Više od godinu dana od razornog potresa na Baniji trebalo je državi da, nakon provedenog javnog natječaja, izabere izvođače radova za zamjenske kuće na tom devastiranom području. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje izabrao je dakle za gradnju trideset tipskih kuća suhe drvene gradnje (model urbana) tvrtku Mipek d.o.o. iz Križa, za vrijednost radova u iznosu od 20,78 milijuna kuna s PDV-om, dok će ukupno trideset tipskih zidanih zamjenskih kuća (model tradicionalna) graditi Braniteljska socijalno-radna zadruga Izbor plus iz Zagreba i tvrtke PZC Brod d.o.o. iz Slavonskog Broda i Grand d.o.o. iz Županje, u ukupnoj vrijednosti od 24,7 milijuna kuna.

Taj izbor nije prošao bez kritika. Ponajviše u slučaju tvrtke Mipek u vlasništvu Marija Peteka, sina poduzetnika Kreše Peteka, vlasnika tvrtke Elektrocentar Petek i prvooptuženog u aferi Janaf. Nedavno je Uskok protiv bivšeg direktora Janafa Dragana Kovačevića treći put proširio istragu za primanje 6,2 milijuna kuna mita upravo od Peteka, koji je zauzvrat navodno dobivao unosne višemilijunske poslove s Janafom. Ni prošlost Marija Peteka nije manje kontroverzna: 2002. godine sudjelovao je u prometnoj nesreći sa smrtnim ishodom zbog čega je uvjetno osuđen, dok je 2010. osuđen na pet godina zatvora jer je u pripitom stanju ponovio isto prometno nedjelo, u kojem je poginuo drugi mladi vozač.

Prema informacija koje smo zatražili od Središnjeg državnog ureda, ispostavlja se da je Petekova tvrtka izabrana (isključivo) zbog financijski najpovoljnije ponude, koja je bila neznatno viša od procijenjene vrijednosti. Osim nje, ponude za gradnju tipskih kuća, ali skuplje, predali su Presoflex gradnja d.o.o. u iznosu od 22,4 milijuna kuna, dok je Jedinstvo Krapina d.o.o. za svoje usluge zatražilo 27 milijuna kuna; tvrtka Interventus d.o.o. nije udovoljila uvjetima natječaja.

Mario Petek na suđenju zbog prometne nesreće, 2009. (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)

Treba reći i da Mipek godinama posluje s državom: najizdašnije su poslovali 2018., kada im je isplaćena 661.000 kuna, pri čemu 603.000 s računa Ministarstva financija. Za one koji žele znati više, recimo i to da su u tvrtki u kojoj prosječna plaća iznosi tek 5,5 tisuća kuna ukupni prihodi u 2020., prema podacima objavljenima na stranici Poslovna Hrvatska, iznosili 35,2 milijuna kuna, s neto godišnjom dobiti od 79.800 kuna. Mipek uglavnom posluje s Državnim hidrometeorološkim zavodom, koji im je 2017. isplatio ukupno 293,5 tisuća kuna za usluge administracije i upravljanja. Godinu ranije te su usluge iznosile 195,5 tisuća kuna, dok je 2015. tvrtka iz proračuna primila ukupno 326.000 kuna.

"Odabrani ponuditelj tvrtka Mipek d.o.o. udovoljio je svim traženim zahtjevima: potvrda o nekažnjavanju sukladno propisanim odredbama Kaznenog zakona, potvrda o plaćanju poreza i doprinosa, potvrda o upisu u sudski registar, minimalnom ukupnom godišnjem prometu u tri godine, solventnosti, stručnom iskustvu i traženim referencama u visini 15 milijuna kuna te obrazovnoj i stručnoj kvalifikaciji stručnjaka", odgovorila je na naš upit Bernarda Tolić Alilov, glasnogovornica Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Pitali smo ih i zbog čega je to tijelo poništilo javnu nabavu za gradnju 60 tipskih kuća drvenom montažnom gradnjom (križno lamelirani nosači) na području proglašenja katastrofe – Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije. Odgovorili su da su u postupku javne nabave izgradnje tipskih kuća tehnologijom križno lameliranih nosača zaprimljene dvije ponude koje su više od Zakonom o obnovi predviđenih pragova, što je i razlog poništenja nadmetanja. "Predmetna tehnologija izgradnje pokazala se kao značajno skuplja od ostalih tehnologija i više se neće primjenjivati", obrazložili su iz državnog ureda.

