>

novosti logo

Kronika Kronika

Predstavljena analiza utjecaja projekata EU na lokalnu samoupravu

Od ukupno 69 milijardi kuna iz EU fondova u sredine gdje Srba ima više od 15 posto dospjele su samo 2,2 milijarde ili oko tri posto

Jedinice lokalne samouprave u kojima Srba ima više od 15 posto nisu se previše okoristile od projekata koji se financiraju iz fondova kako onih Europske unije, tako i domaćih, pokazala je analiza utjecaja evropskih strukturnih fondova u financijskom periodu od 2014 do 2020. koja je predstavljena na skupu održanom 24. januara, a na kojem su, uz predstavnike SNV-a i Centra za razvoj SNV-a, prisustvovali i čelni ljudi općina i gradova u kojima je značajan broj Srba.

Istraživanje koje su provele Sandra Benčić, Nives Miošić i Marina Škrabalo odnosilo se na 47 općina i gradova u kojima živi preko 15 posto Srba, a na osnovu formirane baze podataka, analize uticaja projekata i potreba sredina vidjelo se da stanje nije bajno, ili kako je izjavila jedna od istraživačica Nives Miošić, obojeno tamnosivom bojom.

- U spomenutih 47 općina i gradova živi ukupno 211.068 stanovnika, ili 4,92 posto stanovništva Hrvatske, a broj stanovnika varira od 27.683 u Vukovaru do 239 u Civljanima. Najveći broj njih, 28, spada u skupinu najnerazvijenih, dok su ostale, uz izuzetke Ogulina i Plitvičkih Jezera, ispodprosječno razvijene - rekla je Miošić.

Pokazalo se i da je od promatranih evropskih fondova od ukupno 69 milijardi kuna u te sredina dospjelo 2,2 milijarde ili oko tri posto. Stanje je relativno najbolje u fondovima ruralnog razvoja jer su te sredine dobile oko osam posto ukupnih sredstava, ali su fondovi za socijalnu koheziju i efikasno korištenje ljudskih potencijala bili manje izdašni što se promatranih općina tiče.

U Vukovar je stiglo 34,5 posto sredstava koje su dobila promatrane općina i gradovi, slijede Skradin sa 9 posto, a za njima Beli Manastir i Darda, dok je 25 općina dobilo manje od jedan posto sredstava.

Sandra Benčić govorila je o uticaju sredstava na sredina, ističući da se u veće općine i gradova više sredstava slijeva preko drugih izvora, kao i da općine Biskupija, Civljane, Dvor, Gračac i Dragalić nisu ‘povukle‘ ni jedan samostalni projekt.

Naglasila je i da, što se tiče dobivanja sredstava, etnički sastav općine nema utjecaja, ali ima veličina jer velike općina i gradovi povuku najveći dio sredstava, dok oni najnerazvijeniji mogu povući najmanje. Govoreći o rezultatima ankete koju su popunjavali općinski čelnici, rekla je da su projekti uticali na poboljšanje pristupa vodovodnoj mreži, smanjenje broja dugotrajno nezaposlenih, povećanje brige o starijem stanovništvu, ali i na ekologiju jer je 16 općina sagradilo dvorišta za reciklažu otpada.

U raspravi, u kojoj je osim općinskih i gradskih rukovodilaca učestvovao i pomoćnik ministra poljoprivrede Milan Tankos, pokazali su se i problemi u pripremama i provođenju projekata. Pisanje projekata i priprema projektne dokumentacije su skupi, a rizični jer se ne zna hoće li projekti proći, ionako rigidna pravila se mijenjaju tokom provedbe projekta, postupak je previše birokratiziran, nadležna tijela su nekoordinirana… neke su od izrečenih primjedbi.

- U prepisci s nadležnima ispisali smo 14.000 listova papira, a sva tijela su tražila iste dokumente i izvješća - riječi su načelnika općine Krnjak Dejana Mihajlovića uz komentar da nadležni kao da ne znaju da postoji e-mail.

