Četrdeset i četiri organizacije civilnog društva uputile su zajedničku reakcija na prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama, upozoravajući kako praćenje svakog mobitela u zemlji nije mjera zaštite od koronavirusa nego nepotrebno kršenje ljudskih prava.
‘Svi se svakodnevno odričemo za život važnih aktivnosti, pokazujući strpljenje, odgovornost i povjerenje prema nadležnim institucijama. No to povjerenje dano političarima i političarkama bit će narušeno ako mjere koje se donose ne budu pažljivo usmjerene na suzbijanje zaraze i njenih posljedica, već ih vlast krene zloupotrebljavati neograničenim praćenjem mobitela svake osobe u Hrvatskoj. Nažalost, neki od postupaka Vlade, uključujući i nedavni neuspješan prijedlog premijera Plenkovića da Sabor preda svoje ovlasti Vladi te najave izmjena radnog zakonodavstva kojima bi se smanjila prava radnika ostavljaju mjesto za sumnju u namjere koje stoje iza vladinih mjera i mogle bi dovesti u pitanje sve ono što je do sada učinjeno dobro’, navodi se u reakciji koju su, između ostalih, potpisali Centar ma mirovne studije, Gong, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju - BRID, Document, Kuća ljudskih prava i Inicijativa mladih za ljudska prava.
Zadnji zabrinjavajući potez je Vladin prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji predviđa mogućnost praćenja lokacije svakog mobitela u Hrvatskoj, čime mjera nadilazi svrhu zaštite javnog zdravlja, poručuju organizacije civilnog društva. Dodaju da je mjera neučinkovita jer ju je jednostavno izigrati ostavljanjem mobitela kod kuće. Također, ne postoje nikakve odredbe o duljini trajanja mjere praćenja niti je propisan način postupanja s prikupljenim podacima, odnosno njihovo čuvanje i uništavanje, kao ni nadzor nad prikupljanjem podataka.
‘Nitko ne spori potrebu učinkovite borbe protiv zaraze COVID-19, međutim predviđene mjere nisu učinkovite niti su primjerene te otvaraju mogućnost zlouporabe za neovlašteno prikupljanje, obradu i dijeljenje privatnih podataka građana’, navodi se u reakciji.
Organizacije civilnog društva upozoravaju da predložene mjere ograničavaju ustavna prava i podsjećaju da u takvim slučajevima Ustav u članku 17. propisuje da se privremena ograničenja ustavnih prava moraju donijeti dvotrećinskom većinom, a ne običnom kako to želi učiniti vladajuća koalicija.
‘U ovakvim izvanrednim situacijama, kada je smanjen prostor i vrijeme za široku demokratsku raspravu, potrebno je da se privremena ograničenja ljudskih prava donose širokim konsenzusom saborskih zastupnika. Način na koji će se ograničiti širenje zaraze i njenih posljedica nije nevažan - zadaća Vlade, Sabora i ostalih nadležnih institucija nije samo spriječiti širenje zaraze nego spriječiti širenje zaraze na način koji iza sebe neće ostaviti spaljenu zemlju, oslabljenu demokraciju i ljude lišene prava koja im pripadaju. Želimo odgovornu vlast, solidarno društvo i da se odnosi svih ljudi i institucija u Hrvatskoj temelje na povjerenju’, zaključuje se u reakciji.
