog zločina bilo je jedanaest žena, dvije djevojčice od sedam i osam i dječak od 11 godina. Također, nakon ‘Bljeska’, mučeni su i pripadnici Srpske Vojske Krajine nakon predaje oružja predstavnicima UN-ovih mirovnih snaga. Zbog toga je Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska 2012. godine podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja tog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima.
Prema dostupnim podacima, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage ubile su 283 civila, ali do danas nijedan od zločina tokom i nakon ‘Bljeska’ nije procesuiran.
U saopćenju se podsjeća i da su srpske vojne snage uzvratile granatiranjem Zagreba i okolnih gradova, pri čemu je tijekom dva dana u Zagrebu poginulo sedmoro civila, a njih 214 ranjeno u napadima na glavni zagrebački trg i područje šireg centra grada.
Za granatiranje Zagreba pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju odgovarao je Milan Martić koji je u oktobru 2008. pravosnažno osuđen na kaznu od 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
- Govori državnih dužnosnika, koji se osvrću na spomenuta događanja, nerijetko su fokusirani isključivo na vojne pobjede dok se čitav narativ vezan za posljedice s kojima su se tada nosili građani i civili, i s kojima se i danas nose, u cijelosti izostavlja. Iako pozdravljamo odluku predsjednika RH Zorana Milanovića da zbog prisutnosti osobe na čijoj se majici nalazio ustaški pozdrav ‘Za dom spremni!’ napusti obilježavanje operacije ‘Bljesak’, nezadovoljni smo jer ni on ni premijer Andrej Plenković ni ovog puta nisu iskazali poštovanje za sve civilne žrtve, što predstavlja kontinuitet u poricanju zločina Hrvatske vojske, navodi se u saopćenju.
Upravo zbog doprinosa shvaćanju žrtve čija karakteristika nije nacionalni identitet nego činjenica da su im protivno međunarodnim i nacionalnim standardima oduzeta osnovna ljudska prava, dvije inicijative imaju nekoliko preporuka za odgovorne institucije Hrvatske i Srbije.
Imajući u vidu da su u prošlosti počinjena masovna kršenja ljudskih prava, zahtijevamo da se najviši dužnosnici Hrvatske i Srbije, javno i u prisustvu žrtava, u skladu sa Rezolucijom broj 60/147 Glavne Skupštine UN-a iz 2005. godine, ispričaju zbog onoga što su počinili pripadnici oružanih snaga kojima su zapovijedali njihovi prethodnici, kao i da se žrtvama isplate materijalne reparacije, sve u skladu s navedenom rezolucijom UN-a, kao i sa važećim pozitivnim nacionalnim propisima, traže iz inicijativa.
Traži se i da se broj optužnica za ratne zločine poveća imajući u vidu da su mnogi od njih ostali nekažnjeni, kao i da se donesu zakoni o civilnim žrtvama rata koji bi im omogućili i olakšali ostvarivanje prava, zagarantiranih ustavima i međunarodnim aktima važećim u Hrvatskoj i Srbiji.
Dvije inicijative pozivaju nadležne organe u dvjema državama da doprinesu osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM).
Konačno, traži se i da se u Hrvatskoj 2. maja proglasi spomendanom na sve civilne žrtve rata i da se omogući njegovo obilježavanje na za to prilagođenom mjestu.
‘Cilj navedenih preporuka je fokusirati pažnju društva na žrtve te osnažiti građane da se suoče s razlozima koji su uzrokovali konflikte, nasilje, represiju ili sukobe koji su omogućili masovno kršenje ljudskih prava te da se na taj način nedvojbeno potvrdi činjenica da su se zločini dogodili, ali da postoji jasna i nedvojbena želja država i njenih institucija da se u dijelu u kojem je moguće pogreške isprave, te da odlučan doprinos neponavljanju istog ni sličnog u budućnosti‘, zaključuje se u saopćenju.
