Novosti

Politika

Povratak u formalno normalno

Za razliku od Trumpovog agresivnog etnonacionalizma i fašistoidnog populizma, od novog američkog predsjednika Joea Bidena se očekuje da u politiku vrati dijalog, uvažavanje i međunarodnu suradnju. Međutim, Bidenovi kritičari upozoravaju da će trampizam opstati i nakon Trumpa ukoliko demokrati nastave iste probleme rješavati s više istih politika

Large 1

Joe Biden i Kamala Harris (foto Carlos Baria/Reuters/PIXSELL)

Na izborima nedavno održanima u Sjedinjenim Državama napokon je svrgnut Donald Trump, predsjednik kojega su mnogi u Americi i izvan nje nazivali "aberacijom" pa stoga jedva dočekali da ga se riješe i vrate u stanje koje se obično naziva normalnim. Uz rekordnu izlaznost od 66,5 posto ili 160 milijuna birača, demokratski protukandidati Joe Biden i Kamala Harris dobili su rekordnih 50,6 posto ili 76 milijuna glasova, a time i većinu elektora potrebnih za prolazak na izborima. Demokratska stranka zadržala je većinu u Zastupničkom domu, ali s manje zastupnika nego što ih je imala u prijašnjem sazivu, dok će novi sastav Senata biti poznat tek u siječnju, nakon što se zbog posebnih pravila u Georgiji održi još jedan krug izbora.

Obrise svojih politika Biden je već dao osnivanjem radne skupine za borbu protiv epidemije Covida-19 i najavom mjera koje se tiču povećanja minimalne plaće i bolje dostupnosti zdravstvene zaštite i obrazovanja

Donald Trump pokrenuo je, međutim, niz sudskih tužbi kojima će pokušati osporiti rezultate, a iako je njegov očajnički pokušaj da ostane na vlasti u prvim danima nakon izbora izazivao više podsmjeha nego zabrinutosti, glavni državni odvjetnik Bill Barr dao mu je za pravo autoriziravši istragu njegovih navoda prije završetka brojanja glasova, što nije uobičajena praksa. Trump je započeo i s nizom smjena najviših dužnosnika u institucijama kao što su Ministarstvo obrane i Nacionalna sigurnosna agencija, a spekulira se i o smjenama šefova CIA-e i FBI-ja, što implicira da će, ako mu osporavanje izbora ne prođe na sudu, pokušati zadržati kontrolu nad onim što se kolokvijalno naziva "dubokom državom".

Ako za Bidena i Harris unatoč Trumpovom pokušaju puča sve pođe prema planu, oni bi u siječnju trebali postati novi predsjednik i potpredsjednica države, nakon čega bi se stvari za Ameriku i za ostatak svijeta trebale nastaviti prema formuli business as usual. No što točno sačinjava tu normalnost za kojom su tijekom četiri godine Trumpovog mahnitanja žudili milijuni zgroženih i šokiranih ljudi u Americi i izvan nje, tema je o kojoj raspravljaju svi koji dišu lijevo od izabranih dužnosnika.

Joe Biden percipira se kao oličenje upravo te normalnosti kojoj se ljudi žele vratiti, obiteljski čovjek koji već desetljećima živi od senatorske plaće i redovito prijavljuje porez, za razliku od nekretninskog tajkuna Trumpa opterećenog istragama za financijske malverzacije. Za razliku od Trumpovog agresivnog etnonacionalizma i fašistoidnog populizma kojima je mrcvario žene i pripadnike manjina, te frontalnih napada na institucije liberalne demokracije kojima je ohrabrivao slične desne populiste diljem svijeta, od Bidena se očekuje da u politiku vrati dijalog, uvažavanje i međunarodnu suradnju. Obrise svojih politika on je već dao osnivanjem radne skupine za borbu protiv epidemije Covida-19 i najavom mjera koje se tiču povećanja minimalne plaće i bolje dostupnosti zdravstvene zaštite i obrazovanja, a na globalnom planu povratka SAD-a u Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Pariški klimatski sporazum, te revitalizaciju globalnog poretka u okviru NATO saveza, sa svime što taj poredak podrazumijeva.

Donald Trump

Donald Trump (Foto: Carlos Baria/Reuters/PIXSELL)

Biden je, drugim riječima, političar ekstremnog centra od kojega se očekuje da očuva status quo koji ugrožavaju dva navodno jednako opasna populizma, desni koji je utjelovio i na višu razinu uzdignuo Donald Trump, i onaj lijevi koji je predstavljao njegov demokratski protukandidat Bernie Sanders.