Za gradnju trideset tipskih kuća suhe drvene gradnje odabrana je tvrtka Mipek u vlasništvu sina Kreše Peteka. "Odabrani ponuditelj tvrtka Mipek d.o.o. udovoljio je svim traženim zahtjevima", odgovorili su nam iz Središnjeg državnog ureda

Nadalje napominju da su izradili projekt izgradnje montažnih drvenih kuća tehnologijom roštiljne konstrukcije, na temelju kojeg je 26. siječnja pokrenut postupak nabave za izgradnju trideset zamjenskih obiteljskih kuća. U izradi je, napominju, i projekt montažnih kuća s metalnom konstrukcijom.

No ništa od tih silnih projekata nije još ušlo u realizaciju. Točne lokacije na kojima će se graditi tipske kuće metodom suhe drvene gradnje bit će poznate tek nakon potpisa ugovora s korisnicima. A tko su ti krajnji korisnici i koji su kriteriji za dodjelu tipskih kuća, stanovnici s potresnih područja mogu samo nagađati. Mnogi već sumnjaju u transparentnost cijelog postupka.

- Zalažemo se za brzu, kvalitetnu i uključivu obnovu grada Petrinje. A prije svega inzistiramo na transparentnosti. No zasad nema komunikacije s građanima, što je preduvjet za bilo koju vrstu obnove, a kamoli za najavljenu izgradnju trideset tipskih kuća. Kako nijedan od tih elemenata nije ispunjen, ne možemo reći da je obnova započela - kaže za Novosti Marta Kalfić, članica inicijative Petrinjsko proljeće.

Upravo su obnova i izgradnja jedino za čim žude ljudi na Baniji. Zasad dakle u organizaciji države nije izgrađena nijedna obiteljska kuća. Povremeno rade tek donatori. Otprilike pet i pol tisuća stanovnika Petrinje i dalje boravi u privremenom smještaju, u skučenim kontejnerskim nastambama ili u hotelskim sobama u toplicama u Topuskom pedesetak kilometara dalje.

Banijci nam skreću pažnju na to da su iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje građanima također nudili privremeni smještaj u državnim stanovima na području cijele zemlje. Lijepo od njih, ali ne ide to tako: mnogima u tom, dijelom ruralnom području nije lako otići i ostaviti stoku ili druge domaće životinje, a poseban problem predstavljaju provale i krađe u njihovim oštećenim nekretninama. Ne treba zanemariti ni činjenicu da bi odlazak podalje od mjesta prebivanja otežao njihovo putovanje do radnog mjesta, što bi mnogima moglo ugroziti ionako klimavu egzistenciju. Pa ipak, ima i onih koji dugoročno napuštaju zemlju i odlaze u nigdinu; u Petrinji u kojoj je potres izbrisao gradski centar, gdje nema dovoljno mjesta u vrtićima, u kojem izgradnja osnovne škole nije započela i gdje se na hladnoći čeka u redovima za liječnika, ljudi ne žele čekati Godota.

Marta Kalfić (Foto: Screenshot/Dnevnik.hr)

Naša sugovornica iz inicijative Petrinjsko proljeće kaže nam da su ljudi prilično iznervirani zbog svega i da nemaju vremena razmišljati tko je sve dobio na natječaju za gradnju kuća i stanova i koji su mu kriteriji prethodili, već se pitaju kako da njihova kuća što prije dođe na red za obnovu ili izgradnju. Svi već predugo žive u lošim uvjetima. U Petrinji je zaustavljeno rušenje objekata jer je za to potrebno imati čiste papire. No najvažnije pitanje koje se trenutno nameće upravo su kriteriji za obnovu i izgradnju, bez njih se ne može, a oni, smatraju građani, zasad ne postoje.

