>

novosti logo

Društvo Društvo

Preregistracija škola s nastavom na srpskom jeziku jedan je od prioriteta srpskih institucija

Predviđena sredstva za tekuća i kapitalna ulaganja u 2018. bila su znatno su viša nego lani, a među njima su ona za objekte koji će biti okupljališta srpske zajednice u Zagrebu, Rijeci, Vukovaru, Osijeku, Kninu, Udbini i Voćinu, rekao je Milorad Pupovac na izvještajnoj skupštini Srpskog narodnog vijeća

Jedan od prioriteta Srpskog narodnog vijeća i drugih srpskih institucija u ovoj godini mora biti preregistracija škola s nastavom na srpskom jeziku u istočnoj Slavoniji jer za to postoje svi zakonski uslovi - zaključeno je na izvještajnoj skupštini SNV-a, održanoj u zgradi Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac naglasio je da je 2018. za SNV i za srpsku zajednicu bila bolja od 2017. godine.

- Popravljena je vertikalna povezanost SNV-a i županijskih vijeća, ali je nužna još veća povezanost jer svi mi činimo jednu mrežu i cjelinu. Predviđena sredstva za tekuća i kapitalna ulaganja bula su znatno viša nego prošle godine, a među njima bila su ona za objekte koji će biti okupljališta srpske zajednice u Zagrebu, Rijeci, Vukovaru, Osijeku, Kninu, Udbini i Voćinu. Lani smo pokrenuli brojne nove aktivnosti, ove i naredne godine moramo nastaviti jačati općinska, gradska i županijska vijeća, a trebamo nastojati da srpska zajednica bude uključena u koncept obrazovanja. Moramo se boriti protiv otpora upotrebi srpskog jezika i ćirilice kao službenog jezika i pisma - rekao je Pupovac koji se osvrnuo na politiku sjećanja u vremenu jačanja historijskog revizionizma i negacionizma.

- Već četiri godine u Jasenovac idu dvije kolone sjećanja. Mi ne želimo da postoje dvije strane u državi, ali ne možemo pristati da Jasenovac bude drugorazredno mjesto komemoracije ili da se tolerira ustaški pozdrav. Moramo činiti sve da se to promijeni - rekao je Pupovac.

Zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević podnio je izvještaj o radu i financijski izvještaj za 2018. godinu

- Lani su zabilježeni pozitivni pomaci za Srbe u Hrvatskoj - natječaji za OPG-ove, obrtnike i komunalnu infrastrukturu, povećana podrška radu organizacija, novi zakon o manjinskim izborima. No mnoga pitanja ostala su neriješena, od ratnih zločina počinjenih nad Srbima, odlaganje registracije manjinskih škola do nemogućnosti upotreba jezika i pisma – ustanovio je Milošević.

Po njegovim riječima, SNV je srpskim manjinskim vijećima, institucijama i organizacijama, antifašističkim udruženjima, fizičkim licima i drugima, dodijelio pomoć od 2.185.000 kuna, dok je za kapitalne investicije po županijama dodijelio 2.207.000 kuna. Milošević je istaknuo brojne humanitarne akcije Omladinske mreže te postignuća političke akademije SNV-a, Centra za razvoj i investicije, Novosti i Arhiva Srba u Hrvatskoj. SNV je također sudjelovao u podupiranju aktivnosti kao što su kultura, izdavaštvo, socijalni program, pravna pomoć, projektna aktivnost i suradnja s drugim organizacijama i institucijama. Osim izvještaja o radu za 2018. i izvještaja Nadzornog odbora, jednoglasno su usvojeni plan rada za ovu godinu, kao i odluka o kupovini zgrada za sjedište VSNM-a u Karlovcu, za potrebe srpske zajednice zapadne Slavonije u Pakracu, kao i zemljišta za buduću gradnju Srpskog kulturnog centra u Rijeci.

Predsjednici županijskih vijeća izvijestili su o lanjskim aktivnostima, ukazujući na probleme i teškoće s kojima se suočavaju. Zoran Baćanović, načelnik općine Borovo, također je ukazao na nužnost preregistracije škola koju opstruiraju županijske vlasti jer ju ne stavljaju na dnevni red skupštine iako je predviđena zakonom.

U svojoj završnoj riječi, predsjednik SNV-a naglasio je da se treba raditi na jačanju raspodjele programskih aktivnosti, prijenos sadržaja s državne na niže razine i daljnjem povezivanju srpskih institucija.

- U svakom županijskom vijeću treba biti netko tko će se baviti razvojnim pitanjima i projektima, informiranjem i arhivskom građom. Moramo zadržati progresivnost u sadašnjoj situaciji i biti otvoreni za suradnju s drugima. Pri tome se ne treba osvrtati na pojedince koji pokušavaju stvarati defetizam, omalovažavati i negirati ono što je postignuto. Pojedincima koji pljuju ne treba davati na važnosti i ne treba reagirati. Moramo djelovati emancipatorski na biračko tijelo - zaključio je Pupovac i najavio da bi do ljeta ‘Privrednik’ i SPC mogli dobiti dio svoje imovine.

- Trebamo voditi računa da stečena prva nisu vječna, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer - ističući da se SNM za zalaže za zajedništvo različitosti. Ambasadorka Srbije u Hrvatskoj Mira Nikolić naglasila je da SNV ima važnu ulogu u očuvanju identiteta Srba i jačanju ljudskih prava u Hrvatskoj.

- Sa žaljenjem pratimo pokušaje stigmatizacije i marginalizacije Srba uz jačanje mračnih duhova prošlosti - rekla je ambasadorka, zalažući se za bolje odnose dvije države.

U ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista govorio je Ivan Fumić, ističući dobru suradnju SABA-e RH i SNV-a.

- Zajednička suradnja Srba i Hrvata važna je u vremenu jačanja nacionalizama i okretanja historije naglavačke kada se hrvatska vlada zbog uticaja klera i desnice ponaša kao da zastupa NDH, a ne Hrvatsku - rekao je. Dobru suradnju naglasio je i Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine, ističući da SNV ima izuzetno mjesto u srpskoj zajednici.

O pripremama za manjinske izbore govorila je Jelena Nestorović. Po njenim riječima, SNV je podnio kandidatske liste za 18 županija (osim Istarske), kao i za Grad Zagreb. Na tim listama je 27,51 posto žena i 14,76 posto mladih, pri čemu se izdvaja lista za Dubrovačko-neretvansku županiju na kojoj je 12 žena i sedam mladih. Uz liste u 59 gradova i 83 općine, SNV je predložio ukupno 1.852 kandidata za vijećnike. U ukupno šest županija podnijete su po dvije liste, kao i u više gradova i općina.

- Za jedan mandat eurozastupnika trebalo bi osvojiti oko 60.000 glasova,. Osvajanjem mandata postići ćemo veću vidljivost Srba, dokazati da nema mjesta koje bi bilo van domašaja srpske zajednice i postići da se netko u EU zalaže za prava Srba u Hrvatskoj. Moramo biti inkluzivni i pokušati uključiti glasove ostalih manjina, ali i glasove hrvatskih državljana po svijetu koji mogu glasati na ovim izborima - rekao je jedan od kandidata na listi SDSS-a Dejan Jović.

1/6