Usvajanjem prijedloga budžeta za 2016. i odbijanjem amandmana zastupnika nacionalnih manjina, saborska većina i vlast nastavile su trend smanjivanja sredstava za manjine u Hrvatskoj. Nastavljeno je i ugrožavanje položaja nekih ranjivih grupa kao što su povratnici i bivši nosioci stanarskog prava koje treba stambeno zbrinuti ili im obnoviti kuće i stanove.
U odnosu na lanjskih 35.700.500 kuna koje Savjet za nacionalne manjine RH dobiva za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina, za ovu je namjenu u 2016. predviđeno 31.839.500 kuna, dakle oko 4 milijuna manje.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina lani je kroz programe nacionalnih manjina sredstva od 15,9 miliona kuna isplaćivao njihovim krovnim organizacijama. Ove godine u tu namjenu predviđeno je 14,4 milijuna, pa smanjenje iznosi 1,5 milijuna.
Na smanjenje korisnicima sredstava za obnovu i stambeno zbrinjavanje, amandmanima je upozorio Klub zastupnika SDSS-a i Narodne stranke-Reformista. Ukupan iznos sredstava za Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (DUOSZ) smanjen je za 20,7 posto pa sada iznosi nešto više od 24 miliona kuna. Točnije, sredstva za naknade ulaganja u zauzetu imovinu smanjuju se za čak 75 posto, za obnovu i izgradnju ratom oštećenih kuća za 26 posto, za poticaje obnove kuća 43,9 posto, a za stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava za 38,7 posto. DUOSZ-u su smanjena sredstva za realizaciju ovog programa, a ostalo je za rješavanje oko 1.500 zahtjeva za obnovu, među kojima ima i onih podnesenih još 2004. godine.
Ukupan iznos sredstava za Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (DUOSZ) smanjen je za 20,7 posto pa sada iznosi nešto više od 24 miliona kuna
Predviđenih 4,9 miliona kuna je nedovoljno za stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskih prava zbog 3.000 neriješenih zahtjeva i oko 500 pozitivno riješenih zahtjeva, ali bez dodjele stambenih jedinica.
- Kako se radi o obavezi da će Hrvatska riješiti sve preostale slučajeve stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava preuzetoj pri ulasku u EU, postoji i obaveza za zatvaranje ovog programa, naglašeno je u amandmanu kluba SDSS-a i Reformista. Odbijeni su i amandmani kojima se tražilo povećanje predloženih 4.080.000 kuna za sufinanciranje EU projekata na potpomognutim i drugim specifičnim područjima.
- Predviđena sredstva nisu dovoljna niti za pokrivanje pomoći tijelima lokalnog i regionalnog nivoa, posebno za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata na EU natječaje. Smanjujemo im mogućnost za povlačenje sredstava nužnih za realizaciju projekata od vitalnog interesa za razvoj, ocijenili su u SDSS-u. Amandman je odbijen, kao i onaj kojim se uz predviđenih 40 miliona kuna za razvoj potpomognutih područja, tražilo dodatnih deset miliona kuna.
Traženim i odbijenim povećanjem za deset miliona kuna htjelo se područjima koja u velikoj mjeri zaostaju od hrvatskog prosjeka razvijenosti osigurati dodatne mjere gospodarskog i društvenog razvitka, u cilju što bržeg ujednačavanja razvijenosti u odnosu na ostale dijelove Hrvatske.
Budžet je, kako se zna, usvojen s 80 glasova ‘za’. Petorica od osmero zastupnika manjina - Milorad Pupovac, Mile Horvat, Furio Radin, Šandor Juhas i Veljko Kajtazi, koji su bili suzdržani prilikom usvajanja prijedloga budžeta na Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine, nisu bili prisutni prilikom izglasavanja. Cijelu situaciju oko budžeta, odbijanja amandmana i odsustva s glasanja, objašnjava zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.
- Razgovarali smo s predstavnicima vlade - premijerom i ministrom financija oko proračuna, posebno oko stavki koje su važne za srpsku i druge zajednice u Hrvatskoj. Kad su u pitanju Srbi, posebno su važne stavke obnove stambenog zbrinjavanja i naravno, pomoći programima ključnih institucija u Hrvatskoj. Tu nismo mogli napraviti značajniji napredak, posebno ne u programima obnove i stambenog zbrinjavanja i razvoja, budući da su svi naši amandmani odbijani, a dana obećanja nisu bila dovoljno čvrsta. Odlučili smo da ovaj put ne sudjelujemo u glasanju, ali smo izrazili spremnost da nastavimo razgovore oko svih pitanja koje nismo mogli usuglasiti, što zbog vremenskog tjesnaca, što zbog nedovoljnog razumijevanja, rekao je Pupovac.
Radin: nisu htjeli pregovarati
- Život ide dalje i manjine će se morati snaći s manje novaca. U Savjetu će se novci dijeliti po projektima, pravedno kao i do sada, pa nitko neće biti oštećen kaže zastupnik Talijana Furio Radin, koji smatra da je teško pregovarati o sredstvima ako se ne pregovara o programima manjina.
- Vladi smo dali zajednički program s 18 točaka koji se tiče naših prava, i to ne novih prava, nego garancija da će se zadržati prava koje smo do sada imali. O ovom dokumentu se nije htjelo pregovarati i zato nisam mogao glasati za proračun . Da je prihvaćen naš politički program, ja bih za proračun glasao i bez prihvaćenih amandmana jer je meni od novaca bitnija garancija da će se poštovati prava manjina, izjavio je Radin. Za činjenicu da su neki manjinci (Mirko Rašković, Vladimir Bilek i Ermina Lekaj Prljaskaj) ipak glasali ‘za’, Radin je rekao da su nekima interesi manjina važni, a nekima su dovoljne financijske potpore pa su glasali za proračun. Zastupnik Mađara Šandor Juhas je također protiv smanjenja sredstava Savjetu za nacionalne manjine.
- Manjinske udruge su često jedini nositelj kulturnog života u ruralnim krajevima, rekao je Juhas i dodao da će biti teško ne samo održati postojeći standard, nego uopće raditi.