- Ispada na kraju da će netko tko ima nekoga tko će mu povući papire preko veze dobiti kuću prije nego možda neka obitelj s djecom kojoj je to prioritet, a upravo zbog toga što nema jasne liste kriterija. Stoga ćemo pokrenuti pitanje oko izgradnje tih trideset tipskih kuća suhom gradnjom, ali i drugih jer je, ako smo dobro shvatili Središnji ured i ministra graditeljstva, sve spušteno na lokalnu razinu. Dakle, grad Petrinja i njegova gradonačelnica Magdalena Komes trebali bi odrediti kriterije i sustav bodovanja po kojima bi se moja kuća s crvenom naljepnicom gradila, a nečija duga ne. No ni na društvenim mrežama ni na službenim stranicama grada nema ništa što bi sličilo na kriterije vezane uz obnovu i izgradnju. Očito da postoji tih trideset ljudi koji su dobili kuće po nepoznatim kriterijima - ističe Marta Kalfić.

- Naša gradonačelnica je izjavila da će ona prioritete za zamjenske kuće i stanove odrediti zajednički s drugim jedinicama lokalne samouprave i u suradnji sa Središnjim uredom, koji je u konačnici zaprimao zahtjeve građana. Mi još uvijek ne znamo gdje se će se primjerice graditi tih trideset kuća, a ako ćemo pratiti tempo onoga što je obećao državni tajnik Gordan Hanžek, u prvoj trećini veljače trebali bismo biti na preko dvjesto ugovorenih kuća za izgradnju - kaže Marta Kalfić.

Koliko god da su sretni zbog najavljene obnove, ona u njima ostavlja određenu gorčinu i strah od razdora: zbog životarenja i čekanja da se problemi riješe ljudi su sve tanjih živaca.

- Kada živite u kontejneru i čekate da vam netko kaže da li ste na redu za izgradnju kuće ili niste, onda je teško nekome vjerovati da se sve radi transparentno i po pravilima struke i javnih poziva - dodaje naša sugovornica.

Pribojavaju se i da su cijene gradnje i obnove, kao što su čuli od struke, nepotrebno napuhane. Kalfić to uspoređuje s milijunskim iznosima u primarnoj sanaciji kulturnih objekata u Petrinji, Glini i Sisku.

- Kada čujete da sanacija jedne zgrade koja ima status kulturnog dobra, odnosno sanacija krova na njoj košta nekoliko milijuna kuna, onda znate koliko su cijene prenapuhane. I ljudi se stvarno boje da će ta obnova biti prikazana puno skupljom nego što u stvarnosti jest. Mi mladi koji smo ostali ovdje imamo se razloga boriti zbog svojih obitelji i djece, ne smijemo dopustiti da grad propada - zaključuje Marta Kalfić i napominje da će se inicijativa Petrinjsko proljeće pozabaviti pitanjem transparentnosti i kriterija za obnovu.

Istaknimo i da je u nedavnom intervjuu Novostima predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac kritizirala način na koji je Središnji državni ured došao do projekata zamjenskih zgrada, nazvavši ga u potpunosti netransparentnim i kazavši da se ne zna tko je i na temelju kakvih stručnih kriterija odabrao projekte zamjenskih zgrada. Inače, u postupku javne nabave Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje za drugi kvartal ove godine predviđa izgradnju višestambenih zgrada u Topuskom (8,6 milijuna kuna), Vojniću (8,9 milijuna kuna), Slunju (3,3 milijuna), Glini (12,9 milijuna kuna), Gvozdu (14,6 milijuna kuna), Hrvatskoj Kostajnici (5,29 milijuna kuna), Novskoj (2,1 milijun kuna), Jasenovcu (2,9 milijuna kuna) i na nekoliko lokacija u Petrinji u vrijednosti od oko 25 milijuna kuna... Novca je u igri puno, a povjerenja iz brojnih i razumljivih razloga sve manje.