Novosti

Politika

Пoвeзивaњe мaњинских зajeдницa

Сусрeт прeдстaвникa нaциoнaлних мaњинa Зaгрeбa с њихoвим кoлeгaмa из Вукoвaрскo-сриjeмскe жупaниje: Нeриjeшeнo je питaњe прeдстaвникa нaциoнaлних мaњинa – oни зa рaзлику oд виjeћa нису прaвнa лицa, штo oтeжaвa финaнцирaњe

Razmjena informacija i iskustava, kao i stvaranje uslova za suradnju oko problema s kojima se suočavaju manjinske zajednice u različitim sredinama i susjednim državama, bile su svrha razgovora manjinskih vijećnika te predstavnika Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagreba s njihovim kolegama iz Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ) u Vukovaru, kao i sa čelnim ljudima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.

Delegacija zagrebačke koordinacije na čelu s predsjednikom Dušanom Miškovićem, zamjenikom Raškom Ivanovim i tajnikom Zoltanom Pirijem u kojoj su bili i predstavnici Grada Zagreba - pomoćnica pročelnika za promicanje ljudskih prava, civilno društvo i nacionalne manjine Elizabeta Knorr i dvoje vijećnika gradske skupštine, članova odbora za nacionalne manjine - Marko Torjanac i Dubravka Stamać - srela se s 9. septembra predstavnicima manjina i lokalnih vlasti u Vukovaru.

- U Zagrebu žive predstavnici svih dvadeset i dvaju manjina koliko ih ima u Hrvatskoj, od kojih 18 imaju svoja vijeća ili predstavnike, rekao je Mišković, dodavši da je Zagreb ostvario uslove za rad manjinskih vijeća i predstavnika. ‘U mogućnosti smo da uz logističku podršku koju nam pruža Grad Zagreb proizvedemo mnogo toga značajnog za manjine’, rekao je, ističući da je posjeta manjinskoj koordinaciji u Vukovaru početak procesa tokom kojeg će se ostvariti suradnja s manjinskim koordinacijama u drugim županijama.

- Naša koordinacija može pomoći drugima svojim iskustvima i savjetima, ali je nužno institucionalizirati tu suradnju - rekao je Mišković. Rozalija Jakometović, predsjednica županijske koordinacije i mađarskog županijskog vijeća naglasila je značenje moguće suradnje, ističući da sve manjine za svoj rad dobivaju isti iznos, dok je Zoltan Piri ukazao na mogućnost zajedničkih programa i projekata. U raspravi je ukazano da su i pored različite situacije po županijama neki problemi istovjetni, a jedan od njih je neriješeno pitanje predstavnika nacionalnih manjina – oni za razliku od vijeća nisu pravna lica, što otežava financiranje njihovih aktivnosti.

O utiscima sa sastanka pitali smo zamjenika župana Vukovarsko-srijemske županije iz redova srpske nacionalne manjine Đorđa Ćurčića.

- Zadovoljan sam da je došlo do ovog susreta. Ja kao pripadnik nacionalne manjine i čovek koji je u izvršnoj vlasti, svakako ću dati svoju podršku da probleme pokušavamo zajednički rješavati. Lokalna samouprava treba da ima više obzira prema nacionalnim manjinama, a ne da se hvali da su manjine bogatstvo, a kad treba da se rješavaju stvari koje se tiču nacionalnih manjina, da one budu na marginama - rekao je Ćurčić, izrazivši nezadovoljstvo solomonskim rješenjem po kojem sve manjine, bez obzira na brojnost svojih pripadnika, dobivaju isti iznos za djelovanje svojih institucija.

Svetislav Mikerević, predsjednik VSNM-a Vukovarsko-srijemske županije, izrazio je za ‘Novosti’ zadovoljstvo inicijativom povezivanja.

- Manjine su ograničene svojim djelovanjem, ali suradnja i udruživanje može pomoći u razmeni iskustva i mišljenja i provođenje nekih projekata - zaključio je Mikerević. Delegacija je na Memorijalnom groblju u Vukovaru odala počast stradalima u borbama za grad 1991. godine.

Narednog dana uslijedio je susret s predsjednikom Nacionalnog vijeća Hrvata u RS Slavenom Bačićem i predsjednikom izvršnog odbora NVH Darkom Sarićem Lukendićem. Bačić je naglasio dugotrajnu povezanost s predstavnicima Srba u Hrvatskoj, kao i na aktualna zakonska rješenja koje otežavaju rad njihove manjinske samouprave čije se vodstvo bira posrednim izborima, preko elektora.

‘Po popisu stanovništva, Hrvata u Srbiji ima 57.000 od toga oko 10.000 u Beogradu i središnjoj Srbiji’, rekao je Bačić, ističući kao problem određenu nezainteresiranost pripadnika hrvatske manjine u pojedinim sredinama za izjašnjavanje i učešće u aktivnostima, što je rezultat njihovog malog broja u tim sredinama. Sarić je naglasio da postoje osnovne i srednje škole u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku, ističući da mali broj učenika predstavlja ograničenje.

- Istina, službeni je minimum 15 učenika za odjeljenje, ali smo uspjeli postići da se nastava drži i za pet učenika - rekao je Sarić. Mišković i Piri izrazili su na kraju putovanja zadovoljstvo održanim susretima, naglasivši da se u narednom periodu moraju konkretizirati aktivnosti koje mogu proizići iz ostvarenih kontakata.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više