Novosti

Društvo

Poteškoće sa Sputnjikom

Rusija je dogovorila isporuku 1,2 milijarde doza svog cjepiva diljem svijeta, no do sada je uspjela proizvesti tek 10 milijuna, a procijepljenost u samoj Rusiji je niska

Large internacionala   tena

Sputnjik V – rješenje za EU, političko oružje ili tek nedostupno cjepivo? (foto Anton Novoderezhkin/Newscom/PIXSELL)

Zbog svađa koje izaziva na najvišim razinama vlasti, rusko cjepivo protiv Covida-19 Sputnjik V prometnulo se u prvoklasno političko pitanje, a ujedno i u svojevrsni misterij jer ga ruska vlada naveliko prodaje diljem svijeta iako je dinamika cijepljenja u samoj Ruskoj Federaciji neobično spora. "Diplomatski alat", "političko oružje", "propagandno oruđe", "potkopavanje evropskog jedinstva", pa i "novi hladni rat" fraze su koje se u evropskim političkim i medijskim krugovima sada rutinski koriste kako bi se opisao kaos koji je nastao zbog amaterskog upravljanja Evropske unije koronakrizom, no za koji je ipak najmanje odgovorna ruska država i njezino cjepivo. Vektorsko cjepivo Sputnjik V istraživačkog instituta Gamaleja odobrenje nacionalnog regulatornog tijela dobilo je još u kolovozu prošle godine, no prije provođenja treće faze kliničkih ispitivanja, što je pokrenulo prvi val skepse u zapadnim zemljama. U veljači je, međutim, u časopisu Lancet objavljeno da je u međuvremenu provedena treća faza pokazala efikasnost Sputnjika V od 91,6 posto, veću od cjepiva AstraZenece i Johnson& Johnsona.

Za rusku diplomatsku ofanzivu cjepivom stvari su tada krenule uzbrdo jer je u međuvremenu zbog vakcinskog nacionalizma SAD-a i Velike Britanije praktički došlo do obustave izvoza, pa se ruska vlada bacila na frenetično sklapanje dilova što za prodaju, što za proizvodnju cjepiva u tvornicama drugih zemalja. Do sredine ožujka Sputnjik V dobio je odobrenje za upotrebu u 50 država, a prema dostupnim podacima sveukupno je dosad naručeno 1,2 milijarde doza. Od toga bi većina trebala ići u Latinsku Ameriku, dok je 300 milijuna rezervirano za zemlje Afričke unije, a 100 milijuna doza za Indiju s kojom je dogovorena i proizvodnja. Ugovori o proizvodnji sklopljeni su ili se o njima pregovara s još dvadesetak država, od kojih je jedna Italija u čijoj se podružnici švicarske kompanije Adienne Srl ove godine planira proizvesti 10 milijuna doza. U kontekstu proizvodnje ruske vlasti spominju još i tvrtke u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj, a sve to događa se prije nego što je Evropska agencija za lijekove EMA odobrila upotrebu Sputnjika V, zbog čega su s najviših razina EU birokracije zaredale packe onim članicama koje su se upustile u samostalne pregovore. Šefica EMA-e Christa Wirthumer-Hoche na austrijskoj je televiziji dogovore s Rusijom čak nazvala "ruskim ruletom", zbog čega su iz Rusije zatražili ispriku.

Prva EU članica koja je od Rusije naručila cjepivo bila je Mađarska, nakon nje je to učinila i Slovačka u kojoj su dvije članice vladajuće koalicije zbog toga pozvale na ostavku premijera Igora Matoviča. U Češkoj je predsjednik države Miloš Zeman došao u sukob sa zdravstvenim vlastima jer je zatražio pomoć od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Oko Sputnjika se nećkaju još i Bugarska, Rumunjska, Estonija i Latvija, kao i Hrvatska čija je agencija za lijekove HALMED počela proučavati dokumentaciju, no malo je vjerojatno da će se vlada odlučiti za interventni uvoz.

Ipak, Mađarska je do početka ožujka dobila samo 325 tisuća doza od naručenih dva milijuna, a Slovačka 200 tisuća. Prema službenim ruskim podacima iz veljače dotad je bilo proizvedeno samo 10 milijuna doza. To pokazuje da Rusija ima priličnih poteškoća s proizvodnjom, a do njih je, pretpostavlja se, došlo i zbog specifičnosti Sputnjika V. On se, kako piše BBC, sastoji od dvije potpuno različite vakcine različitih vektora, što mu daje na efikasnosti ali usporava proizvodnju jer osim što treba proizvesti dvije, druga komponenta je i nestabilnija. Drugi uzrok podozrivosti prema ruskom nuđenju cjepiva tiče se iznimno niske razine procijepljenosti u samoj Rusiji. Iako ima jednu od najvećih stopa zaraze i smrtnosti u svijetu, dosad se prvom dozom cijepilo nešto manje od osam milijuna ljudi (oko četiri posto), uz veću procijepljenost u gradovima. Dinamika je u porastu u odnosu na veljaču, no statistika je ipak mizerna u odnosu na planiranih 68 milijuna cijepljenih do lipnja. Uz probleme u proizvodnji, nedavno istraživanje Centra Levada pokazalo je da čak 62 posto ispitanih ne želi primiti domaće cjepivo, što se pripisuje strahu od nuspojava, ali i konzervativnosti i općem nepovjerenju građana u establišment. Istraživanje je pokazalo i frapantan podatak da čak 64 posto ispitanih vjeruje da je Covid-19 umjetno proizvedeno biološko oružje.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više