Predloženo je i da se projekti decentraliziraju na mikroregionalnom nivou i unaprijed definiraju kako bi male općine imale šanse pored velikih i razvijenih, kao i da se u obzir uzmu i naselja u sastavu većim gradovima koja su zanemarena i nerazvijena, a nemaju šanse da učestvuju na projektima.

O dojmovima procesa za Novosti je govorila Nives Miošić.

- Istraživanje je pokazalo da su evropski fondovi podbacili, a naročito Evropski socijalni fond koji je bio namijenjen za razvoj najnerazvijenijih dijelova Hrvatske, ali nije uspio doprijeti do njih. Kad govorimo o općinama i gradovima koje smo analizirali u programu Konkurentnost i učinkovitost ljudskih potencijala, udio općina je na razini od dva posto sredstava, ali je bolje u programu Ruralni razvoj gdje je odobreno osam posto ukupnih sredstava. U sedam područja života, gdje EU mjeri uticaj svojih fondova na kvalitetu života stanovništva, naši ispitanici primijetili su pomake u kvaliteti pristupa socijalnim uslugama za starije i nemoćne i nešto veće zapošljavanje ljudi, što se može vezati uz dva projekta koja su se financirala kroz EU fondove - projekt ‘Zaželi‘ koji je zaposlio do tada dugotrajno nezaposlene žene i osigurao uslugu za starije i nemoćne, kao i javne radove, ali su oni ipak ograničenog trajanja i dometa. U ostalim područjima je ocjena između dovoljan i dobar što nikako nije zadovoljavajuće - istakla je Miošić.

Naglasila je i klasičnu boljku hrvatske administracije koja još nije zakoračila u 21. stoljeće, pa sve traži na papiru i ne može međusobno komunicirati.

- Rekla bih i da se ugovorna tijela boje Europske komisije više nego što se nje treba bojati i onda se ponašaju kao veći katolici od pape, pa su ta pravila i procedure u našim ugovornim tijelima puno strože i zahtjevnije od projekata koji se financiraju direktno iz Brisela. U istraživanju i raspravi se iskristaliziralo da se treba ići na okrupnjavanje i zajedničko financiranje projekata na razini mikroregija, odnosno da se s jedne strane ujednači razvoj susjednih općina koje bi podijelile teret pisanja projekata. Decentralizacija je moguća i u podršci Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) onima koji će provoditi natječaj na terenu, ali se tu javlja problem akreditacija i njihovog kapaciteta - kazala je Nives Miošič, ističući da je na SNV-u da iskoristi zaključke i da se u suradnji sa saborskim zastupnicima politički izbori za dio rješenja u programiranju nove sedmogodišnje financijske perspektive.

Voditeljica Centra za razvoj i investicije Mila Tatović Ramljak ocijenila je sastanak jako dobrom jer su načelnici općina mogli dobiti uvid u analize onog što se dogodilo u protekloj perspektivi i koliko je sredstava povučeno. Analiza je pokazala da rezultat nisu sjajni i da se u periodu od 2020. do 2027. mora mnogo raditi, promijeniti princip rada i kriteriji natječaja kako bi se prevazišle prepreke da ljudi i dalje ostanu i opstanu u tim krajevima. Te su općine do sada premalo dobile jer su primat imali gradovi ili sredine, uglavnom na istoku Hrvatske, pogođene ratom pa se u njih više investiralo kroz druge fondove.

- Ankete su bile vrlo iscrpne i precizne, a učesnici su doprinijeli da analiza bude bolja. Formalizaciju preporuka očekujemo u naredna dva tjedna, nakon čega idemo ka višim instancama koje imaju uticaja u odlučivanju o nekim novim natječajima i kako će se sredstva rasporediti - zaključila je Mila Tatović.

Spomenimo da su sastanku prisustvovali i predsjednik SNV-a zastupnik Boris Milošević, njegova zamjenica zastupnica Dragana Jeckov i predsjednik Savjeta SNV-a zastupnik Milorad Pupovac.

1/3