Novosti

Kronika

Povratak narodnih heroja

Vlasti Plaškog ostvarile primjernu obnovu antifašističke baštine: ‘Emotivno sam dirnuta obnovom spomenika nakon što su bezumno oskrnavljeni’ - poručila je Vesna Domany Hardy, nećaka narodnog heroja

U Centralnom mjesnom parku heroja u središtu Plaškog ponovo su postavljene obnovljene biste narodnih heroja NOB-a Branka Latasa, Steve Čuturila, Rade Šupice, Gaje Bunjevca, Roberta Domanya i Drage Štajbergera, koje su u taj park bile postavljene 1972. godine, a u proteklom ratu su oštećene ili nestale.

- Spomenici iz NOB-a našli su se u našoj sredini, kao i u mnogim drugima, na udaru ideoloških strujanja i koristoljublja. Nove biste u keramici izradili su kreativci iz naše lokalne zajednice, iz Ateljea Janja Gora. Željeli smo uz ovogodišnji Dan općine, vraćanjem ovih bisti u Centralni park, potvrditi svoje opredjeljenje za načela antifašizma i suradnje među narodima. Ta načela su svojim djelovanjem i smrću potvrdili ljudi pred čijim likovima danas stojimo, a ta načela stoje u temeljima današnje Hrvatske i evropske zajednice naroda čiji smo dio - kazao je Pero Damjanović, načelnik općine.

Branko Latas se kao 21-godišnjak vratio u rodni Plaški 1941. godine i organizirao ustanak. U Plaščansku dolinu izbjegli su Štajnberger iz Zagreba i Domany iz Orahovice, obojica Židovi čije su porodice stradale u Holokaustu. Njih dvojica, Latas i Čuturilo, strijeljani su 3. aprila 1942. godine iznad jame Balinka kod Ličke Jesenice, i to od dijela članova Plaščanske partizanske čete koji su prešli četnicima. Taj je događaj u historiografiji ostao poznat kao Pištenički puč ili puč u Ličkoj Jesenici. Tijela su im bačena u Balinku gdje su ih tek 1966. godine pronašli engleski speleolozi, a potom su sahranjena u zajedničkoj grobnici na plaščanskom groblju. Rade Šupica iz obližnjeg Vojnovca istaknuo se kao ustanik na području Suška i Hrvatskog primorja u borbi protiv talijanskih fašista koji su ga strijeljali 1942. godine. Narodnim herojima sva šestorica su proglašeni 1953. godine.

Rat je jedini preživio Gajo Bunjevac, rodom iz Međeđaka, koji je s Latasom 1941. godine organizirao Humski odred, a nakon pročetničkog Pišteničkog puča, razoružane partizane spasio od odvođenja u talijansko zarobljeništvo. Bio je istaknuti sudionik NOB-a i Drugog zasjedanja ZAVNOH-a u Plaškom.

Na otkrivanje bisti bila je pozvana i nećaka Roberta Domanyja, Vesna Domany Hardy, ali nije mogla doći pa se domaćinima obratila pismom zahvale.

- Obradovali ste me pozivom. Kao jedina preživjela od obitelji jednog od ovdje memoriranih palih heroja, Roberta Domanyja, posebno sam emotivno dirnuta odlukom obnavljanja spomenika nakon što je bezumno oskrnavljen u zadnjem ratu. Očuvanje memorije i poštivanje povijesti temelj je bilo kakve zajednice. Ne treba zaboraviti da je na temeljima antifašističke borbe sagrađena civilizacija današnje Evrope. Nažalost, kod nas ali i širom Evrope, te se tekovine olako zaboravljaju i negiraju u političkoj manipulaciji revidiranja povijesti. Zbog svega toga, vaša odluka o obnavljanju spomenika ima još veći značaj. Nažalost, mog strica Roberta, kojeg su pogubili četnici, nisam osobno poznavala jer sam imala tek nekoliko mjeseci, a njegov mlađi brat, moj otac Rudolf, stradao je od ustaša 1941. godine. Usprkos njihovom odsustvu u mom odrastanju, braća Domany bili su mi uzori i zvijezda vodilja. Kada se fašizam počeo širiti Evropom iz Italije i Njemačke bilo je prirodno pridružiti se antifašistima većinom okupljenima oko Komunističke partije, koja je bila u stanju organizirati otpor i ta se činjenica ne smije zaboraviti - stoji u pismu Vesne Domany Hardy.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više