>

novosti logo

Predizborna deviza

Opozicija i dio medija Vučićevu naprednjačku vlast optužuju da uplatom sto eura pokušava beskrupulozno kupiti glasove birača uoči lipanjskih parlamentarnih izbora

Oko dva milijuna srpskih građana, svi umirovljenici i korisnici socijalne pomoći, do kraja ovoga tjedna dobit će po sto ‘helikopterskih’ eura koji su im kao jednokratna pomoć uplaćeni iz državne blagajne. Svi ostali punoljetni građani koji imaju pravo na svojih sto eura državne pomoći za lakši povratak u redovne životne tokove iz kojih su bili izbačeni zbog epidemije koronavirusa, imaju rok do 5. lipnja da se odluče hoće li uzeti ponuđenu državnu pomoć. Već u prvih nekoliko dana od kad je počelo prijavljivanje, oko 3,7 milijuna građana prijavilo se da hoće uzeti tih sto eura.

Već sada se, dakle, broj građana kojima će biti isplaćena ta pomoć popeo na oko 5,7 milijuna, pa će se ostvariti prognoza Fiskalnog savjeta Srbije da će za to iz budžeta biti potrošeno oko 600 milijuna eura. Fiskalni savjet je pritom u svojoj ‘Oceni antikriznih ekonomskih mera’, koje je usvojila Vlada Srbije, zaključio da je ‘većina planiranih mera opravdana i u skladu sa dobrom međunarodnom praksom sem isplate 100 evra punoletnim građanima koja je potpuno neprimerena’.

Fiskalni savjet tvrdi da je isplata sto eura ‘potpuno neprimerena’ jer je ‘višestruko loša. Ova mera je: ekonomski neefikasna jer ne može da utiče na osetno i održivo ubrzanje domaće privrede; socijalno nefokusirana jer najveći deo sredstava nije usmeren ka objektivno materijalno ugroženim građanima kojima je potrebna finansijska pomoć (što bi jedino imalo smisla u ovom trenutku); fiskalno neodgovorna jer nameće dodatno i veliko zaduženje zemlje u godini u kojoj će i fiskalni deficit i javni dug imati snažan rast. Još neposrednije rečeno, nejasan je bilo kakav smisao politike koja de fakto znači da će država ‘pokloniti’ građanima po 100 evra tako što će ih pre toga zadužiti za tih istih 100 evra (ali s kamatama). Fiskalni savet zato poziva vladu da od ove loše mere odustane’.

Vlada, međutim, nije odustala, a opozicija i dio medija Vučićevu naprednjačku vlast optužuju da uplatom sto eura pokušava beskrupulozno kupiti glasove birača uoči lipanjskih parlamentarnih izbora. Medijsko propitivanje umirovljenika, koji su svojih sto eura počeli podizati u prošlu subotu, ukazuje pak da ova mjera nije, kako tvrdi Fiskalni savjet, posve ekonomski neefikasna i fiskalno neodgovorna, ali ni ‘socijalno nefokusirana’. Odgovarajući, naime, na novinarske upite na što će potrošiti dobijenih 100 eura, umirovljenici su uglavnom odgovarali da će platiti račune za struju i druge režijske troškove, zatim da će platiti upravo dospjele rate poreza na nekretnine ili da će ih pokloniti djeci i unucima jer su njima potrebniji…

Veliki broj umirovljenika iskoristit će, dakle, dobijene eure za plaćanje usluga javnih i komunalnih poduzeća i svojih poreznih obveza. Vjerojatno će sa svojih sto eura isto učiniti i preko milijun zaposlenih radnika koji će od države dobiti tri minimalne plaće zato što su zbog epidemije koronavirusa privremeno morali prestati raditi i zarađivati, jer im te minimalne plaće neće biti dovoljne da podmire sve svoje mjesečne troškove. Usto, i svi oni koji su u protekla dva krizna mjeseca radili, od zdravstva i obrazovanja, preko policije i drugih državnih službenika, do trgovaca i prijevoznika, zaslužili su da ih se dodatno novčano nagradi zbog rizičnih uvjeta u kojima su radili i omogućili da zemlja funkcionira i prebrodi epidemijsku krizu, pa i da se i u takvim uvjetima kako-tako nastavi puniti državna blagajna. Sve u svemu, tih oko 600 milijuna eura nisu uludo i nerezonski bačen novac, jer najvećim dijelom bit će podijeljen onima kojima je sada doista i potreban i onima koji su ga svojim radom zaslužili, a i uglavnom će poslužiti za plaćanje javnih i komunalnih usluga te direktnih i posrednih poreza, pa će se tako dobrim dijelom vratiti u državnu blagajnu.

