Novosti

Kronika

Procedura - katastrofa

Predstavljena analiza utjecaja projekata EU na lokalnu samoupravu: Od ukupno 69 milijardi kuna iz EU fondova, u sredine gdje Srba ima više od 15 posto dospjele su samo 2,2 milijarde ili oko tri posto sredstava

Cdz6pd33wel836mm3lzsa2mvm5i

Analiza ostvarenog pokazala je nezadovoljavajuće rezultate (foto Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

Jedinice lokalne samouprave u kojima Srba ima više od 15 posto, nisu se previše okoristile od projekata iz fondova Europske unije niti iz domaćih, pokazala je analiza utjecaja evropskih strukturnih fondova u financijskom periodu od 2014 do 2020. Predstavljena je na skupu na kojem su, uz predstavnike SNV-a i Centra za razvoj SNV-a, prisustvovali čelni ljudi zainteresiranih općina i gradova. Anketno istraživanje koje su provele Sandra Benčić, Nives Miošić i Marina Škrabalo odnosilo se na 47 općina i gradova u kojima živi preko 15 posto Srba, a na osnovu formirane baze podataka, analize uticaja projekata i potreba sredina.

- U spomenutih 47 općina i gradova živi ukupno 211.068 stanovnika, ili 4,92 posto stanovništva Hrvatske, a broj stanovnika varira od 27.683 u Vukovaru do 239 u Civljanima. Najveći broj jedinica njih 28, spada u skupinu najnerazvijenih, dok su ostale, uz izuzetke Ogulina i Plitvičkih Jezera, ispodprosječno razvijene - rekla je Miošić.

U prepisci s nadležnima ispisali smo 14.000 listova papira, a sva tijela su tražila iste dokumente i izvješća. Nadležni kao da ne znaju da postoji e-mail - načelnik Općine Krnjak Dejan Mihajlović

Kroz promatrane evropske fondove, od ukupno 69 milijardi kuna u te sredine dospjelo je samo 2,2 milijarde ili oko tri posto. Stanje je relativno najbolje u fondovima ruralnog razvoja jer su te sredine dobile oko osam posto ukupnih sredstava, ali su fondovi za socijalnu koheziju i efikasno korištenje ljudskih potencijala, bili manje izdašni. U Vukovar je stiglo 34,5 posto sredstava koje su dobili promatrane općine i gradovi, slijedi Skradin sa 9 posto, a za njima Beli Manastir i Darda, dok je 25 općina dobilo manje od jedan posto sredstava. Sandra Benčić rekla je da općine Biskupija, Civljane, Dvor, Gračac i Dragalić nisu ‘povukle‘ ni jedan samostalni projekt. Naglasila je - što se tiče dobivanja sredstava, etnički sastav općina nema utjecaja, ali ima njihova veličina jer velike općine i gradovi povlače najveći dio sredstava. Provedeni pak projekti utjecali su na poboljšanje pristupa vodovodnoj mreži, smanjenje broja dugotrajno nezaposlenih, povećanje brige o starijem stanovništvu, ali i na ekologiju jer je 16 općina izgradilo dvorišta za reciklažu otpada.

U raspravi, u kojoj je osim općinskih i gradskih rukovodilaca učestvovao i pomoćnik ministra poljoprivrede Milan Tankosić, pokazali su se problemi u pripremama i provođenju projekata, koji su skupi, a rizični jer se ne zna hoće li projekti proći. Ionako rigidna pravila se mijenjaju tokom provedbe projekta, postupak je previše birokratiziran, a nadležna tijela su nekoordinirana.

- U prepisci s nadležnima ispisali smo 14.000 listova papira, a sva tijela su tražila iste dokumente i izvješća - riječi su načelnika općine Krnjak Dejana Mihajlovića uz komentar da ‘nadležni kao da ne znaju da postoji e-mail’.

Predloženo je da se projekti decentraliziraju na mikroregionalnom nivou i unaprijed definiraju kako bi male općine imale šanse pored velikih i razvijenih, kao i da se u obzir uzmu naselja u sastavu većih gradova koja su zanemarena i nerazvijena, a nemaju šanse da učestvuju na projektima. O dojmovima procesa za Novosti je govorila Nives Miošić.

- Istraživanje je pokazalo da su evropski fondovi podbacili, a naročito Evropski socijalni fond koji je bio namijenjen za razvoj najnerazvijenijih dijelova Hrvatske, ali nije uspio doprijeti do njih. U sedam područja života, gdje EU mjeri uticaj svojih fondova na kvalitetu života stanovništva, naši ispitanici primijetili su pomake u kvaliteti pristupa socijalnim uslugama za starije i nemoćne i nešto veće zapošljavanje ljudi, što se može vezati uz dva projekta koja su se financirala kroz EU fondove - projekt ‘Zaželi‘ u kojem su zaposlene dugotrajno nezaposlene žene i osigurana uslugu za starije i nemoćne, kao i javne radove, ali su oni ipak ograničenog trajanja i dometa. U ostalim područjima je ocjena između dovoljan i dobar što nikako nije zadovoljavajuće - istakla je Miošić. Po njenim riječima, državna administracija još nije zakoračila u 21. stoljeće, pa dokumentaciju traži na papiru.

- Rekla bih da se ugovorna tijela boje Europske komisije više nego što treba bojati i onda se ponašaju kao veći katolici od pape, pa su ta pravila i procedure u našim ugovornim tijelima puno strože od projekata koji se financiraju direktno iz Brisela. U istraživanju i raspravi se iskristaliziralo da se treba ići na zajedničko financiranje projekata na razini mikroregija, odnosno da susjedne općine podijele teret pisanja projekata. Decentralizacija je moguća i u podršci Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) onima koji će provoditi natječaj na terenu - kazala je Nives Miošič, ističući da je na SNV-u da iskoristi zaključke i da se u suradnji sa saborskim zastupnicima politički izbori za dio rješenja u programiranju nove sedmogodišnje financijske perspektive.

Voditeljica Centra za razvoj i investicije Mila Tatović Ramljak ocijenila je sastanak jako dobrim jer su načelnici općina dobili uvid u analize onog što se dogodilo u protekloj perspektivi i koliko je sredstava povučeno. Analiza je pokazala da rezultat nisu sjajni i da se u periodu od 2020. do 2027. mora mnogo raditi, promijeniti princip rada i kriterije natječaja kako bi se prevazišle prepreke da ljudi ostanu i u tim krajevima. Te su općine do sada premalo dobile jer su primat imali gradovi ili sredine, uglavnom na istoku Hrvatske, pogođene ratom pa se u njih više investiralo kroz druge fondove.

- Ankete su bile vrlo iscrpne i precizne, a učesnici su doprinijeli da analiza bude bolja. Formalizaciju preporuka očekujemo u naredna dva tjedna, nakon čega idemo ka višim instancama koje imaju uticaja u odlučivanju o nekim novim natječajima i kako će se sredstva rasporediti - zaključila je Mila Tatović.

Sastanku su prisustvovali predsjednik SNV-a zastupnik Boris Milošević, njegova zamjenica i zastupnica Dragana Jeckov te predsjednik Savjeta SNV-a zastupnik Milorad Pupovac.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više