Bijeli, prazan papir kojim je predsjednik Demokratske stranke Bojan Pajtić dočekivao lidere ostalih stranaka demokratske opcije na pregovorima za ujedinjenje prazan je i dalje. I nakon desetak dana od najave izvanrednih parlamentarnih izbora (uz pokrajinske i lokalne) izvjesno je samo to da su se demokrati raznih opcija dogovorili da će se dogovoriti.

Pajtić, koji predvodi najveću oporbenu stranku, prilični je optimist, pa je prije koji dan izjavio da je Aleksandar Vučić, premijer i predsjednik najveće Srpske radikalne stranke, dosad već izgubio polovicu svojih birača. U to malo tko vjeruje – sva istraživanja govore da tek nekoliko stranaka prelazi izborni prag – ali je jasno da je Pajtićev uvjet za bilo kakvo koaliranje to da se ni pod kojim uvjetima ne ulazi u postizborne koalicije i suradnju s Vučićevim naprednjacima. Iako to načelno podržava većina oporbenih stranaka, taj je uvjet jasno i glasno prihvatila samo Nova stranka Zorana Živkovića, kratkotrajnog srpskog premijera nakon ubojstva Zorana Đinđića 2003. godine, dok je javnost naklonjena oporbi i dalje pod dojmom da su se i Socijaldemokratska stranka bivšeg predsjednika Borisa Tadića i Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića, ili barem njeni čelnici, pokušali umiliti premijeru Vučiću u pojedinim trenucima. Bez većeg uspjeha, dakako.

Prilično je apsurdna ta situacija. Naime, riječ je o čelnicima koji su svi redom nekad bili članovi Demokratske stranke: Čedomir Jovanović je izbačen zbog pokušaja da obrazuje frakcije, Zoran Živković je dugo nakon izbora 2004. bio pasivan član stranke, dok je Boris Tadić neposredno pred izbore 2012. osnovao svoju stranku (najprije pod posuđenim imenom minorne i u političkom životu praktički nepostojeće Zelene stranke) i dio članstva preveo u svoje redove. Tadić je sa sobom odveo mnoge od omraženih likova (poput bivše ministrice pravosuđa Snežane Malović i njenog državnog tajnika Slobodana Homena, na primjer), dok je kod Pajtića ostao velik dio onih koji su godinama činili čvrsto jezgro demokrata, među kojima je i Dragoljub Mićunović, jedan od osnivača te najstarije oporbene stranke u Srbiji.

Pajtićev uvjet da se ne ide u postizborne koalicije i suradnju s naprednjacima jasno je i glasno prihvatila samo Živkovićeva Nova stranka, dok je javnost pod dojmom da su se i Tadićev SDS i Jovanovićev LDP pokušali umiliti premijeru Vučiću

Upravo se u tim činjenicama krije najveći problem u ovim još jalovim pregovorima: već nakon prvog sastanka na vidjelo su izašle sujete i nesporazumi, da bi se potom čula teza da bi Boris Tadić htio na čelo oporbene kolone na izborima, a da bi Čedomir Jovanović od 250 mjesta na jedinstvenoj kandidacijskoj listi za svoj LDP htio čak 150 imena (iako je pitanje koliko uopće danas još ima članova stranke). To se nimalo ne sviđa ‘originalnim’ demokratima, koji Tadića – za razliku od Jovanovića koji će, ako dogovora bude, sasvim sigurno smanjiti svoje apetite – vide kao čovjeka koji je stranku napustio u najtežem mogućem trenutku i ostavio joj silne dugove i afere. Tadićeva autoritarna vlast, koju je Vučić samo preuzeo i dodatno usavršio i dogradio, skupo je koštala demokrate.

U svakom slučaju, među Pajtićevim demokratima čeka se da istraživači javnog mnijenja kažu da li je svrsishodnije izaći na izbore u jednoj ili u dvije demokratske kolone, pa bi najvjerojatnije na izbore u jednoj išli Pajtićevi demokrati, Nova stranka i još neke manje stranke i sindikati te neke nacionalne manjine, dok bi u drugoj bili Tadić, Jovanović i Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka. U oba slučaja mogli bi računati na prelazak izbornog praga, kažu dosadašnja istraživanja.

I na drugoj strani, onoj desnoj, događaju se preslagivanja, pa je tako Demokratska stranka Srbije već najavila predizbornu koaliciju s desničarskim Pokretom ‘Dveri’, a tu su i Vojislav Šešelj i radikali, danas izvanparlamentarni, kojima je svojim povratkom iz Den Haaga dao nešto vjetra u leđa. I te dvije grupacije, po istraživanjima, prelaze izborni prag, što većina analitičara vidi kao dobar razvoj situacije, s obzirom na to da u ovom trenutku oko 30 posto birača desnih opredjeljenja nije zastupljeno u parlamentarnom životu. To su oni koji se protive evropskim integracijama, prizivaju približavanje Rusiji i koji su do pred koju godinu bili uz Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, koji su se pak uhvatili evropske agende (neki bi rekli da su demokratima ukrali program i retoriku), pa više tom desnom biračkom tijelu nisu bliski.

Iz oporbenog društva na izbore će svi osim radikala, očito, u koalicijama, ma kakve one bile, jer im je to jedini put da pređu prag od pet posto. Računaju, jasno, i na apstinente (oko 30 posto), ali i na ‘bijele listiće’ koji su na prošlim izborima bili natprosječno brojni – nevažećih glasova je bilo čak 3,17 posto.

Kad je o aktualnoj vlasti riječ, Vučićevi naprednjaci i socijalisti Ivice Dačića na izbore idu odvojeno. Vučić je već najavio da će na njegovoj listi biti vječiti ministar Rasim Ljajić i njegova ekipa, a Dačić će ostati vjeran Draganu Markoviću Palmi i njegovoj Jedinstvenoj Srbiji, ali će, kako se čini, s liste socijalista izostati umirovljenička stranka, čiji utjecaj očito ocjenjuje kao mizeran, pogotovo nakon što su podržali smanjenje penzija zarad punjenja državnog proračuna.

Zanimljivo je da je ovih dana, premda izbori još nisu raspisani (i ne zna se kad će), stalno tinjajući sukob između naprednjaka i socijalista dobio novi plam. Vlast je pompozno otvorila ‘centralnu željezničku stanicu Prokop’, iako još nijednog prilaznog puta ni druge potrebne infrastrukture nema, na što je nekadašnji ‘gazda’ od infrastrukturnih radova, vječni Milutin Mrkonjić, socijalist još iz doba Miloševića, izjavio da je to još za njegovog vakta izgrađeno, a da su naprednjaci dosad izgrađeno tek okrečili i ništa više, samo da bi se mogli slikati.

Nije daleko Mrkonjić od istine, kao što ni Vučić nije daleko od kampanje, mada je najavio da će u njoj biti ‘samo desetak dana’: evo ga gdje otvara svaki kilometar nekog puta, opet na ledinama obećava silne tvornice i poslove, a u zemlji u kojoj je zatrta sloboda medija gostuje na Televiziji Happy u pauzi realityja ‘Parovi’ kod Milomira Marića i odgovara na snishodljiva pitanja – Jelene Karleuše.

Uz parove, farme, velikog brata i ostale Srbija je dobila još jedan živopisan program i to na svim televizijama i u ostalim medijima – predizborni reality show. Pa tko pobijedi.