I premda opozicija, ponajprije Savez za Srbiju (SzS), upire prstom u vladajuće naprednjake da helikopterskim dijeljenjem sto eura potkupljuju birače uoči parlamentarnih izbora, ipak to radi rutinski, pazeći da ne pređe granicu kad bi se moglo shvatiti da i svoje birače sumnjiči da su spremni prodati svoj glas za sitan novac. Onaj pak dio opozicije koji je već odlučio izaći na izbore o vladinim anktikriznim mjerama uglavnom šuti i tako se šutke zapravo slaže s njima.

Sada kad je Vučićeva vladajuća koalicija ukinula izvanredno stanje jer je zemlju uspješno provela kroz krizu u koju je upala zbog pandemije koronavirusa, opozicija je ostala bez dodatne municije s kojom je za vrijeme krize pucala po vladajućima, a i ona koju je upotrebljavala u predkriznom razdoblju izgubila je na ubojitosti. Prije svega, radi se o bojkotu izbora za koji se odlučio Savez za Srbiju, pokušavajući nagovoriti i druge opozicijske stranke da mu se priključe. No umjesto širenja kruga stranaka koje će bojkotirati izbore, zbog proklamiranog bojkota i prijepora oko načina kako ga realizirati, Savez za Srbiju počeo se raspadati, a pojedini medijski analitičari već tvrde da se samo formalno drži na okupu, iako se u zbilji raspao onoga časa kad je ukinuto izvanredno stanje i kad je nastavljen izborni proces.

Savez za Srbiju sveo se na četiri stranke: Lutovčevu Demokratsku stranku, Đilasovu Stranku slobode i pravde, Jeremićevu Narodnu stranku i Obradovićeve Dveri. Sve one nisu sigurne da bi samostalnim izlaskom na izbore prešle izborni prag, a ankete pokazuju da bi zajedničkim izlaskom na izbore sada osvojile oko sedam posto glasova birača, što je desetak posto manje nego što su u anketama dobivale odmah nakon što su osnovale SzS i podržale masovne građanske prosvjede u Beogradu i drugim većim gradovima Srbije. Pokušaj njihova preuzimanja i uprezanja u politička kola SzS-a ubio je prosvjede, ali i strmoglavio rejting SzS-a među biračima. Pad utjecaja među biračima u drugoj polovini lanjske godine pokušali su zaustaviti odlukom o bojkotu parlamenta i redovnih parlamentarnih izbora sve dok se ne stvore zakonski i drugi uvjeti za slobodne i fer izbore i demokratsko funkcioniranje Narodne skupštine.

Sadašnja sedampostotna podrška birača, međutim, u Srbiji nikoga posebno ne impresionira, a ponajmanje vladajuću naprednjačku koaliciju, koja se više i ne osvrće na SzS-ovu odluku o bojkotu izbora jer više ne može utjecati na njihov ishod i postizborno formiranje vlasti. Umjesto poluge za rušenje naprednjačke vlasti, bojkot izbora sada služi kao pojas za spašavanje samog Saveza za Srbiju, a možda i stranaka njegovih članica, iako je i u njima sve više onih koji vjeruju da je vrijeme da napuste brod koji tone. Jer dok oni biračima kao alternativu nude samo bojkot izbora, Vučićeva naprednjačka koalicija nakon što je uspješno mobilizirala i organizirala zdravstveni i druge državne sustave i provela zemlju kroz epidemiju koronavirusa, spremno je krenula i u saniranje njezinih ekonomskih posljedica, ne libeći se pritom da posegne i za nekonvencionalnim ‘socijalno-politički fokusiranim’ upumpavanjem državnog novca u privredu i kućne budžete građana.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1