>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Povratak u hašku ćeliju

Aleksandru Vučiću neće pomoći emotivni pristup: srpska Vlada morat će uhapsiti Šešelja i isporučiti ga Haagu, bez obzira na to što se krije iza haškog loptanja s dotičnim optuženikom i bez obzira na to kako sve to doživljava premijer

Šešelj

Žalbeno vijeće Haškog tribunala, nakon intervencije Tužiteljstva, odlučilo je u ponedjeljak da se Vojislav Šešelj, optuženik za ratne zločine, ima vratiti u hašku ćeliju jer je prekršio pravila uvjetnog i privremenog puštanja na slobodu. Od povratka u Beograd u studenome prošle godine Šešelj gotovo da i nije radio ništa drugo nego zloupotrebljavao slobodu, a sad mu, naravno, ne pada na pamet da se dobrovoljno vrati u Haag. Sve to bilo je povod emotivnom izljevu Aleksandra Vučića, premijera Srbije, koji je uvjeren da iza cijele priče s puštanjem Šešelja iz Haaga i aktualnim nalogom da ga se vrati u pritvor stoji samo politička malicioznost Sjedinjenih Država i Europe prema njemu lično, Aleksandru Vučiću, i državi Srbiji: radi se, po njemu, o pokušajima političkog testiranja i discipliniranja Srbije, što rezultira nestabilnošću u cijeloj regiji. Vučiću neće pomoći emotivni pristup: srpska Vlada morat će uhapsiti Šešelja i isporučiti ga Haagu, bez obzira na to što se krije iza haškog loptanja s dotičnim optuženikom i bez obzira na to kako sve to doživljava premijer Vučić.

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je da Srbija sad treba dokazati da je demokratska zemlja, ali nije se zaustavio samo na tome. Prema izvještaju Tportala, Milanović je sa Šešelja, koristeći se neupućenošću u proces protiv spomenutog srpskog ratnog huškača, prešao na rad haškog Tužiteljstva, kojemu je spočitnuo bavljenje Antom Gotovinom i ‘Olujom’, premda ‘tu nije bilo ničega’. Ničeg osim više stotina pobijenih civila, opljačkanih i spaljenih kuća, te nasilno promijenjene etničke i demografske slike oslobođenog područja, za što nitko nije pravomoćno osuđen ni u Haagu ni pred hrvatskim sudovima.

Parada

U skladu s takvim shvaćanjem ‘Oluje’, premijer Milanović priprema i veliku vojnu paradu u povodu dvadesete obljetnice rečene operacije. Čini se da je u tome došlo do suglasja i s vrhovnom zapovjednicom Oružanih snaga Kolindom Grabar-Kitarović: 4. kolovoza vojna parada u Zagrebu, 5. kolovoza tradicionalna proslava u Kninu. Bit će to dakle dvodnevno predizborno nadmetanje u hrvatstvu, to jest u prešućivanju zločina i etničkog čišćenja u ‘Oluji’, između premijera Milanovića i njegovih ministara s jedne i predsjednice Grabar-Kitarović i njezinih stranačkih kompanjona s druge strane: Milanović će u tom dokazivanju pravovjernog i slijepog domoljublja, naravno, biti poražen i usput kompromitiran u jednom dijelu biračkog tijela na čije bi glasove mogao računati. Ili kako je u intervjuu ‘Večernjem listu’ kazala Danijela Dolenec sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti: ‘Smatram da SDP do danas nije pronašao izlaz iz klopke, gdje se stalno iznova moraju dokazivati – da su i oni branitelji, da i oni vole Hrvatsku, da i među njima ima vjernika. Upravo zbog toga i sada, kada je na vlasti, SDP bilježi seriju teško razumljivih ustupaka konzervativnim zahtjevima, od vjerskih do braniteljskih. Ja to tumačim time što stranka i danas nije sigurna u vlastiti raison d’etre, a onda ne može ni uvjerljivo i dosljedno vladati.’

Glavaš

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu opet je pustilo Branimira Glavaša na slobodu: izišao je iz Bolnice za osobe lišene slobode, u koju je dospio zahvaljujući štrajku glađu. Državno odvjetništvo žalit će se na odluku Županijskog suda, pa će o Glavaševom statusu opet presuđivati Vrhovni sud, ali prema kriterijima Vrhovnog suda – objavljenima u ponedjeljak – Glavašev istražni zatvor ionako ne bi smio trajati duže od 5. lipnja ove godine. Po dolasku u Osijek, Glavaš – nepravomoćno osuđen zbog ratnih zločina nad Srbima 1991. godine – nije propustio priliku da održi politički govor u kojem je sebe opet proglasio žrtvom politički motiviranog pravosuđa. ‘Imao sam suđenje koje je bilo krajnje nekorektno, nepošteno i nezakonito. Iz petnih žila borit ću se da se naše pravosuđe stabilizira i očisti, da u njemu rade stručni i sposobni ljudi koji vole svoju domovinu, što sada nije slučaj. Nadam se da će buduća vlast riješiti taj problem’, izjavio je optimistični Glavaš.

Ambasador

Mate Knezović, predsjednik nečega što se zove Obiteljskom strankom, poslao je pismo norveškom veleposlaniku u Hrvatskoj Henriku Ofstadu: prosvjedovao je protiv veleposlanikove podrške novoosnovanoj Antifašističkoj ligi, objašnjavajući mu da je Titov antifašizam samo krinka iza koje se kriju zločini komunizma, i tražeći ispriku. Ambasador Ofstad brzo je odgovorio Knezoviću: ‘Odao sam počast partizanima koje su nacisti poslali u Norvešku, njih 4268, i koji su potom zatočeni u koncentracijskim logorima. Mnogi od njih su preminuli, no neki su uspostavili prijateljstva s lokalnim norveškim stanovništvom i zahvaljujući njihovoj pomoći uspjeli prebjeći u Švedsku. Mnoge od tih obitelji održavaju prijateljske odnose i u drugoj ili trećoj generaciji. Njegovo veličanstvo kralj Olaf V. je 1976. godine otkrio spomenik partizanima koji su svoje živote dali boreći se protiv nacizma i fašizma. Mi, Norvežani, s ponosom ih se sjećamo. (…) Pretpostavljam da ste razumjeli da se neću niti želim ispričati zbog odavanja počasti vašim sunarodnjacima koji su se tijekom Drugog svjetskog rata borili protiv nacizma. Umjesto toga, iskoristit ću ovu priliku da im se u ime norveškog naroda i u osobno ime od srca još jednom zahvalim.’
1/1