Za razliku od Bidena koji nije ni skrivao da mu se predizborni program ne svodi na puno više od micanja Trumpa, Sanders je bio kandidat čiji je program ciljao na razgradnju postojećih struktura moći. Zbog toga ga je taj isti establišment izbacio iz igre i na njegovo mjesto doveo čovjeka koji, kako u Guardianu piše Janis Varufakis, neće propitivati okolnosti koje su dovele do ekonomske krize 2008. i posljedičnog rasta nejednakosti, od kojih je profitirao upravo Donald Trump. Štoviše, kako u magazinu Current Affairs piše Nathan J. Robinson, demokratski establišment više je energije potrošio na demoniziranje Sandersa prokazujući ga kao "neelektabilnog" zbog toga što je socijalist, nego protiv samoga Trumpa, unatoč tome što je Sanders imao impresivnu organizacijsku strukturu, program za borbu protiv materijalnih uzroka problema većine stanovništva i dobar rejting među pripadnicima rasnih manjina, naročito Latinoamerikancima, demografskoj skupini koja je na ovim izborima zabilježila najveći porast izlaznosti (s 12,6 milijuna 2016. na 20,6 milijuna).

Novinar Glenn Greenwald napisao je da bi krema američkih liberala trebala objasniti po čemu su to Trumpova zlodjela bez presedana u usporedbi s vojnim intervencijama i programima otmica i torture koji su se događali i za vladavine demokrata

Nekoliko dana nakon izbora Alexandria Ocasio-Cortez, najistaknutija predstavnica progresivnog krila Demokratske stranke, dala je intervju u kojemu je upozorila da bi stranka mogla izgubiti međuizbore koji će se održati za dvije godine ukoliko vodstvo odustane od progresivnih ciljeva. Ocasio-Cortez ovime je označila kraj moratorija na sukobe između vodstva stranke i lijevog krila koji je uspostavljen kako bi se pobijedilo Trumpa, te ocijenila izrazito opasnom činjenicu da neki vodeći demokrati izborni uspjeh pripisuju Johnu Kasichu, bivšem republikanskom guverneru Ohija koji je u kampanji podržavao Bidena. Isti ti vodeći demokrati, okupljeni u korporativnom krilu stranke, smatraju da su antirasistički protesti Black Lives Matter i inzistiranje na ekonomskom programu koji bi se temeljio na Novom zelenom dogovoru doveli do toga da su demokrati izgubili mjesta u Kongresu. Po njima, stranka bi se u sljedeća dva mjeseca trebala okrenuti Trumpovim biračima kako bi pobijedila na izborima u Georgiji, dobila većinu u Senatu i tako bila u prilici provoditi program bez zakonodavnih sabotaža republikanaca.

Ocasio-Cortez i još tri progresivne zastupnice zaslužne su za to što je Biden pobijedio u njihovom državama, prije svega time što su neumorno radile u aktivističkim kampanjama na terenu, zagovarajući progresivne politike za koje su i istraživanja javnog mnijenja pokazala da ih većina građana podržava, primjerice javno zdravstvo, kontrolu nošenja oružja, pravo na pobačaj i ukidanje imigracijskih restrikcija. No kako sada stvari stoje, demokratsko vodstvo sklonije je stavu da je formula za osvajanje Senata daljnje pomicanje prema centru jer se smatra da je zahvaljujući tome Biden uspio prodrijeti u neka tradicionalno republikanska uporišta.

Prema istraživanju koje je krajem listopada proveo New York Times, podaci prikupljeni na temelju poštanskih brojeva donatora pokazali su da je kampanja Joea Bidena prikupila daleko više donacija nego ona Donalda Trumpa u najbogatijim dijelovima Amerike. List je analizirao izvore 1,8 milijardi dolara koje je od travnja doniralo 7,6 milijuna ljudi, pa ustanovio da je, osim s istočne i zapadne obale, Bidenu ovog puta podrška stizala i od dobrostojećih, visokoobrazovanih bijelaca koji su ranije činili republikansku bazu, primjerice u Teksasu. Od domaćinstava s prihodima iznad 100 tisuća dolara Biden je dobio 486 milijuna dolara, a Trump samo 167 milijuna. Samo na jednom poštanskom broju na Upper West Sideu u New Yorku Biden je dobio osam milijuna dolara, a na razini cijeloga grada 85,6 milijuna dolara.

