Dugogodišnji sudski procesi za političku korupciju postali su modus operandi hrvatskog pravosuđa, a ni najodvažniji analitičari ne usude se prognozirati njihov pravomoćni kraj. U jedan smo se ipak, na primjeru nedavno preminulog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, uvjerili: zbog dugotrajnosti postupka – optuženik je preminuo. Bandić tako nije dočekao pravorijek za korupcijske afere koje su ga godinama u stopu pratile. Spomenimo prije svega aferu "Agram", zbog koje je bio pritvoren 2014. i 2015., a u kojoj je optužnicom zahvaćeno još 16 njegovih suradnika, kao i dva trgovačka društva, radi pronevjere 25 milijuna kuna u malverzacijama s gradskim zemljištem.
Bandićev je slučaj tek jedan u nizu sličnih za korupciju. Bivši premijer i HDZ-ov predsjednik Ivo Sanader se više od desetljeća povlači po sudovima, prikazujući se nerijetko u javnosti žrtvom političkog progona. Samo u slučaju "Planinska" pravomoćno je osuđen na šest godina zatvora, no svi ostali brojni postupci još traju. Optužnica za aferu "Fimi medija", u kojoj se tereti i HDZ, podignuta je davnog prosinca 2011. godine. Bio je osuđen, ali je postupak ponovljen i još nije okončan, a nisu pravomoćno okončani ni predmeti "Hypo", "Ina-MOL" i "HEP-Dioki". Među dugotrajnim postupcima je i onaj protiv bivšeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadana Vidoševića, koji je uhićen u studenom 2013. u aferi "Remorker", gdje ga je Uskok optužio da je uz pomoć Igora Premilovca nezakonito izvukao 36 milijuna kuna iz HGK. Iako se Premilovac uz priznanje krivnje već nagodio s Uskokom, postupak se toliko otegao da je Vidošević tek ovog tjedna iznio svoju obranu.
Gotovo sedam godina prošlo je otkako je uhićena bivša SDP-ova sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, a više od pet godina otkako je potvrđena optužnica, no suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu za primanje 100 tisuća eura mita i pranje novca još uvijek traje. Rekli bismo, tek se zahuktava. Prošloga je mjeseca Uskok u spis dostavio novu dokumentaciju i predložio saslušanje novih svjedoka.
Novosti su poslale upit zagrebačkom Županijskom sudu kako bismo doznali kakvi su noviteti u postupcima s aferom "Agram" i slučaju Marine Lovrić Merzel, zbog čega se toliko odužio proces Vidoševiću. Zanimalo nas je i koliko je korona kriza općenito utjecala na rad suda. Glasnogovornik i sudac tog suda Krešimir Devčić odgovorio nam je da se svi navedeni postupci nalaze se u fazi glavne rasprave.
"Na tijek svih postupaka je, naravno, utjecala i aktualna pandemija zbog svih problema koji su vezani uz tu bolest, a što se manifestira i na kaznene postupke na kojima u pravilu moraju, uz stranke, biti prisutni i branitelji okrivljenika, svjedoci, vještaci i drugi. Što se tiče kaznenog postupka prema Nadanu Vidoševiću, napominjem da se radi o složenom predmetu te da je suđenje pri kraju jer okrivljenici koji se očituju da se ne smatraju krivima, obranu iznose na kraju postupka", napisao je Devčić.
Docent na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Zoran Burić kaže za Novosti da Državno odvjetništvo determinira složenost određenog kaznenog postupka, ali smatra opravdanom tvrdnju da hrvatsko pravosuđe ima problema s odgovarajućim procesuiranjem osoba koje su optužene u domeni političko-gospodarskog kriminala, i ne samo s njima.
- Ako je optužnicom od nekoliko stotina stranica obuhvaćeno desetak ili više osoba, za takva se suđenja od samog početka može opravdano pretpostavljati da će teško biti završena u razumnom roku. Ti su postupci složeni i zbog svoje pravne pozadine. Da bi se oni mogli voditi na odgovarajući način, prije svega državni odvjetnici i suci trebaju vladati sofisticiranim znanjima iz područja poslovanja i gospodarskog prava, što nije uvijek nužno slučaj – kaže Burić.
Ističe i druge neuralgične pravosudne točke. U situaciji u kojoj istragu jednostrano provodi Državno odvjetništvo, mogućnosti obrane da utječe na taj postupak značajno su pravno i faktički ograničene. Tako osobe optužene za kaznena djela i njihovi branitelji u ravnopravan procesni položaj dolaze tek u fazama postupka koje se vode pred sudom, kada se temeljito preispituje rad Državnog odvjetništva koji je prethodio podizanju optužnice, ali i značajno komplicira postupak pred sudom.
