Devedesetih je u Hrvatskoj iz školskih, tvorničkih, javnih i specijalnih knjižnica, bivših domova JNA, društveno-političkih organizacija i privatnih biblioteka zbog ideološki nepoćudnog sadržaja, zbog pisma kojim su pisane, zbog etničke ili političke pripadnosti autora, uklonjeno i uništeno više stotina tisuća knjiga koje su završile u kontejnerima, na ulici, ili u reciklaži.
Povodom 20. godišnjice Oluje, Galerija Nova pokrenula je akciju Otpisane. Tim povodom upućen je poziv za prikupljanjem i skeniranjem knjiga nasilno izbačenih iz knjižnica 1990-ih. ‘Donesite otpisane knjige u Galeriju Nova (Teslina 7, Zagreb) na skeniranje, potrudit ćemo se da ih skeniramo što više kako bismo ih mogli čitati i dijeliti na stranici www.otpisane.org’, poručuju organizatori. Početak akcije najavljen je za četvrtak, 18. juna, s početkom u 20 sati (Galerija Nova).
Izložba/akcija Otpisane temelji se na podacima o uništavanju knjiga u Hrvatskoj devedesetih koje je Ante Lešaje sabrao u knjizi Knjigocid – uništavanje knjiga u Hrvatskoj devedesetih (Profil &. SNV, Zagreb, 2012). Ono što Lešajina knjiga zorno pokazuje jest da kod uništavanja knjiga — kao, uostalom, i spomenika NOB-a - nije bilo riječi o ekscesima pojedinca, kako to tvrde službena očitovanja, nego o namjernom i sustavnom djelovanju koje simbolički sažima dominantnu politiku 1990-ih. Izložba/akcija zove se Otpisane jer se uklanjanje i uništavanje knjiga najčešće prikrivalo navođenjem otpisa kao legitimnog, uz obavezne samorazumljive izjave o nepodobnim knjigama, pisanim na ćirilici, ideološki neprihvatljivim, opasnim, štetnim, nepotrebnim itd… Otpisane nedvosmisleno situiraju ‘uništavanje knjiga’ u društveni kontekst u kojem se uništavanje ‘nepodobnih’ spomenika i knjiga događalo istovremeno s rušenjima kuća i ubijanjima ‘nepoćudnih’ građana, izvan i prije ratnih operacija, te je zato posvećena 20. godišnjici ‘vojno-redarstvene akcije Oluja’, završne vojne operacije onoga što se naziva ‘Domovinskim ratom’. U spomen na političku logiku kojom su izgnani i ubijani ljudi, izložba/akcija Otpisane, povodom 20. godišnjice Oluje vraća izbacivane knjige u javni arhiv dostupan svima.
Izložba/akcija napravljena je u suradnji s projektom Javna knjižnica koji vode Marcell Mars i Tomislav Medak. Projekt tematizira ideju javne knjižnice kao institucije općeg prava na znanje, izuzetka od tržišta i društvene solidarnosti koja je, kao i mnogi drugi javni i zajednički resursi, podvrgnuta intenzivnoj komercijalizaciji i pritiscima koji ukidaju prostor zajedničkog. Osim dokumentarnih materijala, prikupljenih ‘otpisanih’ knjiga i skenera za njihovo digitaliziranje, izložba/akcija uključuje radove i performanse umjetnika Antonia Grgića, Siniše Ilića, Božene Končić-Badurine, Siniše Labrovića i Luize Margan.
U svojim ratnim dnevnicima George Orwell primjećuje da skandal koji poprimi goleme razmjere postaje nevidljiv. No protiv normalizacije skandala potrebno je djelovati. Jasno je da umjetnost sama ne može preokrenuti posljedice političkih zbivanja i vojnih akcija po živote i sudbine pojedinaca (poginulih, ubijenih, izbjeglica, ali i počinitelja i svjedoka), ali može biti djelatna unutar područja kulture. Prikupljanje i digitaliziranje knjiga, njihovo arhiviranje i diseminacija simbolički su čin kojim hrvatska kulturna javnost prihvaća i svoj dio odgovornosti. Više o projektu pročitajte ovdje.
’U svrhu daljnjeg i potpunijeg istraživanja procesa uništavanja knjiga u Hrvatskoj devedesetih, pozivamo vas da vlastita svjedočanstva ili saznanja o uništavanju knjiga pošaljete na adresu: otpisane@gmail.com’, poručuje kustoski kolektiv WHW (Što, kako i za koga) i Multimedijalni institut, suorganizatori ovog projekta.