Poruka za Trumpa s njujorških ulica

Poruka za Trumpa s njujorških ulica (Foto: SMXRF/PA Images/PIXSELL)

Uz stranačko vodstvo i ekonomske elite, za povratak u "normalno" pobrinuli su se i vodeći liberalni mediji, a gledatelji koji su izbore pratili na televiziji Fox News mogli su i u real timeu vidjeti kako ta moćna mašinerija republikanske propagande okreće leđa Trumpu. Primjer koji dobro ilustrira kakva je panika u vrijeme kampanje vladala među vodećim medijima tiče se pak priče koju je nekoliko tjedana prije izbora objavio desni tabloid New York Post, koji je kao i Fox News u vlasništvu australskog medijskog mogula Ruperta Murdocha. U tekstu su se reciklirale odranije poznate insinuacije prema kojima je Joe Biden vršio pritisak na tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da smijeni državnog odvjetnika koji je istraživao njegovog sina Huntera, člana upravnog odbora tamošnje energetske kompanije Burisma. Ovog puta te su insinuacije bile potkrijepljene dokumentima čiju autentičnost Bidenovi nisu osporavali.

Hunter je u ukrajinskoj Burismi dobivao 50 tisuća dolara mjesečno, iako nije imao radnog iskustva u energetskom sektoru, a njegov otac, u to vrijeme potpredsjednik SAD-a, Porošenku je prijetio uskratom kredita ukoliko ne smijeni tužioca, čime se i sam javno pohvalio. Iako nikada nije dokazano da je Joe Biden kod ukrajinskog predsjednika intervenirao kako bi zaštitio sina od eventualnih nezakonitih radnji, nijedan liberalni medij nije se uoči izbora ovime bavio, dok su Facebook i Twitter blokirali dijeljenje spornog teksta, a Twitter na čak dva tjedna i kompletni New York Post.

Nagrađivani američki novinar Glenn Greenwald, jedan od nekolicine s kojima je surađivao američki zviždač Edward Snowden, uoči izbora zbog pisanja o ovome dao je otkaz na portalu The Intercept, kojemu je bio jedan od osnivača. Greenwald je otišao nakon što mu je tekst o ukrajinskim poslovima Bidenovih cenzuriran, što su njegovi urednici nazvali "djetinjastim ispadom bijesa". Poznata kanadska autorica Naomi Klein, također suradnica The Intercepta, na Twitteru je izrazila čuđenje što je uopće išao "potencirati ovakvo smeće u ovom trenutku povijesti". Greenwald se već ranije zamjerio uredništvu The Intercepta iskazivanjem skepse prema službenom narativu Demokratske stranke o ruskom uplitanju u predsjedničke izbore 2016., pa je na kraju i otišao s portala koji inače financira Pierre Omidyar, donator Demokratske stranke i vlasnik još jednog tehnološkog giganta, e-Baya. Greenwald je kasnije, na svome blogu, opisao kako su bivši operativci CIA-e objavili otvoreno pismo u kojemu su navode New York Posta nazvali "ruskom podvalom", pa ustvrdio da bi krema američkih liberala koja je sada zbila redove da obrani demokraciju trebala objasniti po čemu su to Trumpova zlodjela bez presedana u usporedbi s vojnim intervencijama, programima otmica i torture te masovnog prisluškivanja i masovnih deložacija koji su se događali i za vladavine demokrata.

Otprilike u istom tonu razmišljaju i brojni drugi kritičari Demokratske stranke, koji smatraju da će trampizam kao specifična vrsta desnog populizma opstati i nakon Trumpa ukoliko demokrati s Bidenom i Harris ne učine radikalan rez umjesto da iste probleme rješavaju s više istih politika. Ako to ne naprave, piše primjerice Zeynep Tufekci u The Atlanticu, republikanci nemaju razloga biti nezadovoljni – Trump je prošao bolje nego na prošlim izborima, zabilježili su uspjehe među bijelim ženama, Afroamerikancima i Latinoamerikancima, a Vrhovni sud nakrcali konzervativnim sucima koji će sada nesmetano provoditi njihovu ideološku agendu. Ukoliko demokrati nastave po starom, to su sve, smatra ova autorica, savršeni uvjeti da se na izborima 2024. ponovno kandidira Trump ili neka njegova talentiranija i kompetentnija, a time i opasnija verzija.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više