Nova knjiga u izdanju Spomen područja Jasenovac "Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine" predstavljena je u srijedu, 24. novembra, u Osnovnoj školi "Ante Kovačića" u Mariji Gorici u društvu autora istraživača Marija Šimunkovića, Đorđa MIhovilovića, višeg kustosa Javne ustanove Jasenovac i ravnatelja JU-a Jasenovac Ive Pejakovića. Promocija je održana u neposrednoj blizini mjesta zločina u selu Hrastina, gdje su pripadnici Prvog ustaškog obrambenog zdruga, tzv. luburićevci, počinili zločin nad Romima i Sintima koji su na teritoriju NDH 1942., potražili utočište iz Trećeg Rajha.
Ivo Pejaković, ravnatelj jedine ustanove u Hrvatskoj koja se istraživački, muzeološki i pedagoški bavi Drugim svjetskim ratom, ukazao je na nedostatak vidljivosti traume stradanja romske populacije, ističući kako se zvaničan pojam tog stradanja - Samudaripen - još uvijek nije primio u izvanstručnim krugovima i zainteresiranoj javnosti. Višegodišnji napori usamljenih istraživača, poput Danijela Vojaka, urodili su podizanjem razine dostupnog znanja o Romima, ne samo tokom Drugog svjetskog rata, nego i ranije. Ipak, usprkos tome, veći dio romskih životnih priča, posebno onih o stradanju, ostao je nevidljiv.
Upravo je ova knjiga nastala tragom rasvjetljavanja vrlo neobičnih okolnosti u kojima se našla artistička grupa "Braća Winter" došavši na svom putu iz Slavonije u zagorski Kraj Donji 23. aprila 1945. godine. O tim okolnostima, kao i o ukrštanju njihovog lutalačkog puta s bježanjem „luburićevaca“ prema Blajburgu, govorio je autor Mario Šimunković, ističući tragičnost njihovog stradanja u gotovo posljednjim danima rata, čineći ovaj zločin možda i posljednjim te vrste u NDH, nad Romima svakako, nad Sintima možda i jedinim na teritoriju NDH.
Ne zalazeći u detaljan prikaz samih zločina i sadizma prekaljenih jasenovačkih ustaša, Šimunković je skrenuo pažnju da ovo svakako nije jedini zločin koji je ova jedinica počinila i da se tragom rada na ovoj knjizi, ali i prikupljanjem podataka o zaprešićkom kraju i njegovom stradanju u konclogoru Jasenovac, došlo do utvrđivanja zločina i u drugim, najčešće hrvatskim selima.
Na promociji knjige govorili su Mario Šimunković, Đorđe Mihovilović i Ivo Pejaković
"Braća Winter" su kobni dan započeli nastupom za djecu i mještane, da bi na poziv svojih dželata došli iste večeri nastupiti i za njih. Artistička grupa, sastavljena od odraslih članova i njihove djece s koloritom cirkuskih kola, opremljenih kino aparatom i agregatom, te izvrsnim muziciranjem violiniste Maksa Bambergera, privlačila je pažnju ubojica. No, ono što je također, kako navodi Šimunković, moglo biti iznimno važno jeste da su poželjeli opljačkati njihov imetak. Što god da je bio razlog, te je noći na opustjelom imanju partizanske obitelji Janjčić do ranih jutarnjih sati trajala tortura, fizičko mučenje, silovanje žena, ubijanje i iživljavanje, čak i nad mrtvima.
O okolnostima nastanka knjige, kao i o važnosti povijesnih izvora, a među njima velikog broja svjedočanstava Zagoraca danih Zemaljskoj komisiji, govorio je Đorđe Mihovilović koji je istaknuo da je prvi znanstveni interes za ovo razdoblje zaprešićkog kraja pokrenut 2018. godine upravo iz perspektive stradanja Hrvatskog Zagorja u Jasenovcu, da bi tokom istraživanja i analize dokumenata iz domaćih i stranih arhivskih i muzejskih ustanova, te udruženja antifašista, došlo do saznanja o ovom neobičnom slučaju koji je sve do ove knjige tretiran kao zločin SS-a nad židovskom grupom.
O nesporazumima svjedoči i samo spomen-obilježje podignuto 1977. godine zahvaljujući zaprešićkom SUBNOR-u i antifašistima tog kraja. Utoliko, zapitao se Mihovilović, postavlja se i pitanje da li bi žrtve Prvog ustaškog obrambenog zdruga u selima Draksenić i Sloboština također trebale biti navedene kao žrtve konclogora u Jasenovcu, kao i one iz mnogih drugih mjesta u ostalim dijelovima NDH? Ovo, kao i druga pitanja, o ispravljanju ne samo znanstvene, već i memorijalne pogreške, postavljena su na promociji koju su, uz zainteresirane mještane, ispratili i predstavnik romske organizacije mladih Romi.hr Manuel Tairovski, predstavnica Documente Tia Glavočić, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, te Aneta Vladimirov, članica Savjeta Javne ustanove SP Jasenovac.