- Kao još jednu neuralgičnu točku, mogli bismo izdvojiti i izuzetno široko postavljene ovlasti žalbenih sudova da ukidaju prvostupanjske presude i vraćaju predmete na ponovno suđenje. Ping-pong koji se događa između prvostupanjskog i žalbenog suda nije u našem pravosuđu tako rijetka ptica. Nadalje, tu su i organizacijski problemi hrvatskog pravosuđa. Zbog njih je teško zamislivo da se rasprave pred sudovima vode u kontinuitetu, odnosno bez većih razmaka između pojedinih ročišta – ističe Burić.
Koliko će tek trajati postupak protiv Dragana Kovačevića u aferi "Janaf", možemo samo nagađati. Uskok je lanjskog rujna donio rješenje o provođenju istrage protiv 11 osumnjičenika, a Kovačević je u prosincu pušten na slobodu. Iz Uskoka su nam odgovorili tek da je istraga u tijeku i da će po njezinom dovršetku pravodobno izvijestiti o daljnjem postupanju. U međuvremenu je proširena istraga u aferi "Vjetroelektrane" zbog koje je bivša HDZ-ova gradonačelnica Knina i državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac provela lani gotovo četiri mjeseca u istražnom zatvoru. Uskok je tereti da je za određenu proviziju iskoristila svoj utjecaj kako bi protuzakonitim radnjama pogodovala tvrtki C.E.M.P., investitoru u vjetroelektranu Krš-Pađene, te da je posredovala pri namještanju polaganja državnog stručnog ispita za niz osoba. Pod istragom su i poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, vlasnik i direktor C.E.M.P.-a. Dvojac je nedavno po drugi put u zamjenu za slobodu ponudio ukupnu jamčevinu od zamalo 20 milijuna kuna, a sud ih je ovog tjedna pustio na slobodu – bez jamčevine. Krug se ni ovdje neće tako lako zatvoriti.
Novostima su iz Uskoka tek potvrdili da istraga još traje i u slučaju Lovre Kuščevića, bivšeg HDZ-ovog ministra uprave, koji je osumnjičen da je kao općinski načelnik Nerežišća inicirao promjenu prostornog plana i svoju štalu prenamijenio u stambeni prostor te šogoru bespravno omogućio kupnju POS-ova stana, što su mediji otkrili još sredinom 2019. godine. Lanjske mu je veljače pak skinut saborski imunitet radi proširenja istrage. Ona uključuje optužbe za nezakonito pribavljanje 1,4 milijuna kuna nakon otkupa poslovnih prostora iz tvrtke Kuščević d. o. o., ali i optužbu za primitak mita. Krajem prošle godine Kuščeviću je blokiran dio imovine... Ima li kraja?
Ivan Malenica, aktualni ministar pravosuđa i uprave, nedavno je kazao da će se ove godine u svrhu izmjena Zakona o kaznenom postupku osnovati radna skupina s praktičarima i teoretičarima koji će analizirati sve aspekte kaznenog postupka. "Zadali smo si cilj da riješimo sve predmete na sudovima koji su stariji od sedam godina", kazao je.
Docent Zoran Burić ne vjeruje da se ključni iskoraci u pravosuđu mogu napraviti samo kroz izmjene tog ili nekog drugog zakona. Politici je, navodi, najlakše ponuditi reforme koje će se provesti na zakonskoj razini.
- Izmjene zakona su nužne, ali nisu dovoljne. Kad govorimo o izmjenama Zakona o kaznenom postupku, moj je dojam da se te promjene često događaju ishitreno i bez jasne predodžbe o tome kako će se one odraziti na sustav. Mislim da bi za hrvatsko društvo bilo puno bolje kada bi se nadležno ministarstvo ozbiljno, dugoročno i planski bavilo davanjem doprinosa institucionalnom, personalnom i organizacijskom jačanju hrvatskog pravosuđa. To je posao kojim se puno teže baviti i cilj kojega je puno teže postići od pukih zakonodavnih reformi – kaže Burić.
Za kraj podsjećamo na aferu Agrokor, koja posjeduje potencijal da dužinom postupka sruši sve rekorde, a glavni optuženik, osnivač koncerna Ivica Todorić, već je napunio 70 godina. Optužnica ima 459 stranica, a spis čak 80.000 stranica. Postupku se ne vidi kraja. Uhićen u studenome 2017. u Londonu, Todorić je izručen Hrvatskoj godinu dana poslije. U istražnom zatvoru zadržao se nepuna dva tjedna i uz jamčevinu od 7,5 milijuna kuna izašao na slobodu.
