Zbog govora mržnje i diskriminatornih poruka koji su sve prisutniji u javnom prostoru, GONG i Kuća ljudskih prava pokrenuli su internetsku stranicu dostajemrznje.org. Riječ je o servisu koji građanima omogućuje da prijave različite oblike neprihvatljivog izražavanja, kao što su grafiti, isticanje zabranjenih simbola, neprimjereno skandiranje na stadionima, širenje govora mržnje putem društvenih mreža, medija ili na javnim skupovima.
Građani koji prijave takve slučajeve primit će obavijest o zaprimanju prijave, kao i informaciju o postojanju utemeljenosti za predstavku prema nekom od službenih tijela. U nedostatku dostatnih dokaza, prijavitelji će biti zamoljeni za dodatne materijale, kako bi se izbjegle poluinformacije. Čitav postupak prijave je anoniman, odnosno osobe koje se odluče za prijavu bit će zaštićene.
- Postupak podnošenja prijave je sveden na ‘tri klika’. Nema postupka registracije, pa je korištenje stranice svima izravno otvoreno. No, presudno je da prijave budu praćene dovoljnim dokazima da bi mogle biti smatrane vjerodostojnima i da bi prema njima uopće bilo moguće postupati. To mogu biti fotografije, skenovi, videozapisi, multimedijski zapisi. Sve su to kanali kojima se poruke netolerancije šire, a ovi dokazi mogu priložiti prijavama. To i očekujemo od prijavitelja, a administratorski tim, sastavljen od osoba koje godinama bave zaštitom ljudskih prava i antidiskriminacijskim pravom, prijave će pretvoriti u službene predstavke popraćene adekvatnom pravnom argumentacijom te s njima nastupiti prema nadležnim tijelima – objasnio je u razgovoru za ‘Novosti’ Dražen Hoffmann iz GONG-a. Dodaje da je stranica pokrenuta zbog činjenice da se prešućivanjem, odnosno toleriranjem mržnje u javnom prostoru ona zapravo normalizira.
Postupak prijave je anoniman i sveden na ‘tri klika’. Nema postupka registracije, pa je korištenje stranice svima izravno otvoreno
- Nereagiranjem iz gađenja, blaziranosti ili letargije, ostavlja se prostor propagatorima šovinističkih ideja da svoje nastupe nastavljaju i zaoštravaju. Kapaciteti nadležnih tijela – ne samo kaznenopravnog sustava nego, na primjer, i regulatora, strukovnih organizacija i pravobraniteljstava – nužno su ograničeni i treba im pomoć zainteresirane javnosti. Pri tome ne mislim samo na aktivističke skupine nego i građane koji prepoznaju komunikaciju koja je nespojiva s demokratskom javnošću. Reakcije i konkretni potezi koje poduzmemo sada postavit će granice i za budućnost – dodaje aktivist GONG-a.
Pokretači stranice napominju kako se govor mržnje ne smije shvaćati usko, odnosno samo kao kategorija propisana Kaznenim zakonom, već kao širok spektar neprihvatljivog javnog izražavanja koje pokrivaju antidiskriminacijsko zakonodavstvo, medijska regulativa, ali i brojni međunarodni standardi.
Osnovne karakteristike takvog izražavanja su diskriminatoran ton i uperenost prema prepoznatljivim, ranjivim društvenim skupinama. Hoffmann ističe da se reagiranje na govor mržnje, nažalost, i dalje više percipira kao čin građanske hrabrosti negoli kao uobičajeno ponašanje.
- Huškanje, diskriminacija i otvoreno širenje mržnje gotovo su modus operandi u jednom dijelu hrvatskih medija, koji godinama na sličan način neometano funkcioniraju. Postoji velik prostor za rigidno nacionalističku, protumanjinsku retoriku, pri čemu je osobito srpska nacionalna manjina izložena ocrnjivanju i demonizaciji. O Srbima u Hrvatskoj postoji svakodnevna produkcija podozrivog govora, diskvalifikacija temeljem etničke pripadnosti, pa i otvorenih zaziva uskrate prava koji se neproblematično pronose. Medijski tretman obilježen sirovim pežorativnim i ponižavajućim prikazivanjem podnose i rodne i seksualne manjine. Ono što je novo u Hrvatskoj jesu širenje zazora prema izbjeglicama i migrantima, ksenofoban i islamofoban diskurs, karakterističan za zapadnoeuropske antiimigrantske struje - kaže Hoffmann i dodaje se u Hrvatskoj o govoru mržnje uglavnom govori paušalno, iz pozicije općenitih ocjena društvene atmosfere. Tome je svakako doprinijela činjenica da gotovo nije učinjeno ništa kako bi se javnost upoznala s tim fenomenom i njegovim stvarnim značenjem.
S druge strane ne postoji ni sustavno djelovanje da bi se govor mržnje suzbio. Radi se o osjetljivom području, pa mnogi posežu za štitom ‘slobode govora’ da bi obranili svoje pozicije. Institucije često nevoljno daju svoj obol borbi protiv huškanja i diskriminacije, jer je taj posao nezahvalan i konfliktan.
- Pojedini akteri javno operiraju iskrivljenim shvaćanjem toga što je govor mržnje i kako ga tretirati, a čine to mahom iz pobuda političkog poborništva. Proglašavaju očitu satiru i političke komentare širenjem netrpeljivosti, a negiraju postojanje stvarnog stvaranja mržnje, sustavno uperenog na ranjive i manjinske skupine u društvu. Nastoje istodobno stvoriti nedodirljive političke figure i obraniti širenje mržnje kao slobodu govora. Ovakvo postupanje ne potječe iz nerazumijevanja problematike, već iz svjesne manipulacije i protudemokratskih ciljeva – objašnjava aktivist GONG-a i dodaje da će stranica dostajemrznje.org biti korisna onoliko koliko postoji želja i potreba demokratske javnosti da reagira i postavi granice širenju mržnje i netolerancije.
- Želimo poslati poruku da šutnja nije rješenje, da je dovoljno držati otvorene oči i uši i da postoji netko tko će se pobrinuti za formalnopravni aspekt prijavljivanja bilo kakvih oblika poruka mržnje. No, ovo su rješenja koja služe potrebama sadašnjosti. Za budućnost, u kojoj za mržnju i diskriminaciju u javnom prostoru nema mjesta, trebat će vremena u kojemu građanska pismenost i odgoj za demokratsko građanstvo moraju imati važno mjesto. Za pluralna društva to je jedini održivi smjer – zaključuje Hoffmann.
