Kao uvod u obilježavanje Dana nacionalnih manjina grada Zagreba, u prostorijama Društva hrvatskih književnika, predstavljena je knjiga ‘Nacionalne manjine u Zagrebu’ urednika Filipa Škiljana.

- Cilj ove knjige je osvijestiti manjinama i većini da su nacionalne manjine jako mnogo utjecale na razvoj grada. Ljudi često ne znaju koji su istaknuti pripadnici nacionalnih manjina dali veliki doprinos Zagrebu i Hrvatskoj. Zato je ova knjiga izuzetno potrebna u vrijeme kad se nacionalne manjine u Hrvatskoj prozivaju i napadaju - rekao je Predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagreba Dušan Mišković.

Elizabeta Knorr, izaslanica gradonačelnika Milana Bandića, naglasila je da je knjiga kruna petnaestogodišnjeg rada Koordinacije i uspješne suradnje s gradskim vlastima. Prije 15 godina održani su prvi izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji su se udružili u Koordinaciju.

Po riječima Filipa Škiljana, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za migracije koji je napisao drugi dio knjige o povijesti nacionalnih manjina, a dio uredio, najveći posao napravila su sama vijeća i predstavnici nacionalnih manjina.

Prvi dio bavi se njihovim radom kroz 15 godina, uz popise vijećnika u svim mandatima. Treći dio sadrži popise stanovništva od 1880. do 2011. godine. Slijedi popis svih udruženja nacionalnih manjina koje djeluju u Zagrebu s njihovim kontaktima.

- Knjiga će poslužiti pripadnicima većinskog naroda i nacionalnih manjina da doznaju nešto o svojim nacionalnim manjinama jer to je kratki pregled povijesti manjina na području Zagreba - rekao je Škiljan, ističući da je o svakoj manjini nastojao dati mnogo podataka, tako i o onima čijih pripadnika je sada mnogo manje nego ranije. Knjigu štampanu u tiraži od 300 primjeraka će distribuirati Koordinacija. Pitali smo Škiljana koje su bile prve nacionalne manjine u gradu.

- Povijesni zapisi spominju Mađare, Latine – ljude koji su govorili neki od romanskih jezika, a onda i Nijemce. U crkvenom kontekstu svakako je najpoznatiji prvi zagrebački biskup Duh za koga je stajalo da je bio Čeh. Židovi dolaze u 14. stoljeću, ali su sredinom 15. izgnani iz grada u koji su se vratili mnogo kasnije. Pravoslavni Srbi i Grci dolaze krajem 18. stoljeća. Tu se radi o imućnim pojedincima i obiteljima. Prvaci ilirskog pokreta nosili su manjinsko porijeklo, a zanimljivo je da je po popisu iz 1880. Slovenaca u Zagrebu bilo 3.931 i da su činili 13,45 posto tadašnjeg stanovništva - rekao je Škiljan.

Podsjetio je na velike promjene u broju pripadnika nacionalnih manjina; nakon prvog svjetskog rata u gradu je bilo mnogo manje Nijemaca, Austrijanaca i Mađara. Za vrijeme NDH ustaše su pobili, iselili u Srbiju ili prekrstili velik broj Srba, a dio ih je stradao partizanima, dok se židovska zajednica nikad nije oporavila: od 10.200, kraj rata je preživjelo tek 2.000 zagrebačkih Židova.

Zato Škiljan smatra mislim da bi ovakva knjiga trebala postojati i u drugim županijama gdje živi veći broj nacionalnih manjina.