>

novosti logo

Predstavljena interaktivna mapa žrtava ratova na području Jugoslavije

U mapi se nalazi 19.795 imena ratnih žrtava, od kojih se 13.549 odnosi na Kosovo, 2.200 na Srbe stradale na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine, kao i 4.046 hrvatskih državljana

Predstavnice Inicijative za REKOMVesna Teršelič i Nives Jozić iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću te Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo - predstavile su u četvrtak u Zagrebu Mapu žrtava ratova 1991. - 2001. na području nekadašnje SFRJ.

Interaktivna mapa, rečeno je na predstavljanju, vrhunac je nastojanja i suradnje regionalnih dokumentacijskih centara (Documenta, Fond za humanitarno pravo Beograd, Fond za humanitarno pravo Priština i Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo) u ustanovljavanju činjenica o sudbinama stradalih i nestalih. Radi se o pionirskom pothvatu koji je, uz prikupljanje podataka za ‘Bosansku knjigu mrtvih‘ koje nije dostupna na internetu, jedinstven na svijetu. U mapi se nalazi 19.795 imena ratnih žrtava, od kojih se 13.549 odnosi na Kosovo, 2.200 na Srbe stradale na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine, kao i 4.046 hrvatskih državljana i to na području zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke županije, za koje su prikupljeni podaci. Mapa, naravno, nije konačna i aktualizirat će se kad se potvrde i obrade nova istraživanja.

Mapa pokriva područje bivše Jugoslavije s podacima za svako od obrađenih mjesta stradanja – od lokacije preko datuma do imena žrtava – uključujući različite mogućnosti pretraga. Od 2009. godine obavljeni su razgovori sa 6.900 članova obitelji stradalih, njihovih poznanika i susjeda, dok je obrađeno 27.000 dokumenata.

Kako je kazala Vesna Teršelič, na području bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. ubijeno je ili nestalo 130.000 ljudi. Cilj je da njihovo stradanje bude obrađeno u mapi.

- U Hrvatskoj je zabilježeno 17.007 žrtava, a u mapi imamo podatke za nešto više od 4.000, jer smo uvrstili isključivo one za koje smo dobili potvrdu iz više izvora, zbog čega je iznimno bitna suradnja s državnim institucijama, poput Ministarstva obrane, unutarnjih poslova ili branitelja, koji imaju podatke do kojih mi kao organizacije za ljudska prava ne možemo doći. Istraživanja još uvijek traju. Radi se o iznimno sporom procesu, s obzirom da se radi na terenu, od kuće do kuće - kazala je Vesna Teršelič.

Pozvala je na osnivanje regionalne komisije REKOM čije se formiranje priprema duže od deset godina, što je nužno s obzirom da žrtve rata žive u sedam različitih država. Podsjetila je da je bilo razdoblja kad je politička podrška osnivanju bila veća – kao dok su predsjednici države bili Stjepan Mesić i Ivo Josipović – dok ih Kolinda Grabar Kitarović ne želi primiti niti na sastanak.

- U dva navrata nas je odbila i uputila da se obratimo Vladi, jer da su to pitanja koja moramo uputiti njima, ali u Vladi smo uspjeli doći samo do razine dvaju pomoćnika ministara pravosuđa i vanjskih poslova. Nadamo se da će ova mapa značiti dodatni poticaj da se ovaj proces nastavi. Potrebno je utvrditi sudbinu svake žrtve, bez obzira na njenu nacionalnu pripadnost i postrojbu u kojoj se borio – istaknula je Vesna Teršelič i pozvala građane, ako imaju određena saznanja o zločinima, da pomognu u prikupljanju podataka,.

Nataša Kandić naglasila je da su u procesima protiv počinitelja ratnih zločina, kako pred Haaškim sudom tako i pred lokalnim sudovima, fokus bio stavljen na počinioce, s obzirom da se sud ne bavi žrtvama, nego utvrđuje odgovornost krivaca. Upravo zato, kaže ona, važno je zagovaranje nevladinih organizacija da se konačno osnuje međudržavna komisija i da se prikupljeni podaci civilnih organizacija predaju državnim institucijama.

- Stoga smo fokusirani na žrtve i zbog toga dokumentiramo njihov identitet i okolnosti ubojstava, kao i žrtve čija sudbina još nije razjašnjena – kazala je Nataša Kandić.

Prema njenim riječima, premda su članovi državnih tijela sudjelovali u pisanju nacrta statuta REKOM-a, ne čemu se inzistiralo s obzirom na neutemeljene kritike da je pravi cilj REKOM-a osnivanje alternativnih sudova, politička podrška nije bila stabilna. Namjera REKOM-a je stvaranje prostora da se čuje glas žrtava i prikupe činjenice iz drugih izvora. Od izuzetne je važnosti, dodala je, da se ti podaci prikupe i objedine, posebno zbog toga što se Haaški sud bavio sa sudbinom 18.000 ratnih žrtava, a nacionalni sudovi s još 7 do 8 tisuća. U tom smislu doprinos ove mape je veliki jer ona sažima gotovo 20.000 imena i prezimena žrtava, kao i okolnosti njihova stradavanja.

- Svi ti podaci vrlo su važni i treba ih nastaviti prikupljati uz jako uvjeravanje država u regiji da preuzmu ovu inicijativu iz ruku organizacija koje mogu nastaviti s prikupljanjem i pomoći u komunikaciji sa svjedocima. Ne vidim nijedan razlog da države ne sudjeluju u ovom procesu. Samo tako nećemo u povijesti ostati upamćeni kao područje koje ništa nije učinilo u spomen na žrtve – kazala je Nataša Kandić pozvavši Hrvatsku da, kao članica Europske unije, bude opet predvodnik procesa za formiranje REKOM-a, jer se samo preko činjenica može stvoriti polje za širenje povjerenja koje na ovim prostorima nikada neće biti zatvoreno.

Također je istaknula da je prikupljanje podataka važno i za potomke žrtava koje nisu uvrštene u sudske presude, kao što je to slučaj s nestalim osobama, a što je važan preduvjet prilikom zahtjeva za traženjem odštete.

Interaktivnu mapu možete posjetiti ovdje

1/1