>

novosti logo

Predavanje o zaboravljenom velikanu profesoru Konstantinu Momiroviću

Kosta Momirović uveo je znanstvene osnove u fizičku kulturu, stvarajući od kineziologije znanost ravnopravnu s ostalima, a dugo godina vodio je i Sveučilišni računski centar

Sveučilišni profesor Konstantin (Kosta) Momirović bio je jedan od najznačajnijih znanstvenika u Jugoslaviji, a u razvoju istraživanja i metoda važio je za pionira i u svjetskim razmjerima, rečeno je na predavanju 'Sjećanje na Konstantina Momirovića' održanom u četvrtak u prostorijama Središnje biblioteke Srba u Hrvatskoj.

Franjo Prot, koji je bio najbliži Momirovićev suradnik tokom znanstveno-profesorske karijere u Zagrebu, prisutne je podsjetio na njegov lik i djelo u više naučnih i životnih oblasti, od psihologije i kineziologije do matematičkih metoda i informatike.

- Danas se o Momiroviću premalo zna, iako se mnoge metode koje je uveo i sada koriste - rekao je Prot, ističući da ga je Srpsko narodno vijeće prepoznalo kao važnu osobu, za razliku od brojnih institucija i javnosti u Hrvatskoj i u Srbiji gdje je živio i radio od 1991. do smrti 2004.

- Važno je podsjetiti što je sve učinio za našu sredinu, pogotovo danas, 28. ožujka, na petnaestu godišnjicu njegove smrti. Trebamo se prisjetiti, a mlađe i upoznati s njegovim radom u brojnim znanstvenim disciplinama, uključujući i sport. Mislim da je zbog svega što je uradio zaslužio barem svoj dan, ako ne i dane - rekao je Prot.

Momirović je rođen 1932. godine u Tetovu, s izbijanjem rata 1941. seli u Ivangrad u Crnoj Gori, a nakon rata u Beograd. U Zagrebu 1950. upisuje studij psihologije na Filozofskom fakultetu gdje je i doktorirao. Za vrijeme i nakon studija pohađao je i studije medicine, filozofije i povijesti umjetnosti, što je, kako je naglasio Prot, bio pokazatelj o kakvom se svestranom umu radi.

Prvo radno mjesto bilo mu je u Vojnoj bolnici gdje je bio šef odjela za primijenjenu psihologiju, a između 1956. i 1966. radio je u Institutu za istraživanje problema u razvoju djece i omladine, gdje je predvodio grupu za eksperimentalne projekte i statistiku.

Od 1960. godine izvanredni je predavač na Višoj školi za fizičku kulturu, šest godina kasnije postaje izvanredni, a 1971. i redovni profesor predmeta ‘Kineziološka psihologija’, a od 1983. za predmet ‘Kvantitativne metode’. Od 1966. profesor Momirović vodi program, kasnije odjel Kineziološke psihologije, dekan postaje 1969. i na tom mjestu ostaje do 1971., a od 1978. do 1985. na čelu je odjela za Kineziološku informatiku i statistiku.

- Momirović je uveo znanstvene osnove u fizičku kulturu, stvarajući od kineziologije znanost ravnopravnu ostalima, za što se uporno zalagao - rekao je Prot. Podsjetio je na antropološka istraživanja na velikim uzorcima omladine s preko 40 mjerenih veličina, kao i na slično istraživanje provedeno na pripadnicima JNA.

- Tako opsežnih istraživanja, koja su prije 50 godina bila među prvima u svijetu, danas u Hrvatskoj više nema - rekao je.

Značajna je povezanost Momirovića sa Sveučilišnim računskim centrom (SRCE) gdje radi od osnivanja 1971., najprije honorarno, a potom i stalno. Od 1979. do 1983. je generalni direktor, od 1978. do 1990. predsjednik Naučnog vijeća. Sve vrijeme vodio je više kolegija iz područja analize i obrade podataka te stvarao algoritme i programe za analizu

Osim na Kineziološkom fakultetu, Momirović je predavao na više kolegija i na diplomskim i postdiplomskim studijama na Filozofskom, Medicinskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je u razvoju Defektološkog fakulteta (kasnije Edukacijsko-rehabilitacijskog). Držao je kolegije i na postdiplomskim studijama fizičke kulture u Beogradu i Novom Sadu, a bio je i gostujući predavač na više fakulteta u Moskvi.

O njegovom radu svjedoči i 40 knjiga i monografija, od kojih su dvije objavljene nakon smrti, 499 članaka i studija u naučnim i tehničkim publikacijama, kao i brojni kompjuterski programi pisani za statističku analizu - ukupno 1832 naslova. O njegovom utjecaju govore i cifre od preko 150 magistara i 60 doktora kojima je on bio mentor.

Godine 1990. Momiroviću je dodijeljena titula počasnog profesora Sveučilišta u Zagrebu, ali je vrlo brzo zbog prijetnji i nesuvislih optužbi objavljenih u Slobodnom tjedniku da je osmišljavao program treninga specijalaca za borbu protiv Hrvatske, morao otići u Beograd. Živeći u obližnjem Sopotu bavio se znanstveno-istraživačkim radom.

Aktivno se bavio sportom, kao junior košarkom, a kasnije najviše judom. Prot je, zajedno s još nekoliko Momirovićevih kolega, naglasio i njegovu ulogu u popularizaciji juda, a njegova knjiga o tom sportu, po sudu mnogih, najbolja je koja je napisana.

Moglo se čuti i kako je Momirović bio jedan od najcitiranijih srpskih znanstvenika, kao i da je bio otac ‘zagrebačke statističke škole’ te da je jedan od najznačajnijih srpskih naučnika u Hrvatskoj, barem u onih 40 godina njegove karijere, pri čemu su ga svrstavali uz Nikolu Teslu i Milutina Milankovića.

1/2