>

novosti logo

Piše Ana Brakus

Pravo na pravdu

Iako je Ustavni sud u ponedjeljak održao prvi sastanak o procjeni ustavnosti zakona kojim se regulira pravo na pobačaj, još nije poznato hoće li tokom savjetodavne rasprave biti prilike da sve zainteresirane strane svoje argumente iznesu usmeno uz prisutstvo medija

Nakon 25 godina čekanja, Ustavni sud je u ponedjeljak održao prvi radni sastanak o procjeni ustavnosti zakona kojim se u Hrvatskoj regulira pravo na pobačaj. Podsjetimo, zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. podnijela je još 1991. godine udruga Hrvatski pokret za život i obitelj predvođena Ružicom Ćavar.

Jasna Omejec, prethodnica aktualnog predsjednika Ustavnog suda, prije nekoliko mjeseci izjavila je da neodrađivanje procjene ustavnosti pobačaja smatra osobnim neuspjehom, ali da ‘nije imala dovoljno snage da to stavi na sjednicu’. Njezin nasljednik, Miroslav Šeparović, dvedesetpetogodišnje čekanje je nedavno opravdao zaključkom kako je riječ o ‘duboko svjetonazorskom pitanju koje je izazivalo podjele u hrvatskom društvu’ i zatim dodao da su ‘dosadašnji predsjednici ispravno zaključili da nije bilo sazrelo vrijeme da se ta tema stavi na dnevni red jer bi te rasprave samo produbile dodatno sukobe’. Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je sada ‘dovoljno zrela’, pa je donošenje ocjene ustavnosti najavio do proljeća iduće godine.

‘O čemu ćemo raspravljati? Bit će mišljenja medicinskih stručnjaka, stručnjaka za obiteljsko pravo, konzultirat ćemo međunarodne dokumente, prakse europskih sudova, znanstvene članke, razne udruge. Sve ćemo to staviti na stol, sve razmotriti i onda donijeti odluku’, rekao je Šeparović jučer u razgovoru za RTL.

Napomenimo da savjetodavna rasprava o kojoj je govorio Šeparović može biti održana pismenim putem, što podrazumijeva da zainteresirane strane, odnosno sudionici u postupku, Sudu dostave dokumentaciju koja potom ne mora biti dana na uvid javnosti ni drugoj strani. To znači da ne postoji prilika za direktno protuargumentiranje. Takva se mogućnost otvara tek djelovanjem u skladu s člankom 50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, kojim se regulira održavanja javne rasprave na način da se argumenti iznose usmeno pred Sudom i uz prisustvo medija. Budući da je i sam Šeparović naglasio važnost i utjecajnost buduće odluke na društvo u cjelini, argumentacija obiju strana, temeljem koje će Sud donijeti svoju odluku, trebala bi biti poznata svim onim zainteresiranim građanima, a pogotovo građankama o čijem se slobodom pravu na izbor u konačnici i odlučuje.

Stav HDZ-a o ovoj temi danas je iznio i budući premijer Andrej Plenković, koji smatra da aktualni zakon ne treba mijenjati. Kazao je da HDZ nije za generalnu zabranu pobačaja, već žele da se edukacija i sve druge mjere dignu na razinu kako bi se pobačaj izbjegao kad god je to moguće. Začuđujuć je stoga odgovor koji je iz središnjice HDZ-a primio Večernji list, a u kojem se ipak najavljuju promjene Zakona o pobačaju.

‘Pobačaj na zahtjev ne treba zabraniti jer se ova nepoželjna pojava ne može smanjiti zabranom, nego edukacijom. Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. potrebno je osuvremeniti i regulirati pravne praznine u vezi s pobačajem koje trenutačno postoje, poput osiguravanja psihološke potpore ženi, zabrane pobačaja u svrhu odabira spola i prava na priziv savjesti’, navodi se u odgovoru.

Istovremeno, članice Ženske mreže Hrvatske i brojni pojedinci i pojedinke okupljeni oko ljudskopravaških udruga decidirano protive izmjeni postojećeg zakona, štoviše, zahtijevaju njegovu konkretniju implementaciju. S druge strane konzervativne opcije, predvođene Željkom Markić i uz potporu Katoličke crkve, zalažu se da se taj isti zakon proglasi neustavnim. Njihova kampanja, kojom se prema riječima predsjednika udruge Vigilare, Vice Batarela, želi ‘senzibilizirati javnost’, zahuktava se godinama, a kulminaciju doživljava proteklih nekoliko mjeseci. Naime, u posljednje vrijeme svjedočimo molitveno-maltretirajućim grupacijama koje upadanjem na prostor bolnica dobivaju sve veću pozornost, a svojevrsnu prekretnicu predstavio je i 'Hod za život', nakon čijeg održavanja su o autonomiji ženskog tijela u javnosti počeli govoriti svi ključni politički akteri.

Ne treba zaboraviti i da su ti isti konzervativni krugovi u više navrata jasno demonstrirali svoju očaranost nacionalističkom i ultrakonzervativnom strankom Pravo i pravda iz Poljske, koja je u toj zemlji nedavno pokušala u potpunosti kriminalizirati pobačaj. Odluka Ustavnog suda stoga bi mogla biti jasan pokazatelj u kojoj će mjeri udruga i stranka U ime obitelji biti uspješna u oponašanju onih kojima se dive.

1/1